Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Stap Oltaem We Yu Save Se God i Lavem Yu

Stap Oltaem We Yu Save Se God i Lavem Yu

Stap Oltaem We Yu Save Se God i Lavem Yu

“Ol fren. . . . Yufala i mas stap long laef ya we oltaem yufala i save se God i stap lavem yufala, mo . . . [we bambae hem] i givim laef long yufala we i no save finis.”—JUD 20, 21.

1, 2. ?Olsem wanem yu save stap oltaem we yu save se God i lavem yu?

 JEOVA i lavem tumas ol man long wol, nao hem i givim Pikinini blong hem, wan nomo we hem i gat, blong olgeta man we oli bilif long hem bambae oli gat laef we i no save finis. (Jon 3:16) !I gud tumas blong kasem lav ya! Sipos yu yu wan man blong Jeova, i sua se yu wantem kasem lav ya oltaem, gogo i no save finis.

2 Disaepol Jud i talem olsem wanem yumi save stap oltaem we God i lavem yumi. Hem i raetem se: “Yufala i mas wok strong blong mekem bilif blong yufala i kam strong moa. Bilif ya i kamaot long God mo i klin gud. Mo oltaem yufala i mas prea long paoa blong Tabu Spirit. Yufala i mas stap long laef ya we oltaem yufala i save se God i stap lavem yufala, mo oltaem yufala i mas luk long Jisas Kraes, Masta blong yumi, blong hem bambae i gat sore long yufala, i givim laef long yufala we i no save finis.” (Jud 20, 21) Sipos yu stadi long Tok blong God mo talemaot gud nius, samting ya i save mekem laef blong yu i stanap long ‘bilif we i kamaot long God mo i klin gud,’ hemia ol Kristin tijing. Blong stap oltaem we God i lavem yu, yu mas prea “long paoa blong Tabu Spirit,” i min se tabu spirit i mas gat paoa long yu. Blong kasem blesing ya blong laef gogo i no save finis, yu mas soemaot bilif long ransom sakrefaes blong Jisas Kraes.—1 Jon 4:10.

3. ?From wanem samfala oli no moa Witnes blong Jeova?

3 Samfala we fastaem oli gat bilif, naoia oli no moa stap olsem we God i lavem olgeta. Oli jusum blong folem rod blong sin, nao oli no moa Witnes blong Jeova. ?Olsem wanem yu save blokem samting ya blong i no hapen long yu? Sipos yu tingting dip long ol save we i kam biaen, hemia i save halpem yu blong blokem ol sin, mo blong stap oltaem we God i lavem yu.

Soemaot Se Yu Lavem God

4. ?Fasin blong obei long God i impoten olsem wanem?

4 Blong soem se yu lavem God, yu mas obei long hem. (Matiu 22:37) Aposol Jon i raetem se: “Sipos yumi lavem God, hemia i min se yumi stap folem ol tok blong hem. Mo ol tok blong hem i no strong tumas blong folem.” (1 Jon 5:3) Sipos yu yu obei oltaem long God, bambae yu strong moa blong agensem ol samting we oli save pulum yu blong mekem sin, mo bambae yu yu glad tu. Wan man blong raetem Ol Sam i talem se: “Olgeta we oli no wantem folem toktok blong ol man nogud, . . . oli save harem gud. Ol man olsem, oli glad blong folem Loa blong Hae God.”—Ol Sam 1:1, 2.

5. ?Lav we yu yu gat long Jeova, bambae i pulum yu blong mekem wanem?

5 Lav we yu yu gat long Jeova bambae i blokem yu blong yu no mekem wan bigfala sin we i save sakem doti long nem blong hem. Aguru i prea se: “Plis, mi wantem . . . we mi no save kam puaman, mo mi no save kam rijman tu. Mi wantem blong yu givim kakae long mi we i stret nomo long mi, from we sipos mi gat plante kakae, maet mi save tok nogud long yu, se mi no save yu, mo sipos mi kam puaman, maet mi save stil, nao bambae mi spolem nem blong yu.” (Ol Proveb 30:1, 8, 9) Yu mas gat strong tingting blong no mekem samting we i sakem doti long nem blong God mo i ‘spolem nem ya.’ Defren olgeta, oltaem yu mas traehad blong mekem ol stret fasin we oli leftemap nem blong hem.—Ol Sam 86:12.

6. ?Wanem i save hapen sipos yu mekem samting we yu savegud se i wan bigfala sin?

6 Yu mas prea oltaem long Papa blong yu long heven we i lavem yu, mo askem long hem blong i givhan long yu blong agensem ol samting we oli save pulum yu blong mekem sin. (Matiu 6:13; Rom 12:12) Yu mas gohed blong folem ol advaes blong God, nao bambae i no gat samting i save blokem ol prea blong yu. (1 Pita 3:7) Sipos yu mekem samting we yu savegud se i wan bigfala sin, frut we i kamaot bambae i nogud tumas. Jeova i stap blokem ol stronghed blong oli no save kam klosap long hem. Ol prea blong olgeta oli no save gotru long hem, i olsem we wan tik klaod i blokem olgeta. (Ol Krae 3:42-44) Taswe, yu mas gat tingting daon, mo yu mas prea se bambae yu no mekem wan samting we i save blokem ol prea blong yu.—2 Korin 13:7.

Soemaot Lav Long Pikinini Blong God

7, 8. ?Olsem wanem advaes blong Jisas i save halpem yu blong tanem baksaed long rod we i save lidim yu blong mekem sin?

7 Blong soemaot lav long Jisas Kraes, yu mas obei long ol loa blong hem. Samting ya bambae i halpem yu blong yu tanem baksaed long rod we i save lidim yu blong mekem sin. Jisas i talem se: “Sipos yufala i stap obei long ol tok blong mi, bambae mi mi lavem yufala olwe, stret olsem we mi mi stap obei long ol tok blong papa blong mi, nao oltaem hem i stap lavem mi.” (Jon 15:10) ?Sipos yu folem ol tok ya blong Jisas, olsem wanem oli save halpem yu blong stap oltaem we God i lavem yu?

8 Sipos yu obei long ol tok blong Jisas, bambae yu holem klin fasin long laef blong yu. Loa we God i givim long ol man Isrel i talem se: “Yufala man we i mared, bambae yufala i no mas go slip wetem narafala woman, mo yufala woman we i mared, bambae yufala i no mas go slip wetem narafala man.” (Eksodas 20:14) Be Jisas i talemaot wan stamba trutok we loa ya i stanap long hem, se: “Man we i luk wan woman, nao i wantem hem tumas, i olsem we hem i slip wetem woman ya finis.” (Matiu 5:27, 28) Aposol Pita i talem se samfala long kongregesen long faswan handred yia “oli wantem wan samting nomo, oli wantem stilim woman,” mo “oli stap pulum ol man we oli no strong oli go krangke.” (2 Pita 2:14) Be yu save folem defren fasin. Yu save blokem ol sin long saed blong seks sipos yu lavem God mo Kraes mo yu obei long tufala, mo sipos yu gat strong tingting blong holemtaet fasin fren wetem tufala.

Letem Spirit Blong Jeova i Lidim Yu

9. ?Long saed blong tabu spirit, wanem samting i save hapen sipos wan man i gohed blong mekem sin?

9 Yu mas prea long God blong i givim tabu spirit long yu, mo yu mas letem spirit ya i lidim yu. (Luk 11:13; Galesia 5:19-25) Sipos yu gohed blong mekem sin, maet God i tekemaot spirit blong hem long yu. Afta we Deved i mekem bigfala sin wetem Batseba, hem i askem strong long God se: “Plis yu no ronemaot mi mi gowe long yu, mo yu no tekemaot Tabu Spirit blong yu i gowe long mi.” (Ol Sam 51:11) King Sol i no tanem tingting blong hem from sin we hem i mekem, ale hem i lusum tabu spirit blong God. Sin we Sol i mekem, se hem i girap i bonem sakrefaes long olta, mo hem i no kilim i ded ol sipsip mo buluk blong ol man Amalek wetem king blong olgeta tu. Afta, Jeova i tekemaot spirit blong hem long Sol.—1 Samuel 13:1-14; 15:1-35; 16:14-23.

10. ?From wanem yu mas sakemaot tingting ya blong gohed blong mekem sin?

10 Sakemaot tingting ya blong gohed blong mekem sin. Aposol Pol i raetem se: “Yumi ya we yumi kasem save long trutok finis, sipos yumi girap, yumi stap gohed blong mekem sin, bambae i no moa gat wan sakrefaes i stap we i save tekemaot ol sin ya blong yumi.” (Hibrus 10:26-31) !Bambae i nogud tumas sipos yu gohed blong mekem sin gogo kasem mak ya!

Soemaot Trufala Lav Long Ol Narafala

11, 12. ?Olsem wanem lav mo respek i save blokem wan man blong i no mekem rabis fasin long saed blong seks?

11 Sipos yu lavem ol narafala, yu no save mekem rabis fasin long saed blong seks. (Matiu 22:39) Lav ya bambae i pulum yu blong lukaotgud long hat blong yu. Nao hat blong yu i no save lidim yu blong mekem samting we i pulum hasban no waef blong narafala blong laekem yu. Nogud fasin ya i save lidim yu blong mekem bigfala sin ya blong slip wetem hasban no waef blong narafala. (Ol Proveb 4:23; Jeremaea 4:14; 17:9, 10) Yu mas folem fasin blong stret man ya Job, we hem i no save lukluk wan narafala woman wetem rong tingting, hem i stap tru long woman blong hem nomo.—Job 31:1.

12 Yu mas tinghae long mared olsem samting we i tabu. Fasin ya bambae i halpem yu blong blokem ol bigfala sin. Plan blong God, hemia se man mo woman i mared mo tufala i slip tugeta blong mekem pikinini. (Jenesis 1:26-28) Yu no mas fogetem se ol haf blong bodi long saed blong seks, oli blong pasem laef i go long pikinini, mo laef i wan samting we i tabu. Ol man we oli slip olbaot no oli stilim hasban no waef blong narafala, oli brekem loa blong God, mo oli mekem seks i kam wan samting we i doti. Oli no tinghae long mared mo mekem i stap klin, mo oli mekem sin agensem prapa bodi blong olgeta. (1 Korin 6:18) Be man we i lavem God mo ol man raonabaot long hem, mo i obei long God, hem i no save mekem rabis fasin we Kristin kongregesen i mas putumaot hem from.

13. ?Olsem wanem man we i mekem rabis fasin long saed blong seks i “spolem ol gudgudfala samting”?

13 Yumi mas sakemaot ol rabis tingting. Olsem nao, yumi no save mekem hat blong olgeta we oli lavem yumi i trabol. Ol Proveb 29:3 (NW ) i talem se: “Man we i kampani wetem ol woman blong rod, hem i spolem ol gudgudfala samting.” Man we i stilim waef blong narafala man mo i no tanem tingting blong hem from bigfala sin ya, hem i spolem fasin fren blong hem wetem God mo i spolem famle blong hem tu. Woman blong hem i gat raet blong mekem divos long hem. (Matiu 19:9) Nating sipos i hasban no waef we i mekem rong ya, be taem mared i brok, bigfala wari mo trabol i kasem hemia we i no mekem rong, ol pikinini blong tufala, mo plante narafala tu. Tingbaot bigfala trabol mo soasore we i save kamaot from rabis fasin long saed blong seks. ?Yu no ting se samting ya i mas pusum yumi blong blokem eni samting we i save pulum yumi blong mekem rabis fasin ya?

14. ?Ol Proveb 6:30-35 i tijim yumi long wanem samting long saed blong rabis fasin?

14 I no gat rod blong tekemaot soa ya we man no woman i givim taem hem i stilim hasban no waef blong narafala. Hemia nomo i mas naf blong pusum yumi blong blokem rabis fasin ya we i save kamaot taem man i tingbaot hem wan nomo. Ol Proveb 6:30-35 i soemaot se ol man oli save sore long wan man we i stil from we hem i hanggri. Be oli agensem fulwan man we i stilim woman blong narafala man, from we rabis tingting nao i pusum man ya blong mekem fasin ya. “Fasin ya i blong spolem hem nomo.” Sipos man olsem i laef aninit long Loa blong Moses long taem bifo, oli mas kilim hem i ded. (Levitikas 20:10) Man we i slip wetem woman blong narafala man, hem i mekem plante narafala oli harem nogud tumas, jes blong hem wan i save haremgud long saed blong seks. Man olsem we i no tanem tingting blong hem, hem i no stap long laef ya we hem i save se God i lavem hem, ale Kristin kongregesen we i gat klin fasin i mas putumaot hem.

Holem Tingting We i Klingud Long Fes Blong God

15. ?Tingting we “Setan i bonem mak blong hem” long hem, i olsem wanem?

15 Blong stap oltaem we God i lavem yumi, yumi no save letem tingting blong yumi i kam strong olsem ston, we i no moa stikim yumi taem yumi mekem wan rong. I klia tu se yumi no mas agri long ol rabis fasin blong wol long saed blong seks. Mo yumi mas lukaotgud long saed blong ol fren we yumi jusum, ol buk we yumi ridim, mo ol video kaset mo stori long televisin we yumi wajem. Pol i givim woning ya se: “Bambae long taem ya we klosap wol i finis, sam man oli save lego fasin blong bilif long God. Bambae olgeta ya oli obei long ol tok blong ol devel we oli blong giaman nomo, mo bambae oli biaen long ol toktok ya we ol devel nomo oli stap tijim olgeta long hem. Fasin ya bambae i kamtru from ol giaman toktok blong ol man we oli gat tu tingting, we Setan i bonem mak blong hem finis long tingting blong olgeta, nao oli no moa save haremsave trutok.” (1 Timoti 4:1, 2) Tingting we “Setan i bonem mak blong hem” long hem, i olsem skin we faea i bonem nao i kam ded, i no moa haremsave wan samting. Tingting olsem bambae i no moa givim woning long yumi blong stap longwe long ol man blong apostasi, * mo longwe long ol samting we i save mekem bilif blong yumi i kam slak.

16. ?From wanem i impoten tumas we tingting blong yumi i klingud long fes blong God?

16 Blong God i sevem yumi, tingting blong yumi i mas klingud long fes blong hem. (1 Pita 3:21) From we yumi bilif long blad blong Jisas we i ron, tingting blong yumi i kam klin finis long ol wok we yumi bin mekem we i blong ded nomo, nao “yumi save mekem ol wok blong God ya we i laef.” (Hibrus 9:13, 14) Be sipos yumi tanraon yumi mekem samting we yumi save se i wan bigfala sin, tingting blong yumi bambae i kam doti bakegen long fes blong God. Bambae yumi no moa stret blong mekem wok blong hem from we yumi no moa klin. (Taetas 1:15) I gud tumas we, wetem help blong Jeova, yumi save holem wan tingting we i klingud long fes blong hem.

Sam Narafala Rod Blong Blokem Nogud Fasin

17. ?Putum ‘tingting blong yu i stap strong oltaem long Jeova,’ i save givhan long yu olsem wanem?

17 Yu mas putum ‘tingting blong yu i stap strong oltaem long Jeova,’ olsem Keleb i bin mekem long Isrel bifo. (Dutronome 1:34-36) Yu mas mekem samting we God i wantem, mo yu neva mas tingbaot blong kakae long “tebol blong ol devel.” (1 Korin 10:21) Yu mas sakemaot enikaen tingting blong apostasi. Yu mas gat tangkiu from ol kakae long saed blong spirit mo yu mas glad blong tekem kakae ya long tebol blong Jeova. Olsem nao, ol man we oli tijim ol giaman tijing, mo ol devel, bambae oli no save lidim yu i go krangke. (Efesas 6:12; Jud 3, 4) Oltaem yu mas putum tingting blong yu i stap long ol samting long saed blong spirit, olsem stadi long Baebol, go long ol miting, mo joen long wok blong prij. Bambae yu yu glad sipos yu putum tingting blong yu i stap strong oltaem long Jeova, mo sipos yu yu bisi oltaem long wok blong Masta.—1 Korin 15:58.

18. ?Olsem wanem fraet long Jeova i save gat paoa long fasin blong yu?

18 Yu mas gat strong tingting blong ‘mekem wosip long God long fasin we hem i glad long hem, we yu ona long hem, mo yu fraet long hem tu.’ (Hibrus 12:28) Ona mo fraet long Jeova bambae i givim paoa long yu blong tanem baksaed long enikaen rod we i no stret. Bambae tufala fasin ya i givhan long yu blong folem advaes ya we Pita i givim long ol tabu Kristin brata blong hem, se: “Taem God i jajem man, hem i save jajem olgeta man long sem fasin nomo. Hem i stap jajem olgeta from ol fasin we oli stap mekem. Nao sipos yufala i stap prea long hem, mo yufala i stap singaot hem, se ‘Papa’, be long laef blong yufala long wol ya, yufala i mas ona gud long hem.”—1 Pita 1:17.

19. ?From wanem yu mas mekem ol samting we yu lanem long Tok blong God oli wok long laef blong yu?

19 Samting we yu lanem long Tok blong God, yu mas mekem i wok long laef blong yu. Hemia bambae i givhan long yu blong blokem ol bigfala sin, from we yu soemaot se yu yu “naf blong jusumaot wanem fasin i gud mo wanem fasin i nogud.” (Hibrus 5:14) Yu no mas talem ol toktok we i olbaot nomo mo mekem fasin we i olbaot. Be yu mas lukaotgud long ol tok mo fasin blong yu, nao bambae yu save mekem fasin we i waes, mo yu save ‘yusum evri janis we yu yu kasem blong mekem ol gudfala wok,’ long taem ya we ol rabis fasin oli fulap long wol. ‘Yu mas traem save olgeta samting we Jeova i wantem blong yu yu mekem,’ mo gohed oltaem blong mekem ol samting ya.—Efesas 5:15-17; 2 Pita 3:17.

20. ?From wanem yumi mas blokem fasin ya blong wantem samting blong narafala?

20 Yu mas blokem fasin ya blong wantem samting blong narafala man. Wan long ol Tenkomanmen i talem se: “Bambae yufala i no mas letem tingting blong yufala i stap long [“kavetem,” New International Version] ol samting blong narafala man blong tekem i blong yufala. Bambae yufala i no mas letem we woman blong hem, no slef blong hem, no buluk blong hem, no dongki blong hem, no ol narafala samting we hem i gat i pulum tingting blong yufala olsem.” (Eksodas 20:17) Loa ya i lukaotgud long ol man, blong i no gat wan long olgeta i tekemaot haos, waef, ol slef, ol anamol, mo olting blong narafala. Be samting we i moa impoten, se fasin ya blong wantem samting blong narafala i save mekem man i doti long fes blong God, olsem Jisas i talem.—Mak 7:20-23.

21, 22. ?Wanem sam samting we wan Kristin i save mekem blong blokem sin?

21 Yu mas blokem tingting ya blong wantem samting we i no stret, nao tingting ya i no save lidim yu blong mekem sin. Disaepol Jemes i raetem se: “Taem wan man i wantem tumas ol samting nogud, ol fasin nogud oli holem hem, oli pulum hem, nao hem i foldaon long sin. Mo taem hem i wantem tumas ol samting nogud, fasin ya bambae i kam bigwan moa long hem, nao bambae man ya i stap mekem ol samting nogud from. Mo taem hem i stap mekem ol samting nogud, fasin ya tu bambae i kam bigwan moa long hem, nao bambae hem i ded from.” (Jemes 1:14, 15) Olsem nao, wan man we bifo hem i wan man blong drong, maet i tekem desisen blong no moa karem bia, waen, no strong dring i kam long haos blong hem. Wan Kristin we i fesem traem long saed blong seks long wok, maet i mas mekem wok blong hem long wan narafala ples no maet i mas jenisim wok blong hem fulwan.—Ol Proveb 6:23-28.

22 Yu no mas tekem faswan step we i save lidim yu blong sin. Sipos yu stap pleplei wetem filing blong narafala no yu tingting long ol rabis fasin blong seks, hemia i save lidim yu blong slip olbaot no slip wetem man no woman blong narafala. Sipos yu stap giaman smol nomo, hemia i save lidim yu blong yu giaman bigwan, nao maet yu kam wan man blong giaman oltaem. Sipos yu stap stilim ol smosmol samting, yu save kam olsem we tingting blong yu i no moa trabol from, nao yu save stat blong stilim ol bigfala samting. Sipos yu lesin smol long ol man blong apostasi, hemia i save lidim yu blong kam wan man blong apostasi stret.—Ol Proveb 11:9, NW; Revelesen 21:8.

?Olsem Wanem Sipos Yu Mekem Bigfala Sin Finis?

23, 24. ?Wanem ol tingting long 2 Kronikel 6:29, 30 mo Ol Proveb 28:13 we oli save mekem yu yu haremgud bakegen?

23 Yumi evriwan i sinman. (Prija 7:20) Be sipos yu bin mekem wan bigfala sin samtaem, prea we King Solomon i mekem taem hem i openem haos blong Jeova i save givhan long yu blong haremgud bakegen. Solomon i prea long God se: “Yu nomo yu save tingting blong olgeta man evriwan. Mifala i man blong yu, mo sipos i gat sam long mifala we oli harem nogud long tingting blong olgeta, nao oli lukluk i kam long haos ya, mo oli leftemap han blong olgeta blong prea long yu, nating we yu yu stap long hom blong yu long heven, be plis yu harem prea blong olgeta. Plis yu fogivim olgeta, yu tekemaot ol sin blong olgeta, mo yu givhan long olgeta, from we yu yu save tingting blong olgeta.”—2 Kronikel 6:29, 30.

24 Yes, God i save evri samting we i stap long hat mo tingting blong yu, mo hem i save fogivim yu. Ol Proveb 28:13 i talem se: “Sipos yu stap traem haedem ol sin blong yu, bambae yu no save win long laef blong yu. Be sipos yu tanem tingting blong yu, nao yu talemaot ol sin ya blong yu long Hae God, mo yu gowe long olgeta, hem bambae i gat sore long yu.” Sipos yu talemaot sin blong yu, tanem tingting blong yu, mo gowe long sin ya, God i save sore long yu. ?Be sipos yu yu slak long saed blong spirit, wanem narafala samting i save givhan long yu blong stap oltaem we yu save se God i lavem yu?

[Futnot]

^ Fasin blong lego trufala bilif mo agensem hem.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

• ?Olsem wanem yumi save stap oltaem we God i lavem yumi?

• ?Sipos yumi lavem God mo Kraes, olsem wanem hemia i save givhan long yumi blong tanem baksaed long sin?

• ?Sipos yumi rili lavem ol narafala, from wanem hemia i save blokem yumi blong yumi no mekem rabis fasin long saed blong seks?

• ?Wanem sam rod blong blokem ol nogud fasin?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 5]

Taem wan mared i brok, hemia we i no mekem rong mo ol pikinini blong tufala oli harem nogud tumas

[Tok blong pija long pej 6]

?Yu yu putum ‘tingting blong yu i stap strong oltaem long Jeova,’ olsem Keleb?