1. Ia iaby ty mino o famorehagneo naho o fihisagne aolio?

“HAFAHAFA naho Afrika atoy rehe ro magnontane tie misy vao o mpamorekeo sa tsy misy”, hoe ty boke raike tihoe Fivavahan-draza i Afrika. Nirehake ka reke fa “raha tena ilaegne meke hoahy ty Afrikana iaby o aolio.” Ndra ty minegne ndra ty manam-pahaiagne le sambe mino o famorehagneo naho o fihisagne aolio. Mino izay ka ty mpitarike fivavahagne silamo naho ty kristiana.

2. Boake aia ty hery o aolio arake ty finoa o Afrikanao?

² Mino o Afrikanao fa misy ty hery mietake ndra hery ty fagnahy. Andrianagnahare ty mifehe aze. Afake mampiasa o raha iohoe ty fagnahy naho ty razagne. Misy ka ty ndaty mahay mipay naho mampiasa aze. Misy mieretseretse fa azo’e anoagne soa io, ty dika izay hiarovan-tegna naho hiarovagne o ndatio. Ty ila’e ka mampiasa io mba hamorehagne ndaty.

3. Ino o voreke zao, sady inoa o ndatio fa afake hahavita inogne io?

³ Ty fahavalo’e ro vorehe o ndatio. Inoa o ndatio fa managne hery handefasagne kananavy, vorogne, laletse naho biby hafa mba hanafike o ndatio o mpamorekeo. Maro ty mino fa voreke ty mahavy o ndatio hialy, tsy hanagne anake, harare ndra ho mate aza.

4. Inogne ty inoa o ndatio miomba o mpamorekeo, le akore ty agnaporofoa’e izay?

⁴ Maro ty Afrikana mino fa afake miova ndra azo ovagne ho biby o ndatio. Inoa iareo mateteke fa mete hanahake o voaeo ndra o meregneo o mpamorekeo. Maro ka ty matahotse kera hovà o mpamorekeo hanjare biby. Inoa ty ndaty Afrika ahandrefagne agne ohatse, fa afake mandefa ty fagnahy o ndatio ho agnate o vorogneo ao ndra ty biby hafa ao o mpamorekeo mba hamorehagne ndaty. Maro ty Afrikana mino fa misy vavolombelogne nahatrea maso ze fiovagne zay. Nirehake iareo fa tsy maintsy ho maregne, fa tsy ho kisendrasendra avao i tantara rey satria ndaty salama saigne soa ty nitalily aze.

5. Ampiasae ty ndaty ila’e hanoagne inogne o aolio, le ino ty atao’e ama’e?

⁵ Misy aoly heveregne tie nao miaro amy ty raty. Magnisy peratse ndra ravake an-tagnagne, ndra bije misy aoly ty ndaty mampiasa aze. Minogne aoly fiaro ndra magnosotse izay amy ty vata’e ka iareo. Aeta’e an-tragno’e ao ndra ambane gorodo’e ao ty raha inoa’e fa hiaro aze. Miantehetse amy ty aoly kede misy andine’e boake amo o Kôranao ao ndra amo o Baibolio ao iareo.

6. Inogne ty raha natao i Satana naho o demonia’eo tie taloha, le akore ty toko’e hiheverantikagne ty hery iareo?

⁶ Maregne fa fahavalo magnoho-doza o ndatio ty Satana naho o demonia’eo. Misy heri’e amy ty say naho ty fiaigna o ndatio iareo. Fa nilitse tamy ty vata o ndatio ndra o bibio iareo tie taloha, le nifehe aze. (Matio 12:43-45) Tsy toko’e hohamaivagnentikagne ty heri’e, faie tsy toko’e hatahorantikagne loatse ka.

7. Ino ty tea i Satana hinoantika, le akore ty azo agnoharagne izay?

⁷ Mpamitake tena mahay ty Satana. Fitahe’e o ndatio mba hino fa managne hery lahibey mihoatse ty tegna’e reke. Intoy misy fagnoharagne: Nisy maramila mampiasa parilera mba hampatahoragne ty fahavalo’e tagnate ty aly an-tragno raike vaho tsy ela Afrika agne. Nandefa feo fitaovam-pialiagne naho basy iareo taloha ty nanafiha’e. Te hampino i fahavalo’ey reke fa managne fitaovam-pialiagne matanjake maro ty tafi’e. Te hampino o ndatio manahake izay ka ty Satana tie tsy misy fetra’e ty heri’e. Tea’e hampatahoregne o ndatio mba hanao ty sitrapo’e fa tsy ty zoton’arofo i Jehovah. Hodinehentikagne zao ty vande telo tea i Satana hinoa o ndatio.

8. Ino ty agnisa ty vande aparita i Satana?

⁸ Ty vande voaloha’e aparita’e, le izao: Tsy aviavy ho aze ty raha raty manjò o ndatio, hery mietake ty nahavy o raha ratio iaby, naho tsy trea mibaribary ty ndaty nanao izay. Andao hatao tihoe mate ty tazogne ty ajaja raike. Va’e fanta i rene’ey fa mokegne ty nahavy i tazogney. Faie va’e hino ka reke fa misy ndaty nampiasa aoly mba handefasagne mokegne hinìke i ana’ey.

9. Akore ty ampisehoa ty Baiboly fa tsy i Satana ty mahavy ty raha manahiragne iaby?

⁹ Maregne aloha fa afake manao raha raty amo o ndatio ty Satana. Faie tsy mete ty mino tie ireke ty mahavy o raha manahiragneo iaby. Hoe ty Baiboly: “Tsy ze mahalay ro maharese, tsy ze maozatse ro mandrese, tsy ze mahilala ro managne hanegne, tsy ze mahiran-tsaigne ro mpagnarivo, sady tsy ze mahay raha ro teàgne fa va’e ho voan-draha amy ty andro tsy ampoize’e iareo.” (Mpitoriteny 9:11) Va’e hahalay noho ty nama’e ty mpilay raike faie tsy voatere handrese reke. Mete hisy raha ‘tsy ampoizegne’ hanjò aze. Va’e ho voafingagne reke, le ho tonta, ndra harare ndra ho folake. Va’e hanjò ty ndaty iaby zay. Tsy voatere ho i Satana naho o aolio ty mahavy izay fa va’e hiseho avao ze raha zay.

10. Ino ty rehafegne miomba o mpamorekeo ndra ty ndaty hafa, le akore ty ahafantarantikagne fa vande zay?

¹⁰ Izao ty vande faharoe aparita i Satana: Afake miova ndra azo ovagne ho biby o ndatio mba hagnisiagne raty ty ndaty hafa. Apetraho amy ty tegna’o areke ty fagnonteneagne toy: ‘Naho toe mahavita izay vata’e o mpamorekeo ndra ty ndaty hafa, inogne maregne zane i raha misintake i vatagney, le mifindra amo o biby ioy?’ Fa nitreantikagne fa tsy raha mete misintake amo o ndatio tihoe fagnahy. Hery mamelogne ty vatagne io, le tsy afake manao ndra ino ndra ino naho ivela i vatagney. Tsy mifagnarake amy ty lalà ty natiora napetra i Jehovah Andrianagnahare ka ze fiovagne ho biby zay. Manao tsinotsinogne ty lalàna napetra’e ty Andrianagnahare naho magnenga o ndatio hiova ho biby tsy misaigne.

11. Akore ty ahafantarantikagne fa tsy afake misintake ty vatagne o mpamorekeo, le hiova ho biby? Mino izay vao rehe?

¹¹ Tsy afake misintake i vatagney mba hanao raha hafa i fagnahỳ, sady tsy afake manao raha soa ndra raha raty. Tsy afake misintake ty vantagne ka areke o mpamorekeo ndra ty ndaty hafa, le hiova ho biby. Tsy tena manao ty raha rehafe’e ndra hevere’e ho natao’e i raha rey.

12. Akore ty ampinoa i Satana o ndatio fa nanao raha tsy tena natao’e iareo?

¹² Akore ty hagnazavagne ty raha nirehafe o mpamoreke talohao? Vita i Satana ty mampino o ndatio fa nanao raha tsy tena natao’e iareo. Atao i Satana mahatrea raha i ndatỳ, le manjare mieretseretse fa nahatrea ndra naharey ndra nanao raha tsy tena nisy. Izay ty fomba ampiasae i Satana mba hampagnalaviragne o ndatio i Jehovah sady mba hampinoa’e iareo fa mavande o Baibolio.

13. a) Soa vao ty mihisa aoly fiaro amo o mpamorekeo? b) Ino ty raha rehafe ty Baiboly miomba ty famorehagne naho ty fihisagne aoly?

¹³ Izao ty vande fahatelo: Soa ty mihisa aoly fiaro amo o mpamorekeo. Tsy magnambake ty aoly fiaro naho ty aoly raty ty Baiboly. Sambe rarà’e iaby ndra famorehagne ndra fihisagne aoly. Dineho i lalàna nimey i Jehovah ty firene o Israelio miomba ty aoly naho ty mpanao azey:

• “Ko manao sikily ndra magnorike andro ndra magnente vintagne.”​—Levitikosy 19:26.

• “Tsy maintsy vonoegne ndra lahilahy ndra ampela mpamoha angatse ndra itoboha ty fagnahy mpirehake ty hoavy.”​—Levitikosy 20:27.

• “Ao tsy hisy ama’o eo ... ty mpanao sikily, ndra ty jiny, ndra ty mpijoro, ndra ty mpihisa aoly, ndra ty mpanao firavava, ndra ty mandeha mbamy ty mpandrombo angatse, ndra ty mandeha mbamy ty mpitoky vilagne, ndra ty mpagnontane lolo.”​—Deoteronomia 18:10-14.

14. Nagnino ty Jehovah ro mandrara ty fanoagne aoly?

¹⁴ Trea boake amo o lalàna reo fa tsy tea i Jehovah hanao aoly ty vahoa’e. Nimei’e ty vahoa’e o lalàna reo satria tea’e iareo sady tsy tea’e handevoze ty finoanoam-poagne ka. Tsy tea’e hampijalé o demoniao iareo.

15. Akore ty ampisehoa ty Baiboly fa mahery lavitse noho i Satana ty Jehovah?

¹⁵ Tsy mirehake ty pitsopitson-draha tsy vita o demoniao ndra vita’e ty Baiboly. Faie aseho’e fa mahery lavitse noho i Satana naho o demonia’eo ty Jehovah Andrianagnahare. Nandroake i Satana boake an-dagnitse agne ty Jehovah. (Apokalypsy 12:9) Mareho fa niera hey ty Satana vaho izay nampijale i Joba sady nankatoave’e i fampitaoa i Jehovah tsy hamono i Joba-y.​—Joba 2:4-6.

16. Ia ty toko’e hianteherantikagne mba hiaro antika?

¹⁶ Hoe ty Ohabolana 18:10: “Tilikambo mafe ty tahina i Jehovah, le voaro ty ndaty maregne naho lomay mbeo.” Toko’e ho i Jehovah avao areke ty hianteherantikagne mba hiaro antikagne. Tsy miantehetse amy ty aoly ty Kristiana mba hiaro aze amy ty raha raty atao i Satana naho o demoniao. Tsy matahotse ty fagnozogna o mpamorekeo ka iareo. Mino ty raha rehafe ty Baiboly toy ty mpanompon’Andrianagnahare: “Ty fihaino i Jehovah mivazoho avao magneneke ty tane iaby, soa tie hanoroa’e ty heri’e handrombahagne ze mipiteke ama’e amy ty fo’e.”​—2 Tantara 16:9.

17. Ino ty ampitamae ty Jakoba 4:7 antika, faie ino ty tsy maintsy ataontika?

¹⁷ Afake tsy hatahotse hoe izay rehe naho manompo i Jehovah. Hoe ty Jakoba 4:7: “Ekeo ty Andrianagnahare, fa liero ty Devoly, le hilaisa’e nareo.” Azo antoke fa hiaro azo i Andrianagnahare maregney naho manompo aze sady magneke aze rehe.