1. Na cava e vakaleqa na nona vakatulewa vakayalomatua o Keni, cava e yaco kina?

A VINAKATI me vakatulewa o Keni: Me lewa na lomana ivalavala ca, se vakalaiva me lewai koya na ka e cakava. Na veika ena vakatulewataka, ena rawa ni tara na nona bula taucoko. E qai sega ni vakatulewa vinaka o Keni. Na nona vakatulewa kei na ka e cakava e vakavuna na mate i tacina o Epeli, e vakaleqa tale ga na nona veiwekani kei na Dauveibuli.​—Vkte. 4:3-16.

2. Na cava e bibi kina meda vakatulewa vakayalomatua?

² Eda dau vakatulewa tale ga. Sega ni kena ibalebale qori ni noda vakatulewa kece e vauci kina na noda bula. Ia e levu na ka eda vakatulewataka se cakava e rawa sara ga ni tara na noda bula. Nida vakatulewa gona vakayalomatua eda rawa kina ni veiyaloni, sega na veileti se bula rarawa.​—Vkai. 14:8.

3. (a) Na cava meda vakabauta meda rawa kina ni vakatulewa vakayalomatua? (b) Na taro cava eda na veivosakitaka?

³ Na cava ena vukei keda meda vakatulewa vakayalomatua? E vinakati meda vakabauta na Kalou, meda kua ni vakatitiqataka nona dau yalorawarawa ni vukei keda meda yalomatua. Meda vakabauta tale ga na Vosa i Jiova, kei na  noda nuitaka na nona lewa vaka kina na nona ivakasala veiuqeti. (Wilika Jemesa 1:5-8.) Eda na nuitaka nona veidusimaki ke da toro volekati koya, da taleitaka tale ga nona Vosa. Nida cakava qori, eda na vakamatauni keda meda rai ena nona Vosa ni bera nida vakatulewa. Ia ena vinaka tiko ga vakacava na ivakarau ni noda dau vakatulewa? Vakacava eda na dei tu ga ena ka eda sa vakatulewataka se mani cava e yaco?

4. Na cava me vakatulewataka o Atama, leqa cava e basika kina?

⁴ Ni se qai buli ga na tamata, ena vinakati me vakatulewataka eso na ka bibi. A vinakati me vakatulewataka o Atama me vakarorogo vua na Dauveibuli se o Ivi. E tu vakarau me vakatulewa, ia na cava e qai cakava? Ena veivakamuai i Ivi e ca sara ga nona vakatulewa, mani muduki na bula ena Parataisi, e sega tale ga ni rawata na bula tawamudu. E tekivu sara ga e keri noda bula rarawa na kawatamata. Eda se vakila tu ga qo na revurevu ni nona vakatulewa ca o Atama.

5. Meda raica vakacava na noda dau vakatulewa?

⁵ Era nanuma eso ni na rawarawa sara na bula ke da sega ni vakatulewa. E va tale ga qori nomu rai? Nanuma tiko ni sega ni buli keda o Jiova meda vaka tu na misini, meda sega ni vakasama se vakatulewa rawa. E vakavulici keda na iVolatabu meda dau vakatulewa vakayalomatua. Ni vinakata o Jiova meda vakatulewa, e sega ni kena inaki meda sotava kina na leqa. Vakasamataka mada eso na kena ivakadinadina.

6, 7. Na cava mera vakatulewataka na Isireli, na cava e dredre kina mera vakatulewa vakayalomatua? (Raica na imatai ni iyaloyalo.)

⁶ A vinakati vei ira na Isireli nira tiko ena Vanua Yalataki mera vakatulewataka e dua na ka bibi. Mera sokaloutaki Jiova se so tale na kalou. (Wilika Josua 24:15.) Rawa nida kaya ni rawarawa sara na vakatulewa qori. Ia ena vakatau kina nodra bula. Laurai ena nodra gauna na Dauveilewai nira sega ni vakatulewa vakayalomatua na Isireli ena levu na gauna. Era biuti Jiova ra qai golevi ira na kalou lasu. (Dvei. 2:3, 11-23) Dua tale na gauna e muri a vinakati vei ira na tamata i Jiova mera vakatulewa. E vakamatatataka na parofita o Ilaija na ka mera vakatulewataka: Sokaloutaki Jiova se na kalou lasu o Peali. (1 Tui 18:21) E cudruvi ira o Ilaija nira lomalomarua tiko. O rairai nanuma ni na rawarawa nodra vakatulewa ni yaga qai ka vakayalomatua mera sokaloutaki Jiova. Na tamata yalomatua ena sega ni taleitaki Peali se via qaravi koya. Ia era se “lomalomarua tiko” ga na Isireli. E uqeti ira vakayalomatua o Ilaija mera digia na sokalou cecere, oya na nodra sokaloutaki Jiova.

⁷ Na cava e rairai dredre kina mera vakatulewa vakayalomatua na Isireli? Kena imatai, nira sa sega ni vakabauti Jiova, ra qai talaidredre vua. Era sega ni yavutaka nodra bula ena kilaka dodonu se vuku vakalou, ra sega tale ga ni nuitaki Jiova. Ke laurai ena nodra bula na kilaka dodonu ena vukei ira mera vakatulewa vakayalomatua. (Same 25:12) Kuria qori nodra vakatara sara ga eso tale mera vakamuai ira se vakatulewa ena vukudra. O ira tale ga na tiko  ena vanua qori era sega ni sokaloutaki Jiova, era vakamua na nodra vakasama na Isireli mera vakamuri ira na ilala levu era dau sokalou lasu. Ia sa vakaroti ira voli mai o Jiova ena dua na gauna balavu ni na rawa ni yaco qori.​—Lako 23:2.

8. Na ka bibi cava eda vulica ena kedra itukutuku na Isireli?

⁸ E matata ena ivakaraitaki eda sa dikeva oti qori na ka meda vuli kina. Meda na vakatulewa yadua sara ga, ia ke da via vakatulewa vakayalomatua se me donu na noda digidigi, meda yavutaka ga ena noda kilaka vakaivolatabu. E uqeti keda kina na Kalatia 6:5: “Nida na dui colata ga na noda itavi.” (Vmr.) Me kua ni dua tale e vakatulewa ena vukuda. Ia meda vulica na ka e donu ena matai Jiova, meda cakava sara.

9. Na cava e vakarerevaki kina mera vakatulewa ena vukuda eso?

⁹ Na cava e vakarerevaki kina mera vakatulewa ena vukuda eso tale? E rawa nira veivakamuai noda ilala meda vakatulewa cala. (Vkai. 1:10, 15) Ke mani vakacava sara na nodra veiuqeti eso, e se noda itavi tiko ga meda muria na noda lewaeloma e vakavulici ena iVolatabu. Ke da vakalaiva mera vakatulewa ena vukuda eso, eda sa “muri ira” sara tiko ga. Eda na vakatulewa, ia e rawa ni tini ga ena leqa.

10. Na cava e vakasalataki ira kina e Kalatia o Paula?

¹⁰ A vakasalataki ira e Kalatia na yapositolo o Paula ena ca ni nodra nuitaki ira eso tale mera vakatulewa ena vukudra. (Wilika Kalatia 4:17.) Eso ena ivavakoso era vakatulewa ena vukudra eso tale mera kua ni muri ira na yapositolo. Na vuna? Era kocokoco ra qai vinakata na itutu. Era siova na ka e sega ni dodonu mera cakava, ra sega tale ga ni doka na nodra itavi na tacidra vaKarisito mera vakatulewa ga vakataki ira.

11. Eda na vukei ira vakacava eso tale nira vakatulewa?

¹¹ E ivakaraitaki vinaka o Paula ni  doka na nodra dodonu ni vakatulewa eso tale. (Wilika 2 Korinica 1:24.) Mera cakava tale ga qori na qase ni ivavakoso nikua nira veivakasalataki ena ka mera dui vakatulewa ga kina na tacida. Era marau ni vukei ira na qelenisipi ena itukutuku e yavutaki ena iVolatabu. Ia era qarauna mera dui vakatulewa yadudua ga na tacidra. E dodonu mera cakava ga qori, nira na tamusuka ga na ka era tea. Ia qo na ka bibi eda vulica: Eda rawa ni vukei ira eso tale nida dusimaki ira ena ivakasala se ivakavuvuli vakaivolatabu. Me qai nodra ga na vakatulewa. Ena yaga ke ra vakatulewa vakayalomatua. Meda kua sara ga ni nanuma ni tu vei keda na dodonu meda vakatulewa ena vukudra na tacida.

12, 13. Na cava e rerevaki kina meda muri lomada ga nida cudru tu se yalolailai?

¹² E levu era dau tukuna va qo: Muria ga na lomamu. Ia e vakarerevaki toka qori, e sega tale ga ni vakaivolatabu. E vakaroti keda na Vosa ni Kalou meda kua ni muria na lomada ivalavala ca se ka ga eda vakasamataka nida vakatulewa. (Vkai. 28:26) E volaitukutukutaki tale ga kina na ca ni muri lomada. Na vuna? Ni “dau veivakaisini duadua ga na loma ni tamata qai rerevaki.” (Jere. 3:17; 13:10; 17:9; 1 Tui 11:9) Ni tukuni gona meda muria ga na lomada, cava e kena ibalebale?

¹³ E bibi na ivakarau ni lomada na lotu vaKarisito, nida vakaroti meda lomani Jiova ena lomada taucoko, meda lomani ira tale ga na kainoda me vaka noda lomani keda. (Maciu 22:37-39) E laurai ena itukutuku vakaivolatabu ena parakaravu sa oti na ca ni noda vakalaiva na ivakarau ni lomada me lewa na noda vakasama kei na ka eda cakava. Kena ivakaraitaki, cava e rawa ni yaco nida vakatulewa ena gauna eda cudru kina? Macala ga ni dau tini ca. (Vkai. 14:17; 29:22) Vakacava ke da yalolailai tu, eda rawa ni vakatulewa vinaka? (Tiko 32:6-12; Vkai. 24:10) Nanuma tiko ni veiuqeti na Vosa ni Kalou ni ka vakayalomatua meda “bobula ina lawa ni Kalou.” (Roma 7:25) E matata ni rawa ni vakacalai keda na ivakarau ni lomada ke da vakatara me lewa na veika bibi eda vakatulewa kina.

14. Eda kila vakacava ni veiganiti meda dau veisautaka noda vakatulewa ena so na gauna?

¹⁴ E vinakati meda vakatulewa vakavuku. Ia sega ni kena ibalebale qo meda sa dei tu ga ena ka eda vakatulewa kina. So na gauna ena vinaka meda vakasamataka tale, de dua ena veiganiti me veisau. Dikeva mada na nodra ivakaraitaki na lewe i Ninive ena gauna i Jona. “Ni raica na Kalou dina na ka era cakava, nira vakanadakuya na nodra ivakarau ca, e vakasamataka tale o koya na ca e tukuna me cakava vei ira, qai sega ni cakava.” (Jona 3:10) Ni raica o Jiova nodra veivutuni, e veisautaka na nona vakatulewa. Na nona cakava qori, e vakavotuya kina nona yalorawarawa, yalomalumalumu, kei na nona dau yalololoma. E sega tale ga ni vakatulewa o Jiova ni cudru tu, qo na ka era dau vakaraitaka e levu.

15. Na cava ena rairai vakavuna meda veisautaka noda vakatulewa?

¹⁵ E dau vinaka meda vakasamataka  tale ena so na gauna na ka eda vakatulewataka se digia. De dua e veisau na ituvaki. E veisautaka nona vakatulewa o Jiova ni veisau na ituvaki. (1 Tui 21:20, 21, 27-29; 2 Tui 20:1-5) Se so na itukutuku vou e vakatakilai mai ena rairai vakavuna meda veisautaka noda vakatulewa. A vakacalai o Tui Tevita ena itukutuku lasutaki me baleta na makubui Saula o Mefiposeci. Ia ni sa qai kila na kena dina, e veisautaka nona vakatulewa. (2 Sam. 16:3, 4; 19:24-29) E ka vakayalomatua tale ga meda cakava qori ena so na gauna.

16. (a) Na cava eso na ivukevuke yaga meda vakatulewa kina vakayalomatua? (b) Na cava meda dikeva kina na vakatulewa eda sa cakava oti?

¹⁶ E veivakasalataki na Vosa ni Kalou meda kua ni dau vakatulewataka vakusakusa na veika bibi. (Vkai. 21:5) Nida vakasamataka vinaka na vakatulewa bibi meda cakava, ena rawa ni marautaki kina noda bula. (1 Ces. 5:21) Mera dau saga na ulunivuvale mera vakekeli ena iVolatabu kei na ivola vakaivolatabu, me kauaitaka tale ga na nodratou rai na nona lewe ni vuvale ni bera ni vakatulewa. A cakava qori o Eparama ni uqeti koya na Kalou me rogoci watina. (Vkte. 21:9-12) Mera dau vakekeli tale ga na qase ni ivavakoso. Ke ra yalorawarawa qai yalomalumalumu, era na sega ni madua ni muria na itukutuku vou se itukutuku veiganiti ena vinakati kina mera veisautaka nodra vakatulewa. Dodonu mera tu vakarau ni veisautaka nodra rai ke veiganiti, ena vinaka tale ga meda vakatotomuri ira. Ena rawati kina na veiyaloni kei na tuvatuvanaki vinaka ena ivavakoso.​—Caka. 6:1-4.

17. Ena vinaka vakacava na noda vakatulewa?

¹⁷ Eso na vakatulewa e bibi sara vei ira na kena vo. E vinakati kina na vakasama vakatitobu kei na masu. Me vaka na nodra vakatulewataka eso na lotu vaKarisito mera vakawati se sega, o cei tale ga mera vakawatitaka. Dua tale na vakatulewa bibi e vu ni veivakalougatataki, oya me veiqaravi vakaitalatala vakatabakidua e dua kei na sala me cakava kina qori. Ena vinakati me nuitaki Jiova vakatabakidua ni na veidusimaki vakavuku. (Vkai. 1:5) E bibi gona me dikevi na ivakasala vakaivolatabu me idusidusi vinaka duadua, me qara tale ga na veidusimaki i Jiova ena masu. Meda nanuma tale ga ni o Jiova ena solia vei keda na itovo e vinakati meda vakatulewa kina me salavata kei na nona inaki. Nida vakatulewa bibi e vinaka meda taroga: ‘E laurai ena noqu vakatulewa niu lomani Jiova? Ena vakilai kina ena noqu vuvale na marau kei na vakacegu? Ena laurai kina niu dau vosota, au yalovinaka tale ga?’

18. Na cava e vinakata kina o Jiova meda vakatulewa ga vakataki keda?

¹⁸ E sega ni vakasaurarataki keda o Jiova meda lomana da qai qaravi koya. Qori me noda vakatulewa ga. E salavata qori kei na galala ni vakatulewa e solia vei keda o koya, e doka tale ga noda itavi kei na noda dodonu meda ‘digia’ meda qaravi koya se sega. (Josua 24:15; Dauv. 5:4) Ia e vinakata meda vakayacora sara na ka eda vakatulewataka e yavutaki ena nona veidusimaki. Na noda vakabauta na sala i Jiova kei na nona ivakavuvuli e vakarautaka ena nona loloma, eda rawa ni vakatulewa vakavuku, eda na dei tale ga ena sala meda muria.​—Jeme. 1:5-8; 4:8.