Raica sara na lewena

Raica na lewenivola

LESONI 11

Ena Yaga Vakacava Vei Keda na iVakavuvuli Vakaivolatabu?

Ena Yaga Vakacava Vei Keda na iVakavuvuli Vakaivolatabu?

1. Na cava e gadrevi kina meda dusimaki na kawatamata?

E rawa ni vukei keda vakacava na ivakavuvuli vakaivolatabu meda dau qaqarauni?​—SAME 36:9.

E vuku cake vei keda na Dauveibuli. E kauaitaki keda ni Tama dauloloma. E sega tale ga ni nona inaki meda lewai keda ga. (Jeremaia 10:23) Me vaka ga na kena gadrevi me rau dusimaka e dua na gone lailai na nona itubutubu, e gadrevi tale ga me dusimaki keda kece na Kalou. (Aisea 48:17, 18) Na ivakavuvuli ena iVolatabu e veidusimaki, e isolisoli ni Kalou.​—Wilika 2 Timoci 3:16.

E vakavulici keda na lawa i Jiova kei na nona ivakavuvuli ena ka meda cakava me vinaka kina noda bula nikua kei na sala meda vakalougatataki tawamudu kina ena veigauna se bera mai. Ni buli keda na Kalou, e dodonu ga meda talairawarawa ina nona veidusimaki.​—Wilika Same 19:7, 11; Vakatakila 4:11.

2. Na cava na ivakavuvuli vakaivolatabu?

Na yavu ni ivakavuvuli ena iVolatabu e tukuna na ka e vinakata na Kalou meda cakava ena levu na ituvaki. Ia na lawa e tiko ga na vanua e vakayagataki kina. (Vakarua 22:8) E gadrevi meda vakayagataka na noda vakasama meda rawa ni kila na sala e veidusimaki kina na ivakavuvuli ena ka meda cakava. (Vosa Vakaibalebale 2:10-12) Kena ivakaraitaki, e kaya na iVolatabu ni isolisoli ni Kalou na bula. Na ivakavuvuli qori e rawa ni dusimaki keda ena noda vanua ni cakacaka, e vale, se da gole ina dua tale na vanua. Ena vukei keda meda dau qaqarauni.​—Wilika Cakacaka 17:28.

3. Na cava e rua na ivakavuvuli bibi meda muria?

A tukuna o Jisu e rua na ivakavuvuli e bibi sara ga meda muria. Kena imatai e vakavotuya na inaki ni noda bula na kawatamata, oya meda kila na Kalou, da lomani koya qai qaravi koya ena yalodina. Meda vakasamataka tiko na imatai ni ivakavuvuli qori ena noda vakatulewa kece. (Vosa Vakaibalebale 3:6) O ira na muria na ivakavuvuli qori era na veitokani kei na Kalou, era na bula tawamudu ra qai vakila na marau dina.​—Wilika Maciu 22:36-38.

Na ikarua ni ivakavuvuli e vauca na noda veimaliwai vinaka kei ira tale na so. (1 Korinica 13:4-7) Na noda muria na ivakavuvuli qori e okati kina na noda vakatotomuria na ka e dau cakava na Kalou vei ira eso tale.​—Wilika Maciu 7:12; 22:39, 40.

4. E yaga vakacava vei keda na ivakavuvuli vakaivolatabu?

Na ivakavuvuli vakaivolatabu e vukei ira na lewenivuvale ena sala me vakaduavatataki ira kina na loloma. (Kolosa 3:12-14) E taqomaka tale ga na vuvale na Vosa ni Kalou ni veidusimaki ena dua na ivakavuvuli bibi, oya me dei na vakawati.​—Wilika Vakatekivu 2:24.

Ena sega ni leqa na veika vakayago eda vinakata, ena taqomaki tale ga na lomada nida muria na ivakavuvuli vakaivolatabu. Kena ivakaraitaki, o ira na boso ni cakacaka era dau taleitaki ira na tamata cakacaka era muria na ivakavuvuli vakaivolatabu me baleta na daudina kei na gugumatua. (Vosa Vakaibalebale 10:4, 26; Iperiu 13:18) E vakavulici keda tale ga na Vosa ni Kalou meda lomavakacegu ena ka e gadrevi dina ena noda bula, me bibi cake mai na veika vakayago na noda veitokani kei na Kalou.​—Wilika Maciu 6:24, 25, 33; 1 Timoci 6:8-10.

E taqomaka tale ga na noda bula na noda muria na ivakavuvuli vakaivolatabu. (Vosa Vakaibalebale 14:30; 22:24, 25) Kena ivakaraitaki, noda muria na lawa ni Kalou meda kua ni mateni ena taqomaki keda mai na mate e rawa ni veivakaleqai kei na vakacalaka. (Vosa Vakaibalebale 23:20) E vakadonuya o Jiova meda gunu alakaolo, ia me vakalailai ga. (Same 104:15; 1 Korinica 6:10) E yaga tale ga vei keda na ivakavuvuli vakalou ni vakavulici keda meda qarauna na noda itovo kei na veika eda vakasamataka. (Same 119:97-100) Ia era sega ni doka wale ga na lotu vaKarisito dina na ivakatagedegede ni Kalou baleta ena yaga vei ira. Era cakava qori me rokovi kina o Jiova.​—Wilika Maciu 5:14-16.