Kal idhi e weche manie iye

Nafwenyo Gimomiyo Itimo ne Ji Gik Maricho

Nafwenyo Gimomiyo Itimo ne Ji Gik Maricho

Nafwenyo Gimomiyo Itimo ne Ji Gik Maricho

Kaka Iwachonwa gi Ursula Menne

Kuom higni mang’eny, nasebedo ka agombo neno kitimo ne ji gik ma kare. Gombonano nomiyo Jo-Komunist ma ne ni East Germany otueya e jela. Kanyo e kama ne ayudoe dwoko mar penjo ma nosegabedo ka chanda ni, ‘Ang’o momiyo itimo ne ji gik maricho?’ We alernu kaka weche nobet.

NONYUOLA e higa mar 1922 e piny Germany e taon mar Halle. Taondno osebetie kuom higni mokalo 1,200. Oyudore kilomita 200 yo milambo mar Berlin, kendo en achiel kuom taonde ma kanise mag jo Protestant osebetie kuom higni mang’eny ahinya. Nonyuol Käthe nyaminwa e higa mar 1923. Wuonwa ne en jalweny. Minwa to ne en jawer.

Wuonwa e ma nomiyo achako bedo gi gombo mar neno ni otim ne ji gik moko e yo makare. Ka wuonwa noweyo tij lweny, nong’iewo duka moro. Nikech thoth kastembege ne gin jodhier, nojahologi gowi. Mano nomiyo dukaneno opodho. Gik ma ne wuonwa okaloego nomiyo afwenyo ni tieko gik maricho ok en gima yot kaka naparo. Kata kamano, paro ma kamano ne pod tekna yiego nikech pod ne an mana rawera.

Nikech minwa ne jawer, an be nachako hero wer, kendo nopunjowa an kod Käthe nyaminwa goyo thum, wer, kod miel, kendo nalony ahinya e gigo. Ne an nyathi mamor. An gi Käthe ne wadak maber nyaka chop higa mar 1939.

Ngima Nochako Lokore

Bang’ tieko somba, nadhi kamoro ma nipuonjoe ji miel, kendo kuno napuonjora kit miel moro mochido miluongo ni Ausdruckstanz, kendo japuonjwa niluongo ni Mary Wigman. Ne en achiel kuom joma nochako kit miende mochidogo. Nachako bende tij goro pichni. Omiyo, kinde ma ne an rawera, ngima ne mit ahinya kendo napuonjora gik mang’eny. Kata kamano, ka nochopo higa mar 1939, Lweny mar Ariyo mar Piny Ngima notugore. E higa mar 1941, masira machielo noyudowa: Tuo mar kahera (TB) nonego wuonwa.

Lweny keloga luoro mang’eny. Kata obedo ni ne an mana jahigni 17 kende ka ne lwenyno ochakore, naparo ni piny noseduwore marach. Naneno kaka joma ne beyo abeya nochako bedo gi chuny marach, kendo ne gitimo gik maricho ahinya kanyachiel gi Jo-Nazi. Mano nokelo dhier gi tho, kendo noketh gik moko ahinya. Mbom moro ma nomuoch noketho odwa kendo thoth wedewa notho e lwenyno.

Ka ne lweny orumo e higa mar 1945, an, minwa, kod Käthe ne pod wadak e taon mar Halle. Chop kindego, nosekenda. Ne wan gi nyathi achiel ma nyako, kata kamano, kendna ne ok dhi maber. Nawera gi chwora, kendo nachako tiyo tij miel kod goro pichni mondo akonyrago kendo apidhgo nyara.

Bang’ lweny, nopog piny Germany mondo obed gi alwora ang’wen, kendo taon ma ne wadakie ne ni e alwora ma notelne gi jo Soviet Union. Mano ne chuno ni nyaka koro wang’i gi dak e bwo loch mar Jo-Komunist. E higa mar 1949, kama ne wadake ma niluongo ni East Germany, koro nochak luong ni German Democratic Republic (GDR).

Dak e Bwo Jo-Komunist

E hignigo, minwa nobedo matuo, kendo an e ma nyaka koro narite. Nayudo tich ka sirkal. Bang’ kinde, naromo gi jopuonjre moko ma ne ng’anyo nikech gik maricho ma nitimonegi. Kuom ranyisi, ne nitie rawera moro ma notam dhi e yunivasiti nikech wuon-gi ne en achiel kuom joma ne riwo Jo-Nazi lwedo. Nang’eyo japuonjreno maber nikech ne wajatugoga kode thum. Napenjora kama: ‘Ang’o momiyo nyaka nochandre nikech gima wuon-gi e ma notimo?’ Namedo tudora gi jopuonjre ma nong’anyogo, kendo an bende nachako ng’anyo kodgi. Chieng’ moro, namwono otese moko moting’o weche mag ng’anyo e stairs mar kot moro.

Nitie barupe moko ma nomiya ni andik mondo oter ne Regional Peace Committee. Gik ma nonyisa ni andik e barupego ne ok mora nikech ne ginyiso gik maricho ma nitimo ne ji. Nitie chieng’ moro machielo ma weche siasa nomiyo Komiti mar Jo-Komunist ochano ndiko weche moko mag miriambo e wi ng’at moro ma nodak West Germany mondo sirkal ochij kode. Iya nowang’ ahinya gi gik ma nidwa dhi tim ne ng’atno, omiyo, napando barupego e ofis. Mano nomiyo ok oor barupego.

“Ng’at Marachie Mogik” Nomiya Geno

E dwe mar Jun 1951, chwo moko ariyo nobiro e ofisa ma ginyisa niya: “Osemaki.” Ne gitera e jela moro ma niluongo ni Red Ox. Higa achiel bang’e, ne gidonjona ni nang’anyo ne sirkal. Japuonjre moro nofula ir jo Stasi, ma ne gin polise ma ne tiyo korwako lep raia. Nonyiso polisego wach ng’anyo ma natimo chieng’ ma namwono otese e stairs mar kot. Noyala ang’aya. Onge ng’ama noyie gi gik ma nalero. Nong’adna tuech e jela kuom higni auchiel. Kindeno, nabedo matuo ahinya kendo norwaka e wod mar osiptal ma ne ni e jela kanyo. Wodno ne nigi mon 40. Bang’ neno kaka mon-go nokuyo, nabedo maluor. Naringo nyaka e dhoot kendo nagoyo dhoot matek gi angum.

Askari ma ne ni kanyo nopenja niya: “Ang’o midwaro?”

Nakok matek niya: “Golauru kae! Kata ka ochuno ni uketa kar kenda, kae to nyaka ugolae!” Kata kamano, ne ok gigola kanyo. Machuok bang’ mano, naneno miyo moro mopogore matin gi jowetene. Naneno ka wang’e nyiso kuwe makende. Kae to nabet bute.

Nabwok ka nonyisa ni: “Tang’ ahinya kibedo buta ka.” Nomedo wachona kama: “Jomamoko paro ni an e ng’at marachie mogik e odni nikech an achiel kuom Joneno mag Jehova.”

E kindego, ne ok ang’eyo ni Joneno mag Jehova ne ineno kaka jowasik Jo-Komunist. Kata kamano, gima nang’eyo en ni ne nitie Jopuonjre Muma moko ariyo (kamano e kaka ne iluongo Joneno mag Jehova chon) ma ne jalimoga wuonwa kinde ma ne pod atin. Kendo najawinjoga ka wuonwa wacho ni, “Jopuonjre Mumagi to wacho adier!”

Ng’eruok gi miyo ma Janenono nokueyo chunya ahinya. Nyinge ne en Berta Brüggemeier. Nakwaye kama: “Asayi, puonja e wi Jehova.” Chakre kindeno, ne wahinyoga bedo kanyachiel, kendo ne wapuonjorega Muma. Moko kuom gik ma napuonjora en ni Jehova Nyasaye madier en Nyasach hera, ma ng’ado bura kare, kendo mohero kuwe. Napuonjora bende ni obiro golo gik moko duto ma joma richo kod joma locho e yor agoko osetimo ne dhano. Zaburi 37:10, 11 wacho kama: “Odong’ mana kinde matin, to joricho ok nobedie. . . . To jo mamuol nobed weg piny, kendo ginibed mamor ahinya nikech ginidag gi kuwe.”

Nogonya Kae to Adhi West Germany

Bang’ tieko chiegni higni abich e jela, nogonya e higa mar 1956. Ndalo abich bang’ ka ne osegonya, nawuok Germany Democratic Republic (GDR) ma adhi West Germany. Gie kindeno, ne an gi nyiri ariyo ma niluongo ni Hannelore kod Sabine kendo nadhi kodgi kuno. Ka ne an kuno, an gi jaoda ne waketho kend marwa chuth. Bende, naromo gi Joneno mag Jehova kendo. Kaka namedo puonjora Muma, nafwenyo ni ne nyaka atim lokruoge moko mondo adag ka luwore gi chike mag Jehova. Natimo lokruogego, kendo nobatisa e higa mar 1958.

Bang’e, noduog okenda gi Klaus Menne ma ne en achiel kuom Joneno mag Jehova. Kendwa gi Klaus nodhi maber kendo ne wanyuolo nyithindo ariyo, Benjamin kod Tabia. Gima lit en ni Klaus notho higni 20 mokalo e aksident kendo asebedo chi liel chakre kindeno. Kata kamano, geno mar chier hoyaga ahinya nikech ang’eyo ni joma otho ibiro chier mondo gidag e Paradiso e piny ka. (Luka 23:43; Tich Joote 24:15) Gima medo hoya bende en ni nyithinda duto ang’wen tiyo ne Jehova.

Puonjruok Muma osekonya ng’eyo ni Jehova kende e ma nyalo timo gik makare kendo rieyo weche. Mopogore gi dhano, Jehova ong’eyo chal marwa kendo ong’eyo kaka ne wapon, ma gin gik ma dhano wetewa ok nyal ng’eyo mayot. Ng’eyo ma asebedogo e wi Muma osekonya bedo gi chuny mokuwe, to ahinya-ahinya sama otimna gima ok kare kata sama aneno kitimo ne jomamoko gik maricho. Eklesiastes 5:8 wacho kama: “Kik iluor ka ineno ka isando jo modhier e pinyu, kendo itamogi e ratichgi, nimar jatelo ka jatelo nigi ng’at moloye gi duong’ kendo jotelogo duto bende nigi jo ma oloyogi gi duong’.” En adier ni ‘ng’at moloyo ji duto gi duong’’ en Jachuech. Jo-Hibrania 4:13 wacho kama: “Gik moko duto ni duk kendo ni e lela, e wang’ jalo ma wanadwokne wach e bura.”

Ka Ang’iyo Chien Higni 90 Kama Mosekalo

Seche moko ji japenjaga kaka ngima ne chal e bwo loch mar Jo-Nazi kod Jo-Komunist. Ngima ne ok yot e bwo lojego duto. Lojego nonyiso ni onge dhano moro amora ma nyalo winjo maber ka dhano wadgi e ma locho e wigi mana kaka loje mamoko mag dhano bende osenyiso. Muma wacho maler kama: “Loch dhano, . . . en loch ma kelo mana hinyruok.”​—Eklesiastes 8:9.

Ka ne pod atin, naparo ni loch dhano ne nyalo tieko gik maricho ma nitimo ne ji. Sani to koro ang’eyo adiera e wi wachno. Asefwenyo ni Jachuechwa kende e ma nyalo miyo piny obed maber, kendo obiro timo kamano kogolo joma richo kod gik maricho duto, kae to obiro keto pinyni e bwo loch mar Yesu Kristo Wuode, ma dewo ji gadier. Muma wacho kama kowuoyo e wi Yesu: “Ne ihero tim makare, to nisin gi timbe maricho.” (Jo-Hibrania 1:9) Agoyo erokamano ne Nyasaye ma noywaya ir Ruoth makare kendo ma timo gik moko e yo makare, kendo ageno ni abiro dak e bwo Pinyruodhe nyaka chieng’!

[Picha]

An gi nyiga ma Hannelore kod Sabine bang’ ka ne wasechopo West Germany

[Picha]

An gi Benjamin wuoda kod Sandra jaode e kindegi