Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Faenem Rod Long Bigfala Solwota

Faenem Rod Long Bigfala Solwota

Faenem Rod Long Bigfala Solwota

LONG ol aelan blong Marsal, i gat bitim 1,200 defdefren aelan we sam long olgeta oli bigbigwan mo sam oli smosmol. Plante long ol aelan ya oli stap sam mita nomo antap long level blong solwota. Taem yu goaot long dipsi, kwiktaem nomo yu no moa save luk ol smosmol aelan ya. Nating se i olsem, long taem bifo, ol man Marsal we oli man blong solwota, oli naf blong pul long kenu i go long ol smosmol aelan blong Pasifik. ?Olsem wanem ol man ya oli save faenem rod blong olgeta long solwota we i bigwan olsem sikis handred fifti taosen skwea kilometa? Oli yusum ol “map” we oli no flas nating be oli wokgud. Ol map ya, oli wokem long ol stik.

Sloslo, ol man Marsal we oli man blong solwota, oli lanem se i gat sam wef blong solwota we oltaem oli stap soemaot se wan aelan i stap, nating se maet aelan ya i stap 30 kilometa longwe yet. I gat plante defren kaen wef we oli mas lanem blong luksave. Blong givhan long olgeta blong luksave olgeta wef ya mo blong oli save tingbaot olgeta bakegen, oli wokem ol map ya long ol stik. ?Ol map ya oli olsem wanem? Olsem pija i soem, ol stik ya hemia rus blong pandanas no bun blong lif kokonas we oli kroskrosem olgeta mo fasem olgeta blong soemaot ol defdefren kaen wef. Oli fasem ol smosmol sel long olgeta blong makem ples blong ol aelan.

Blong plante yia, oli haedem fasin blong yusum ol map ya, oli talemaot long sam man nomo. ?Olsem wanem wan yangfala we i wantem kam wan man blong pul long kenu, i save lanem blong yusum wan map olsem blong faenem ol aelan? Hem i mas tren mo yusum map ya plante. Wan man blong pul long kenu we i savegud olsem wanem blong yusum map ya bambae i tijim yangfala ya. Maet fastaem, hem i tekem yangfala ya i go wetem hem long ol aelan klosap. Taem yangfala i lan blong luksave ol defdefren kaen wef bambae hem i trastem moa map ya. Ale, hem i naf blong pul hem wan long bigfala solwota.

Long sem fasin, Tok blong God, Baebol, i save givhan long yumi blong faenem stret rod blong folem long laef. Fastaem, maet wan man i halpem yumi blong kasem save long ol stamba samting insaed long Baebol. Ale, taem yumi gohed blong stadi Baebol mo mekem ol rul blong Baebol oli wok long laef blong yumi, bambae yumi trastem wanem we Baebol i talem. Josua we i lida blong ol man Isrel, i kasem advaes ya se hem i mas gohed blong ridim Tok blong God, blong bambae ‘hem i save mekem olgeta samting we hem i talem.’ God i talem long Josua se: “Sipos yu mekem olsem, bambae ol wok blong yu i gat frut blong hem, mo bambae yu save win.” (Josua 1⁠:⁠8) Yes, Baebol i olsem wan map we i talem beswan rod blong folem long laef, we yumi save sua se bambae yumi win long hem.

[Foto Credit Line blong pija long pej 32]

© Greg Vaughn