A B E I K M N O P R T U W

A

• Abi.

  Aran te ka-5 n namwakaina n aia karenta ae tabu I-Iutaia ao te ka-11 n namwakaina n te karenta ni mwakuri, imwin te taenikai i Baburon. E moanaki man nukan Turai ao e toki n nukan Aokati. E bon aki taekinaki arana n te Baibara, ma e tii aranaki bwa “te kanimaua n namwakaina.” (WI 33:38; Etr 7:9)​—Nora Buk. B15.

• Abibi.

  Aran ngkoa te moan namwakaina n aia karenta ae tabu I-Iutaia ao te kaitiua n namwakaina n te karenta ni mwakuri. Nanona bon “Tuai n Tawaa (te Uaa)” ao e moanaki man nukani Maati ao e toki n nukan Eberi. E aranaki bwa Nitian imwin okia I-Iutaia mai Baburon. (TTK 16:1)​—Nora Buk. B15.

• Abotoro.

  Nanon te taeka aei bon “te aomata ae kamwanangaaki,” ao e kabonganaaki ibukin Iesu ao tabeman riki ake a kamwanangaaki bwa a na beku ibukia temwangina. E kakabonganaaki riki ibukia taan rimwin Iesu ake e bon rineiia Iesu bwa te koraki ae 12 mwaitiia aika mwiokoaki bwa taan tei.​—Mrk 3:14; Mwa 14:14.

• Aia karewe manibeeru.

  Aia karewe manibeeru bon te ran ae karewe ae karaoaki irouia manibeeru. Ni kiibu tabeua ao e kona n nanona ranin taian uaanikai ao tiaki tii aia karewe manibeeru.​—NI 2:11.

• Aiwere.

  Te bwai ae kakawaki ae reke mani koron te erebwanti ae korona ae mainaina, ma e reke naba mairouia maan aika te ibobatemati ao beekin taari ae te walrus.​—1Ue 10:18; Am 3:15; Kao 18:12.

• Akaia.

  N te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, bon te aono i Kuriiti maiaki ae tautaekanaki iroun Rom. Kautun te aono aei boni Korinto. E mena naba te Peloponnese ao aaba ake i nukani Kuriiti n te aono ae Akaia. (Mwa 18:12)​—Nora Buk. B13.

• Aki mamatam.

  Te aki amwamwarake i nanon tabeua te tai. A aki mamatam tibun Iteraera n te Bong ni Kabwarabure, n tain te rawawata, ao n te tai are e kainnanoaki iai ana kairiri te Atua. Iai aia tai I-Iutaia n aki mamatam ae aua te tai n te ririki, ike a kauringaki iai kangaanga aika kakaiaki ake a riki ngkoa nakoia. Te aki mamatam bon tiaki te tua nakoia Kristian.​—Etr 8:21; It 58:6; Rk 18:12.

• Akoi ae rianako.

  Te taeka ni Kuriiti ae nanona te bwai ae kakukurei ao e tamaroa. E kakabonganaaki te taeka aei ni kaineti ma te bwaintituaraoi ke te akoi ae bwainaki ngkana e nako te bwaintituaraoi. Ni kaineti ma ana akoi ae rianako te Atua, e kabwarabwaraaki n te taeka anne te bwaintituaraoi ae akea boona mairoun te Atua are tituaraoi n anganga, ao n akea kantaningaan ae e na kabooaki mwina. Ngaia are bon te taeka ae kaota aron te Atua n anganga n te aro ae bati, ana tangira ae tituaraoi, ao ana akoi, nakoia aomata. E kona n rairaki naba te taeka ni Kuriiti anne bwa akoaki ao bwaintituaraoi. A anganaki naake a aki mwakuria karekeana ao a aki naba tau n anganaki, bwa e tii reke man ana tituaraoi te tia anga.​—2Ko 6:1; Ebt 1:7.

• Amen.

  “Ngaia anne,” ke “boni ngaia.” Te taeka ae nako man te taetae n Ebera ae ʼa·manʹ, ae nanona “kakaonimaki,” “kona n onimakinaki.” E taekinaki “Amen” bwa te kariaia n te taetae  n tuea, te tataro, ke te taeka teuana. E kabonganaaki n Te Kaotioti bwa nakoan Iesu.​—TTK 27:26; 1Ro 16:36; Kao 3:14.

• Amo.

  Te kai ae katokaaki i aon angan te aomata ike e bane iai rawawatan te uota, ke te kai ae katokaaki i aon roroaia maan aika uoman aika taan uabwai (n angiin te tai kaao) ngkana a katika te bwai ni mwakuri n te tawaana ke te kaa. Ibukina bwa a kakabongana te amo tooro n uotii iai baika rawawata, e a kaikonakaki te amo bwa te tautoronaki ke te mena i aan te aomata temanna, te bwainikirinaki, ao te karawawataaki. Kanakoan ke otean te amo e kaota te inaomata man te toronaki, te bwainikirinaki, ke te aonikaiaki.​—NI 26:13; Mt 11:29, 30.

• Ana Kaawa Tawita.

  Te ara ae aranaki iai te kaawa ae Iebuti imwini kataenikaiana iroun Tawita, ao e katea iai ana auti n uea. E aranaki naba bwa Tion. Boni mwakoron Ierutarem ae mena i maiakimainiku ao bon te tabo ae te kabanea ni maan.​—2Ta 5:7; 1Ro 11:4, 5.

• Ana Kaman Toromon.

  N te tembora n ana bong Iesu, ao bon te kawai n nakonako ae iai autina ae mena i mainikun te katawanang are mai tinaniku, ae kakoauaaki bwa e tiku bwa mwin ana tembora Toromon. E nakonako ikanne Iesu n “tain te kamwaitoro,” ao a kakaitiboo naba ikanne Kristian rimoa ibukin aia taromauri. (Io 10:22, 23; Mwa 5:12)​—Nora Buk. B11.

• Ana Katairiki te Uea.

  Bon te tai n amwarake ae e kanaki iai te bwerena ae aki karikaki ao te wain. A tei baikai ibukin rabwatani Kristo ao raraana. Boni kauringaani maten Iesu. Kioina ngkai aei te kauring ae a kabaeaki iai Kristian n te Koroboki ae Tabu bwa a riai ni karaoia, e bon tau n aranaki bwa “te Kauring.”​—1Ko 11:20, 23-26.

• Ana Tautaeka n Uea te Atua.

  Te kibuntaeka ae kabonganaaki ibukin riaini mwaakan te Atua n tautaeka ae kaotiotaki rinanon ana tautaeka n uea Natina ae Iesu Kristo.​—Mt 12:28; Rk 4:43; 1Ko 15:50.

• Ane e rairaki.

  Te aomata ae rairaki. N te Baibara ao e kaineti te taeka aei nakon te aomata ae rairaki nakon te Aro n I-Iutaia. Te mwaane ae rairaki e riai ni korotobibiaki.​—Mt 23:15; Mwa 13:43.

• Ane.

  Te bwai ae matoatoa ae aekakin te atibu ae riki man riia manin taari aika rangi n uarereke. E rereke i taari ni karana aika kakaokoro n aron te uraura, te mainaina, ao te roroo. E rangi ni bati te ane n Taari ae Uraura. N te Baibara ao e rangi ni kakawaki riki te ane ae uraura ao a karaoaki mai iai moromoro ao bwaai ni katamaroa riki tabeua.​—TNR 8:11.

• Anene ae kananokawaki.

  Te ototo, ae te mwanewe ke te katangitang, ae kaota te nanokawaki ae korakora, n aron te rawawata ae kaotaki ibukini maten raoraon temanna ke ae e tangiraki irouna; te bwaebwaeti.​—2Ta 1:17; TA 7:Atu.

• Anene n Ararake.

  Atun Taian Areru 120-134. E ngae ngke a kakaokoro iango i aon nanon te taeka aei, ma a bati aika a kakoauaa bwa areru aika 15 aikai a aneneaki irouia tibun Iteraera aika taan taromauri aika kimwareirei ngke a ‘ararake’ nako Ierutarem, ae mena n te tabo ae rietata ni maunga ake i Iuta, bwa a na kaei iai tooa ake a kakannato ake tenua n te ririki.

• Anera.

  Man te taeka n Ebera ae mal·ʼakhʹ ao te taeka ni Kuriiti ae agʹge·los. Taeka aikai a kaai n nanona “te tia uataeka” ma a rairaki bwa “anera” ni kaineti ma taan uataeka aika taian taamnei. (KB 16:7; 32:3; Iak 2:25; Kao 22:8) Anera bon taamnei aika mwaaka, aika a kamani karikaki iroun te Atua imwaini karikaia  aomata. A aranaki naba n te Baibara bwa “anera aika tabu aika mwaitikurikuri,” “natin te Atua,” ao “itoi ni ngaina.” (TTK 33:2; Iob 1:6; 38:7) A aki karikaki ma te konabwai ni karikiia aika bon aekakia, ma a karikaki n tatabemania nako. E raka mwaitiia i aon tebubua te mirion. (Tan 7:10) E kaotaki n te Baibara bwa iai oin araia ao a kakaokoro aroaroia, ma a nanorinano n rawa n taromauriaki, ao angia a rarawa naba ni kaotii araia. (KB 32:29; Rk 1:26; Kao 22:8, 9) A kakaokoro aia karinan ao a kakaokoro mwiokoaia, n aron te beku i matan ana kaintokanuea Iehova, taekinan ana taeka, te tei ibukia ana toro Iehova i aon te aba, karaoan nako ana motikitaeka te Atua, ao boutokaan tataekinan te rongorongo ae raoiroi. (2Ue 19:35; TA 34:7; Rk 1:30, 31; Kao 5:11; 14:6) N te tai ae e na roko ao a na boutokaa Iesu ni buaka n te buaka ae Aremaketon.​—Kao 19:14, 15.

• Angabwai.

  Te bwai ae kabwakaaki iroun te Tautaeka teuana ke te tia tautaeka temanna nakon te tautaeka ke te uea temanna, ibukini kaotan ana aantaeka irouna, ibukini kateimatoaan te rau, ke ibukini kamanoana. (2Ue 3:4; 18:14-16; 2Ro 17:11) E kabonganaaki naba te taeka anne ibukin te taekiti are a na kabwakaa aomata n tatabemania nako.​—Ne 5:4; Ro 13:7.

• Aomata ae kakabooaki.

  Te aomata ae wene n taanga i tinanikun te mare, ao ai moarara riki ibukin te mwane. (Te taeka ni Kuriiti ibukin “te aomata ae kakabooaki” bon porʹne, ae nako man te taeka ae nanona “kaboonakoa.”) N angiin te tai e kaineti te taeka aei nakon te aine, ma iai naba mwaane aika kakabooaki aika taekinaki n te Baibara. E kabuakakaaki te mwakuri aei n te Tua Rinanoni Mote, ao e bon aki butimwaeaki bwa te bwaintangira n ana tabo ae tabu Iehova boon te aomata ae kakabooaki. E rangi ni kaokoro aei ma aia katei beekan, bwa a kabonganaia aomata aika kakabooaki n te tembora bwa oin aia karekemwane. (TTK 23:17, 18; 1Ue 14:24) E kabonganaaki naba te taeka aei n te Baibara n te aro ni kaikonaki, ni kaineti nakoia aomata, natannaomata, ke botaki, aika taromaurii boua ma a taku bwa taan taromauria te Atua ngaiia. N te katoto, te botaki n Aro ae aranaki bwa “Baburon ae Kakannato,” e kabwarabwaraaki n Te Kaotioti bwa te aine ae kakabooaki ke te kabekaau ibukina bwa e irekereke ma taan tautaeka n te aonnaba aei ibukin te kakannato ao karekean te kaubwai.​—Kao 17:1-5; 18:3; 1Ro 5:25.

• Arabwata.

  Arani nneni boiarara aika uarereke aika karaoaki man te atibu ae kuneaki i rarikin Alabastron, i Aikubita. Nneni boiarara aikai a kakaraoaki ni kairarikaki mai eta, ao a kona ni bonotaki bwa e aonga n aki timtim kanoaia ae te boiarara ae rangi ni kakawaki. Atibuni bwatoro aikai a aranaki naba bwa te arabwata.​—Mrk 14:3.

• Aram; I-Aram.

  Kanoan natin Tem ae Aram ae mamaeka n aono ake mani Maungan Rebanon nako Metobotamia, ao mani Maungan Taurus i meang nako Tamateko ao ni boonako maiaki riki. Te aono aei ae aranaki bwa Aram n te taetae n Ebera, e a aranaki imwina riki bwa Turia, ao a aranaki kaaina bwa I-Turia.​—KB 25:20; TTK 26:5; Ot 12:12.

• Aramota.

  Te taeka ae kabonganaaki n te anene ae nanona “Ataeinnaine; Ateiaine,” ae tao e kaineti ma bwanaaia aine ae rietata. E taraa n ae e kakabonganaaki ni kaota iai ae e na katangaki ni karietataaki te bwai ni katangitang ke te katangitang.​—1Ro 15:20; TA 46:Atu.

• Aramwaike.

  Te taetae ae kuri n titeboo ma te taetae n Ebera, ao titeboo manin aia taeka. E kabonganaaki moa te  taetae aei irouia I-Aram, ma e a riki imwina riki bwa te taetae ae taabangaki bwainakina n te iokinibwai ao n te itoman irouia kaain Aturia ao Baburon. Bon te taetae naba ae kabonganaaki iroun te tautaeka ni Botia ibukini kabutan ana waaki n tautaeka. (Etr 4:7) A koreaki n te taetae n Aramwaike mwakoroni booki aika Etira, Ieremia, ao Taniera.​—Etr 4:8–6:18; 7:12-26; Ier 10:11; Tan 2:4b–7:28.

• Arebwa ao Omeka.

  Te moan ao te kabanea ni man ni manin te taetae ni Kuriiti. A kaai ni kabonganaaki tenua te tai n Te Kaotioti bwa nakoan te Atua. N rongorongo aikai ao titeboo nanon taeka aikai ma “te moan ao te kabane” ao “te moa ao te toki.”​—Kao 1:8; 21:6; 22:13.

• Areiobako.

  Te tabuki ae rietata i Atenai, i meangimaeaon te Acropolis. Bon aran naba te boowi ae kakaraoaki iai. E kairaki Bauro nakon te Areiobako irouia taani karioiango ake taian Tetoike ma Ebikourio, bwa e na kabwarabwaraa ana koaua.​—Mwa 17:19.

• Aremaketon.

  Man te taetae n Ebera ae Har Meghid·dohnʹ, ae nanona “Maungani Mekito.” E irekereke te taeka aei ma “te buaka n te bong ae kakannato ae ana bong te Atua ae Moan te Mwaaka,” are a na ikotaki iai “ueea n te aonnaba ni kabutaa” ni buakana Iehova. (Kao 16:14, 16; 19:11-21)​—Nora RAWAWATA AE KORAKORA.

• Areru.

  Te anene ni karaoiroa te Atua. Areru aikai bon taian anene aika aneneaki irouia taan taromauri, ao i mataia naba aomata n taromaurian Iehova ae te Atua n ana tembora i Ierutarem.​—Rk 20:42; Mwa 13:33; Iak 5:13.

• Aroe.

  Te ara ae kabonganaaki n te Baibara ibukin te aeka n aroka ae boiarara ke te bwai ae kabonganaaki bwa te boiarara.​—TA 45:8; TNR 7:17; AAT 4:14.

• Arokan te ran.

  E kabonganaaki te taeka aei nakon aroka aika riiriki n taabo aika neinei. N angiin te tai te aroka aei e nanonaki iai te Arundo donax. (Iob 8:11; It 42:3; Mt 27:29; Kao 11:1)​—Nora KAI NI BAIRE AE TE KAIBWABWAA.

• Aselgeia.​—

  Nora te AROARO AE KAMMAIRA.

• Ata.

  Aran te ka-12 n namwakaina n aia karenta ae tabu I-Iutaia ao te ka-6 n namwakaina n te karenta ni mwakuri, imwin te taenikai i Baburon. E moanaki man nukani Beberuare ao e toki n nukani Maati. (Ett 3:7)​—Nora Buk. B15.

• Atatera.

  Te ara n te taetae n Ebera ae tao nanona “Te Kooti ae Bua.” N te Bong ni Kabwarabure, ao e kanakoaki nakon te rereua te kooti ibukin Atatera, ae kaikonakan uotakinakoan aia bure te natannaomata ake a karaoi n te ririki are nako.​—NI 16:8, 10.

• Ati ni berita.

  Te ati ae karaoaki man te kai ae te aketia ao e rabunaki n te koora, ae kawakinaki n te Tabo ae Moan te Tabu n te umwanrianna ae tabu ao imwina riki n te Tabo ae Moan te Tabu n te tembora are e kateia Toromon. Iai rabunani matana ae te koora ao iai kerubim aika uoman iai aika kaaitara. Kanoana aika kakawaki boni baaba ake uoua ake a mena iai Tuua Ake Tebwina. (TTK 31:26; 1Ue 6:19; Ebr 9:4)​—Nora Buk. B5 ao B8.

• Atia.

  N te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, ao aei aran te aono ae tautaekanna Rom are e reke naba iai maeaon Turkey ni boong aikai, n ikotaki naba ma aaba tabeua aika i rarikin taari n aron Tamo ao Batemoti. Kautun Atia bon Ebeto. (Mwa 20:16; Kao 1:4)​—Nora Buk. B13.

• Atibu aika rangi ni kakawaki.

  Akete (Agate). E bati karana; e kiraati ma e maabubu. Ameteti (Amethyst). E beboo ke e ura ni buruu. Beruro  (Beryl). N angiin te tai e babobo ni kiriin, ma n tabetai e a manga kakaokoro karana ke e a manga aki kara. Emerote (Emerald). E kiriin ma e kiraati. Iatebi (Jade). N angiin te tai bon te atibu ae mata kiriin ma e kona naba ni bati karana; e kiraati ma e maabubu. Iatiba (Jasper). Te atibu ni boong aikai ae maabubu, ao e kakaokoro karana. E taekinaki n Te Kaotioti 21:11 taekan te atibu ae kiraati, ma a taku tabeman bwa te taeka ni Kuriiti ae kabonganaaki ikai e kaineti nakon te taiman. Iatinte (Hyacinth) E turu buruuna. Kareketona (Chalcedony). E kiraati ma e maabubu ao e bati karana. Kerutorito (Chrysolite). E kiraati ke e maabubu, ao e babobo ke e kiriin. Kirutitaro (Crystal). E kiraati ao akea karana. Kurutoberato (Chrysoprase). E maabubu ao e kiriin n aron te aboro. Oniki (Onyx). Te oniki bon te atibu ae mainaina n roroo, ni buraun, n uraura, ni kureei, ao ni kiriin. E kabonganaaki bwa bwain ana kunnikai ae okoro te ibonga ae rietata.​—TO 28:9, 12; 1Ro 29:2; Iob 28:16. Retiem (Leshem stone). Te atibu ae aki ataaki. Rubi (Ruby). E uraura ao e kiraati. Tabeiro (Sapphire). Tao e buruu. Tarerio (Sardius). E maabubu n uraura ni buraun. Taretonuka (Sardonyx). A kakaokoro karana bwa e mainaina ao e uraura, e raneanea babobona ke e buraun. Timaraketo (Turquoise). Angiini karana te buruu ni kiriin.​—TO 28:17-20; Kao 21:19, 20. Tobati (Topaz). E kona n akea karana ke e bati karana. Ma karana ae moan te ataaki iai bon te babobo ae maii.

• Atibu ni kamantinti.

  Te atibu ae mronron ae toka i aon te atibu ae bon aekakina ao e kamanenaaki ni kamantaki iai te uita nakon te burawa. Te kai are karinaki i nukan te atibu are mai nano e reke bwa bwaini kabutan te atibu are mai eta. N te Baibara ao n angiini mwenga e kakabutaki te atibu ni kamantinti aei irouia aine. Kioina ngkai e boboto rekeni kanaia te kariki ni katoabong kaain te utu n te atibu ni kamantinti aei, e katabuakaki n te Tua Rinanoni Mote anaakina ke atibuna are mai eta bwa te bwai ni kakoaua ibukin te kabwarataarau. Atibu ni kamantinti ake a bubura riki aika titeboo teia ma aei, a kabubutaki irouia maan.​—TTK 24:6; Mrk 9:42.

• Atibun te maninganinga.

  Te atibu ae kaakaki n te koona ke ni maninganingan te kateitei ike a toma iai oo aika uoua, ae e kakawaki ibukin tomaaia ao kanimwaia ni kauoua. Atibun te maninganinga ae rangi ni kakawaki bon atibun te maninganinga are e aana te kateitei. E kabonganaaki te atibu ae rangi ni matoatoa ibukini kateitei ake a kakabonganaaki irouia te botannaomata ao ibukin oon te kaawa. E kabonganaaki te taeka aei n te aro ni kaikonaki ibukin aan te aonnaba, ao e taekinaki Iesu bwa “atibun te maninganinga are e aana te kateitei” ae te ekaretia ni Kristian ae kabotauaki ma te auti ni kaikonaki.​—Ebt 2:20; Iob 38:6.

• Atitoreta.

  Atuaia kaaini Kanaan ae te aine ae atuan te buaka ma te kakariki, ae buuni Baara.​—1Ta 7:3.

• Atun te areru.

  Te atu are ni moan te areru ae kaota te tia koreia, e kaota rongorongona tabeua, e anga kaetieti ibukin te anene, ke e kaota bonganan ke te kantaninga n te areru anne.​—Nori atun Taian Areru 3, 4, 5, 6, 7, 30, 38, 60, 92, 102.

B

• Baan ake nneni wikin taura.

  Bwaai ni mwakuri aika karaoaki man te koora, te tirewa, ke te buraati, aika kabonganaaki n te umwanrianna ae tabu ao n te tembora ibukini kabuekani baika boiarara, ao kanakoan taiani mwaakaro man te baonikarea ao taiani wiki  ake a a tia ni bue man te kaintaura ae te koora. A aranaki naba bwa taiani baan ni kabueki ribano.​—TO 37:23; 2Ro 26:19; Ebr 9:4.

• Baara.

  Atuaia kaaini Kanaan ae iangoaki bwa e taua aroni karawa ao te tia kabwakaa te karau ma ni karekea te kakariki. E kabonganaaki naba “Baara” bwa te nakoa ibukia atua ake a mangori riki. N te taetae n Ebera nanona “te tia Bwaibwai; te Toka.”​—1Ue 18:21; Ro 11:4.

• Babirati.

  Arokan te ran ae titeboo ma te maunei ae kabonganaaki ni karaoani bwaene, nneni bwaai, ao booti. E karaoaki naba mai iai te bwai ae kuri n titeboo ma te beeba, ao a mwaiti nira ni boki aika karaoaki mai iai.​—TO 2:3.

• Baika boiarara.

  Baika kanimnim aika boiarara ake a ikotaki ma taiani batiam aika karaurau ni bue, ao e kianako boiararaia. E karaoaki te bwai ae boiarara ae okoro mani bwaai aika aua, ao e kabonganaaki n te umwanrianna ae tabu ao n te tembora. E kabuekaki n te ingabong ao n te tairiki i aoni baonikareani baika boiarara n te Ruu ae Tabu, ma e kabuekaki n te Ruu ae Moan te Tabu n te Bong ni Kabwarabure. Boni kaikonakani butimwaean aia tataro ana toro te Atua aika kakaonimaki. A aki kabaeaki Kristian bwa a na kabonganai baika boiarara aikai.​—TO 30:34, 35; NI 16:13; Kao 5:8.

• Bainte.

  Bwaini baanakin te bwai ae mwau ae 1.22 te rita, ae boto i aon te mwaiti ae katautauaki n te bwai ni baire ae te bwate. (2Ue 6:25)​—Nora Buk. B14.

• Bamkuranete.

  Te uaanikai ae tein te aboro, ae iai baanikai ke katamaroaana mai aona. E matoatoa kunna ao iai i nanona mwakorokoro aika uarereke aika kauranran, ao iai atina aika bingingi aika bingke ke a uraura. E unekenekeaki rabin ana kunnikai ae akea baina ae buruu te ibonga ae rietata ni bwaai ni katamaroa aika tein te bamkuranete, ao a katamaroaaki naba iai taian tiabita ake Iakin ao Boati ake i moan te tembora.​​—TO 28:34; WI 13:23; 1Ue 7:18.

• Bana.

  Te kao ae te mwakoro ni kunniman ke ae rarangaaki man iaian rabwatan te man, ke man te uteute, ke mani buraen te man. Nukana are raababa riki bon ibukin tauan te kanoa ae n angiin te tai bon te atibu. Tabon te bana teuana e kabaeaki nakon te bai ke e karinaki te bai i nanona, ao tabona are teuana e tauaki n te bai ao ni kaakaki ngkana e a bana te aba. Irouia natannaomata rimoa ao bon iai naba taani bana n aia taanga ni buaka.​—TMT 20:16; 1Ta 17:50.

• Bao ni motikitaeka.

  N angiin te tai bon te tabo ae karietaaki ae mena i tinaniku ao iai te kaintamwarake nako iai, ike a tekateka iai mataniwi ao n taetae nakoia te koraki ao ni kanakoa aia moti. Taeka aika “ana bao ni motikitaeka te Atua” ao “ana bao ni motikitaeka te Kristo,” boni baika tei ibukin ana babaire Iehova ibukini motikan taekaia aomata.​—Ro 14:10; 2Ko 5:10; Io 19:13.

• Baonikarea.

  Te bwai ae karietaaki ke te bao ae karaoaki man te tano, taiani bwaa, te mwakoro n atibu, ke te kai ae rabunaki n te biti are e anganga te aba iai taiani karea ke baika boiarara n te taromauri. Iai “te baonikarea ae te koora” ae uarereke n te moan ruu n te umwanrianna ae tabu ao n te tembora ibukini kareanakini baika boiarara. E karaoaki man te kai ae rabunaki n te koora. E mena i tinaniku n te katawanang “te baonikarea ae te buraati” ae bubura riki ibukini karea ni kabuekaki. (TO 27:1; 39:38, 39; KB 8:20; 1Ue 6:20; 2Ro 4:1; Rk 1:11)​—Nora Buk. B5 ao B8.

• Barao.

  Te ara n nakoa ae a anganaki uean Aikubita. Iai niman taiani Barao  aika atongaki araia n te Baibara (Titiaka, Tio, Tireaka, Neko, ao Obeira), ma ake tabeman a aki kaotaki araia, n ikotaki ma naake a rangi n irekereke ma Aberaam, Mote, ao Ioteba.​—TO 15:4; Ro 9:17.

• Baritaio.

  Te koraki n Aro teuana ae rangi ni kinaaki n te Aro n Iutaia n te moan tienture C.E. Bon tiaki kaain te kanoa n ibonga, ma a rangi n taua kanoan te Tua n ikotaki ma taekana ae moan te uarereke, ao a katitebooi naba tuua ake a tataekinaki irouia aia bakatibu ma kakawakin te Tua Rinanoni Mote. (Mt 23:23) A rarawa nakon te katei ni Kuriiti, ao a rangi n taua aroia aomata, kioina ngke taan rabakau ngaiia n te Tua ao n taiani katei. (Mt 23:2-6) Tabeman i buakoia a kaaina naba te Tanirim. N angiin te tai a kaitaraa Iesu ni kaineti ma kawakinan te bongi n Taabati, taiani katei, ao te iraorao ma taani bure ao taan rikoa te taekiti. Tabeman a riki bwa Kristian n aron Tauro are te I-Tareto.​—Mt 9:11; 12:14; Mrk 7:5; Rk 6:2; Mwa 26:5.

• Batiam.

  Te bwai ae kanimnim ae boiarara ao e oera, ae reke man aeka n aroka ao kaai tabeua. E kakabonganaaki bwa te bwainnaoraki ao te boiarara. E rangi ni kakawaki te batiam irouia kaaini Mainiku.​—KB 37:25; Ier 8:22.

• Beku ibukin te Atua.

  Te beku ke te mwakuri ae tabu ae irekereke ma ana taromauri te aomata nakon te Atua.​—Ro 12:1; Kao 7:15.

• Bentekota.

  Te kauoua i buakon tooa aika tenua aika kakawaki ake a riai ni bane I-Iutaia aika mwaane ni karaoia i Ierutarem. Bentekota ae nanona te “Kanimabwi (ni Bong),” bon te ara ae kabonganaaki n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti ibukin te Toa ae Taiakin Uaa, ao te Toa ae Taiani Wiki ae taekinaki n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera. E bukamaruaki n te ka-50 ni bong ae warekaki man Nitian 16.​—TO 23:16; 34:22; Mwa 2:1.

• Beretebuba.

  Te nakoa ae kamanenaaki nakon Tatan, are te toka ke aia tia tautaeka taimonio. Tao e reke te taeka aei mani Baaratebuba, are te Baara are taromauriaki irouia I-Biritia i Ekiron.​—2Ue 1:3; Mt 12:24.

• Berita.

  Te boraraoi ae kinaaki ke te motintaeka i marenan te Atua ma aomata ke i marenaia koraki aika uoua, bwa a na karaoa te bwai teuana ke a na aki karaoa te bwai are teuana. N tabetai ao tii te korakina ake a na kakororaoa te boraraoi (te berita ae karaoaki iroun te aomata temanna, ae bon te berita ae kakawaki). N tabetai ao a kainnanoaki ni kauakoraki bwa a na kakororaoa te boraraoi (te berita ae karaoaki i marenaia uoman aomata). Irarikini berita ake e karaoi te Atua ma aomata, a taekinaki naba n te Baibara berita i marenaia aomata, baronga, natannaomata, ke koraki n aomata. I buakoni berita aika raababanako kakoroaia, bon te berita are e karaoia te Atua ma Aberaam, Tawita, te natannaomata ae Iteraera, (te berita n Tua), ao ana Iteraera te Atua (te berita ae boou).​—KB 9:11; 15:18; 21:27; TO 24:7; 2Ro 21:7.

• Bim.

  Te bwai n tau rawawata ao te boo ae a kateia I-Biritia ibukin taimakini bwaai ni mwakuri aika karaoaki man te biti. Atibu n tau rawawata tabeua ake a kuneaki n tain te keniken i Iteraera, a mwakoro i aoia manin te taeka n Ebera rimoa ae tei ibukini “bim”; rawawatan atibu aikai tao kaka 7.8 te kuraem, ae katautauaki bwa uoua katenimwakoron te tiekera.​—1Ta 13:20, 21.

• Biritia; I-Biritia.

  Te aba ae mena i etan taari i maiakin Iteraera are e a aranaki imwina bwa Biritia. Kaaini Kirete ake a maeka iai a aranaki bwa I-Biritia. E ka taenikaiia naakai Tawita ma a teimatoa n inaomata ao n riki bwa aiaia tibun Iteraera. (TO 13:17; 1Ta 17:4; Am 9:7)​—Nora Buk. B4.

• Bong ni Kabwarabure.

  Te bong ae tabu ae te kabanea ni kakawaki irouia tibun Iteraera, ae e aranaki naba bwa Yom Kippur (man te taeka n Ebera ae yohm hak·kip·pu·rimʹ, “bongin taian rabuna”), ae kakaraoaki n Etanim 10. Bon tii te bong aei n te ririki ae e riirin iai te ibonga ae rietata n te Ruu ae Moan te Tabu n te umwanrianna. E anga ikanne raraan taiani karea ibukin ana bure ma aia bure tibun Rewi ake tabemwaang, ao aia bure aomata. Bon tain te bwabwaro ae tabu ao te aki mamatam, ao bon te bongi n taabati naba, ae te tai n aki mwakuri.​—NI 23:27, 28.

• Bong ni motikitaeka.

  Te bong ke te tai ae okoro ike a na bane iai botannaomata, natannaomata, ao aomata ni kaetaki taekaia iroun te Atua. E kona n nanona te tai ae a na kamateaki iai naake a tau ni mate, ke e kona te motikitaeka aei n angania tabemwaang aia tai bwa a na kamaiuaki ao ni karekea te maiu ae aki toki. A taekina te “Bong ni Motikitaeka” n te tai ae e na roko Iesu Kristo ma ana abotoro ike a na irekereke iai tiaki tii ake a maiu ma naake a a kamani mate naba.​—Mt 12:36.

• Bongi n Taabati.

  Man te taeka n Ebera ae nanona “motirawa; katokia.” Bon te kaitiua ni bong n aia wiki I-Iutaia (mani bungin taai n te Kanimabong ao e toki ni bungin taai n te Kaonobong). Tabeua boongi n toa n te ririki, n ikotaki ma te ka-7 ao te ka-50 n ririki, a aranaki naba bwa taian taabati. Akea te mwakuri n te bongi n Taabati, ma tii te beku n ibonga n te tabo ae tabu. N ririki n Taabati, ao e riai n tiku te aba n aki ribanaaki ao a aki kaumakaki raao n Ebera ake iai aia taarau bwa a na kabwarataarau. A aki karawawata tuan te Taabati n te Tua Rinanoni Mote, ma a a manga karakai riki mataniwin Aaro, n te aro are n ana bong Iesu e a karawawata kawakinan tuua aikai irouia aomata.​—TO 20:8; NI 25:4; Rk 13:14-16; Kor 2:16.

• Botaki.

  Te koraki n aomata aika ikotaki n te tai ae baireaki. N angiin te tai n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera, ao e kaineti te taeka aei nakoni bobotakia tibun Iteraera n aia toa ke ibukin te bwai ae kakawaki irouia te natannaomata aei.​—TTK 16:8; 1Ue 8:5.

• Botia; I-Botia.

  Te aba ao aomata ake a tataekinaki n ikotaki ma I-Miria ae n taraana boni kaain abaia naba I-Miria. N rongorongoia rimoa, ao I-Botia a tii taua maiakimaeaon te aba ae rietata ae aoraoi i Iran. I aan Tairati te Kakannato (ae taekana irouia tabeman taani korei rongorongon rimoa, tamana te I-Botia ao tinana te I-Miria), a a kakannato riki I-Botia nakoia I-Miria, ma e teimatoa ni kiriuoua te embwaea anne. E kataenikaia te Embwaea ni Baburon n 539 B.C.E. Tairati, ao e kariaia I-Iutaia ake taenikai bwa a na okira abaia. E reitinako te Embwaea ni Botia man te Karaanga ae Intuti nako mainikun Taari ae te Aekean i maeao. A mena I-Iutaia i aan ana tautaeka Botia ni karokoa ae a kataenikaiaki I-Botia n 331 B.C.E. iroun Alexander te Kakannato. E a kaman noraki te Embwaea ni Botia n te miitara iroun Taniera, ao e oti naba taekana ni bokin te Baibara aika Etira, Neemia, ao Etita. (Etr 1:1; Tan 5:28)​—Nora Buk. B9.

• Boua.

  Te boua ae etirake ke te bwai ae taraan te boua. A kateia tabeman bwa a na kauringi iai waaki ke baika riki rimoa. A kabonganaaki n te tembora taiani boua ao n ana auti nako te uea ake e katei Toromon. A katei boua aika tabu beekan n irekereke ma aia Aro ae kewe, ao n tabetai a  a manga kakairi n te aro anne tibun Iteraera. (TMT 16:29; 1Ue 7:21; 14:23)​—Nora TIABITA.

• Boua ae tabu.

  Te boua ae etirake ae n angiin te tai bon te atibu, ae tein aia bwai ni kakariki mwaane. E irekereke ma Baara ke atua riki tabeman.​—TO 23:24.

• Bouannanti; Taromauriani bouannanti.

  Te bouannanti bon te banna ae tei ibukin te bwai teuana ae noraki ke e karioaki, ae e kabonganaaki irouia aomata n aia taromauri. Taromauriani bouannanti boni karinean, tangiran, taromaurian, ao babaeakinan te bouannanti.​—TA 115:4; Mwa 17:16; 1Ko 10:14.

• Burabeti.

  Te aomata are e kaotiotaki rinanona ana kantaninga te Atua. A riki burabeti bwa taan taetae ibukin te Atua, ake a aki tii taekini kanoan taai aika a na roko, ma a taekin naba ana reirei Iehova, ana tua, ao ana motikitaeka.​—Am 3:7; 2Be 1:21.

• Bure, te namwakaina ae.

  Aran te kawanua n namwakaina n aia karenta ae tabu I-Iutaia ao te kauoua n namwakaina n te karenta ni mwakuri. E nako man te taeka ae nanona “bwebwerake; karikiuaa” ao e moanaki man nukan Okitobwa ao e toki n nukan Nobembwa. (1Ue 6:38)​—Nora Buk. B15.

• Bureitiman; Taani moti.

  I aan te tautaeka ni Baburon ao bureitiman bon taani mwakuri n ana aono te tautaeka aika a ataa te tua ao a mwiokoaki ni karaoani mooti tabeua. N ana korone nako Rom, ao taani moti bon taani kabuta te waaki n tautaeka ibukin Rom. E irekereke tabeia ma kateimatoaan te rau, tararuaan te mwane, motikan taekaia taan urutua, ao kanakoan te moti ibukin te katuuaa.​—Tan 3:2; Mwa 16:20.

• Burimton.

  Te atibu ke te bwauta ae babobo ae kai bue ao e boiraa ao e tenamwaaka ikeikenakina. E kabonganaaki n te Baibara n tei ibukin te kamaunanakoaki.

• Buu.

  Te bwai ae ukukaki ae karaoaki man te biti, ao e kabonganaaki bwa kaotan te rongorongo teuana ke ibukin te katangitang n te anene. Ni Warekaia Iteraera 10:2, ao e anga kaetieti Iehova bwa a na karaoaki buu aika uoua man te tirewa, aika a na kakatangaki iai nooti aika kakaokoro ibukini weteaia te botaki n aomata, ibukin te mwananga, ke ibukini katanoataan te buaka. N taraana boni buu aika ineti buu aikai, ao a aki bwaoua n aroni “buu aika kooro” aika karaoaki mani koron te man. Iai buu ake a aki kaotaki aroni karaoaia i buakoni bwaai ni katangitang n te tembora. E airiri tangin taiani buu n te aro ni kaikonaki ma ana motikitaeka Iehova, ke bwaai tabeua aika riki aika kakawaki ake mairoun te Atua.​—2Ro 29:26; Etr 3:10; 1Ko 15:52; Kao 8:7–11:15.

• Buu ni kewe.

  Te buu te aine ae mangori riki nakon are te moani buu ae n angiin te tai bon te toro.​—TO 21:8; 2Ta 5:13; 1Ue 11:3.

• Buurim.

  Te toa ae bubukamaruaki ni katoa ririki n 14 ao n 15 bongin Ata. E kauringaki iai kamaiuaia I-Iutaia man te kamaunanakoaki n ana tai te Ueannaine ae Etita. Te taeka ae pu·rimʹ ae tiaki te taeka n Ebera, e nanona “te kaiwa.” Aara aika te Toa ae te Buurim, ke te Toa ae te Kaiwa, a bon reke man ana mwakuri Aman ni kaiwana te Bura (te Kaiwa) bwa e aonga n ataa te bong are e na kakoroa iai nanon ana babaire ni kamaunaia I-Iutaia.​—Ett 3:7; 9:26.

• Bwaai n tituaraoi.

  Bwaintangira ake e anganaki te aomata ae kainnano bwa buokana. Akea taekani baikai n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera, ma iai n te Tua kaetieti aika mataata ibukia tibun Iteraera ni kaineti ma tabeia nakoia akana maiu ni kainnano.​—Mt 6:2.

•  Bwaai ni buaka.

  Bwaai ni kamanomano aika a bwabwaini tautia, n aron te bwara ni buaka, te kunnikai ni buaka, te kabaea n nuka, nangoan te wae, ao te otanga.​—1Ta 31:9; Ebt 6:13-17.

• Bwaai ni Kaotioti.

  E kaineti “Bwaai ni Kaotioti” n angiin te tai nakon Tuua Ake Tebwina ake a koreaki ni baaba aika atibu ake uoua ake e anganaki Mote.​—TO 31:18.

• Bwaai ni kuri.

  Ana bwai te aomata ke kaain te utu, nanai ni man, ke bwaai riki tabeua aika kakawaki ake a anaaki bwa kokona n te buaka mairouia taani kairiribai ake a konaaki.​—Iot 7:21; 22:8; Ebr 7:4.

• Bwabetito; Bwabetitoa.

  Te weabe ae nanona “katebonakoa,” ke kateboa i aan te ran. E kaotia Iesu bwa a riai ni bwabetitoaki taan rimwina. E taekinaki naba n te Baibara ana bwabetito Ioane, te bwabetito n te taamnei ae raoiroi, te bwabetito n te ai, ao aeka ni bwabetito riki tabeua.​—Mt 3:11, 16; 28:19; Io 3:23; 1Be 3:21.

• Bwai ae tabu ae raba.

  Te babaire mairoun te Atua ae irekereke ma ana kantaninga, ae e karabaaki ni karokoa ana tai ae e motikia, ao e kaotaki tii nakoia te koraki ake e rineiia bwa e na kaotia nakoia.​—Mrk 4:11; Kor 1:26.

• Bwai ni kabaewae.

  Te bwai ni katuuaa ae te bwai ni kaburebure. Tabeua a a tii rokana naba te wae, ma ake tabeua a kabwaoua rabwatan te aomata bwa tao a rokana waena, baina, ao roroana.​—Ier 20:2; Mwa 16:24.

• Bwai ni kaboomwi; Bwai ni kakoaua.

  Ana bwai te tia taarau ae e anga nakon te aomata are e taarau irouna bwa kakoauaan ae e na boni kabwaraa ana taarau. Iai n te Tua Rinanoni Mote taiani kaetieti ni kaineti ma bwaai ni kakoaua ibukini kamanoaia akana maiu ni kainnano ao kaain te natannaomata aei aika mamaara.​—TO 22:26; Etk 18:7.

• Bwai ni kanikina.

  Te bwai ae kabonganaaki ibukini kanimwan te kanikina (n angiin te tai i aon te bokaboka ke te bwai ae kanimnim) ae kaota te bwaibwai, e kakoauaa te bwai teuana, ke te boraraoi. Taiani kanikina rimoa a karaoaki man te bwai ae matoatoa (te atibu, te aiwere, ke te kai) ae kaaraki aana ni manin te koroboki ke n taian taamnei. E kabonganaaki te kanikina n te aro ni kaikonaki ni kaineti ma te bwai ae titambwanaki ni kakoauaaki iai bwa bon te oi ni bwai, ke kanikinaean ae iai ae e bwaibwai iai, ke ni kaineti ma te bwai ae karabaaki ke ae raba.​—TO 28:11; Ne 9:38; Kao 5:1; 9:4.

• Bwara ae te kunnikai.

  Te kunnikai ae niniraki i aon te atu ao e bwainaki bwa rabunan te atu. E bwabwaina te bwara ae te kunnikai ae karaoaki man te rinen ae raoiroi te ibonga ae rietata, ao iai te mwakoro ni biti ae te koora ae kabaeaki i moana n te kabae ae buruu. E bwabwaina te bwara ae te kunnikai te uea i aan ana baunuea. E kabongana te taeka aei Iobi n te aro ni kaikonaki ngke e kabotaua ana kaetitaeka ae riai ma te bwara ae te kunnikai.​—TO 28:36, 37; Iob 29:14; Etk 21:26.

• Bwaretaiti.

  Te onnaroka ae tamaroa. Te moan tabo ae aron anne bon Eten, are e karaoia Iehova ibukia te moan taanga. Ngke e taetae Iesu nakon te tia kamwarua are mena i aon te kai ni kammaraki i rarikina, ao e kaotia bwa e na riki te aonnaba bwa te bwaretaiti. N 2 I-Korinto 12:4, ao te taeka anne e kaineti nakon te bwaretaiti n te tai ae e na roko, ao n Te Kaotioti 2:7 e kaineti nakon te bwaretaiti ae bwaini karawa.​—AAT 4:13; Rk 23:43.

• Bwate.

  Bwaini baanakin te bwai ae ran ae katautauaki bwa tao titeboo ma 22 te rita (5.81 te kaaran). E reke iangoan aei ibukini maibibi ni kaatibu  aika bwain rimoa ake a kuneaki ake e koreaki “bwate” i aoia. Angiini bwaai ibukini baireani bwaai aika mwau ao aika ran n te Baibara, a katautauaki ni kaineti ma te mwaiti ae katautauaki n te bwai ni baire ae te bwate. (1Ue 7:38; Etk 45:14)​—Nora Buk. B14.

• Bwerena ae Kaotiotaki.

  Bwerena aika tebwi ma uoua aika mena i aon te taibora n te Ruu ae Tabu n te umwanrianna ae tabu ao n te tembora, ao a kauaataoaki i nanon uoua te rinan ao kaka onoua n te rinan teuana ma teuana. E aranaki naba bwa “te bwerena ae kauaataoaki” ao “bwerena ake a kaotiotaki.” Bon te karea nakon te Atua te baei ao e ononeaki mwia ni bwerena aika boou ni katoaa te bongi n Taabati. A tii kakanaki irouia ibonga bwerena ake a kanakoaki. (2Ro 2:4; Mt 12:4; TO 25:30; NI 24:5-9; Ebr 9:2)​—Nora Buk. B5.

E

• Eba.

  Te bwai ni baire ibukini baika mwau ao bon taekan naba rabwatan te bwai ni baire anne, ae kabonganaaki ibukini baireani mwaitin te uita. Titeboo raoi ma teuana bwaini baanakin te bwai ae ran ae te bwate, mangaia are bon 22 te rita. (TO 16:36; Etk 45:10)​—Nora Buk. B14.

• Ebera.

  Te taeka ae moani kabonganaaki ibukin Aberam (Aberaam), ibukini kaokoroana ma taian Amoraite ake i rarikina. Imwin anne ao e a manga kabonganaaki ibukia kanoan Aberaam ake mairoun tibuna are Iakoba, ao e kaineti naba ma aia taetae. N ana tai Iesu, ao a bati taeka n Aramwaike ake a a rin n te taetae n Ebera, ao e kabongana te taetae aei Kristo ma taan rimwina.​—KB 14:13; TO 5:3; Mwa 26:14.

• Eberaim.

  Aran natin Ioteba are te kauoman. Imwina riki e ingoanaki barongan tibun Iteraera teuana n te ara aei. Imwin are a a bwenaua tibun Iteraera, ao Eberaim e tei ibukin te tautaeka n uea ni baronga ake tebwina, kioina ngkai e a riki bwa te baronga ae kakannato riki.​—KB 41:52; Ier 7:15.

• Ebikourio.

  Taan rimwin te tia karioiango mai Kuriiti ae Ebikourio (341-270 B.C.E.). E boto aia karioiango i aon te kantaninga ae kakukureian temanna ma temanna boni ngaia te tia ae rangi ni kakawaki.​—Mwa 17:18.

• Ebota.

  Te kunnikai ae bwabwainaki irouia ibonga ae katokaaki i aon ana kunnikai ake tabeua. E bwaina te ebota ae okoro te ibonga ae rietata i moana, ao e toka i aon te ebota anne te uba ae a nim iai atibu aika 12 aika rangi ni kakawaki. (TO 28:4, 6)​—Nora Buk. B5.

• Ekaretia.

  Te botaki n aomata ae a ikotaki ibukin te kantaninga ke te mwakuri ae tii teuana. N te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera, e kaineti riki nakon te natannaomata ae Iteraera. N te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, e kaineti nakon te ekaretia ni Kristian teuana ma teuana, ma n angiin te tai nakon te ekaretia ni Kristian ni kabane.​—1Ue 8:22; Mwa 9:31; Ro 16:5.

• Ereme.

  Bon atuaia kaaini Kuriiti, ao natin Tieuti. E kaireruaaki Bauro i Rutetera n aranaki bwa Ereme, n irekereke ma taben te atua anne ae aia tia uataeka atua, ao te atua ae mwaatai n taetaenikawai.​—Mwa 14:12.

• Eriti.

  Te taeka ni Kuriiti ae titeboo nanona ma te taeka n Ebera ae “Tiore.” E rairaki bwa “Ruanimate” (ae man bubura), bwa e aonga n ataaki bwa bon ruanimaten te botannaomata.​—Nora RUANIMATE.

• Erote.

  Aran te utu ae tautaekania I-Iutaia, i aani mwiokoaia mai Rom. Te moan bon Erote te Kakannato, are e rangi ni kinaaki ni manga katean te tembora are i Ierutarem, ao ngke e tua kamateaia ataei ibukini kani kamatean Iesu. (Mt 2:16; Rk 1:5)  A ruamwin Erote te Kakannato natina ake Erote Arekerau ao Erote Antibati, n aonon ana tautaeka tamaia. (Mt 2:22) Bon te tia tautaeka ae te teterake Antibati ae atoatongaki riki bwa te “uea.” Boni ngaia are e tautaeka n ana tai ni mwakuri ni minita Kristo ae maanna tenua ma te iterana te ririki, ao e reitinako i nanon te tai are e taekinaki ni Mwakuri 12. (Mrk 6:14-17; Rk 3:1, 19, 20; 13:31, 32; 23:6-15; Mwa 4:27; 13:1) Imwin anne ao e a kamateaki Erote Akeriba I, are tibun Erote te Kakannato, iroun ana anera te Atua imwin ana tai n tautaeka ae kimototo. (Mwa 12:1-6, 18-23) E a manga tautaeka imwina natina are Erote Akeriba II, ao e tautaeka ni karokoa te tai are a a karitei iai I-Iutaia n ekaanako Rom.​—Mwa 23:35; 25:13, 22-27; 26:1, 2, 19-32.

• Erote, ana aomata.

  A ataaki naba bwa taan rimwin Erote. Te kurubu ae kaainaki irouia aomata aika nanonnaba, ake a boutokaa te bwai ae a uaiakinna aia tautaeka taian Erote ake a tautaeka i aan ana babaire Rom. Tao tabeman Tarukaio a kaaina te kurubu aei. A ikotaki taan rimwin Erote ma Baritaio ni kaitaraa Iesu.​—Mrk 3:6.

• Erura.

  Aran te ka-6 n namwakaina n aia karenta ae tabu I-Iutaia ao te ka-12 n namwakaina n te karenta ni mwakuri, imwin te taenikai i Baburon. E moanaki man nukan Aokati ao e toki n nukan Tebetembwa. (Ne 6:15)​—Nora Buk. B15.

• Etanim.

  Aran te ka-7 n namwakaina n aia karenta ae tabu I-Iutaia ao te moan namwakaina n te karenta ni mwakuri. E moanaki man nukan Tebetembwa ao e toki n nukan Okitobwa. E aranaki bwa Titiri imwin okia I-Iutaia mai Baburon. (1Ue 8:2)​—Nora Buk. B15.

• Etom.

  Te ara riki teuana ae aranaki iai Etau are natin Itaaka. A taua aonon Teira kanoan Etau (Etom), ae te aono ae maungaunga are i marenan Taari ae Mate ao Mwanokun ‘Aqaba. E a ataaki te aono aei bwa Etom. (KB 25:30; 36:8)​—Nora Buk. B3 ao B4.

I

• Iakoba.

  Natin Itaaka ma Rebeka. Imwina riki ao te Atua e a aranna bwa Iteraera, ao e a riki bwa aia baatua kaain Iteraera (ake a aranaki naba bwa tibun Iteraera, ao imwina riki I-Iutaia). Bon tamaia mwaane aika 12 ake a karikii barongan te natannaomata ae Iteraera aika 12, ngaiia ma kanoaia. E teimatoa ni kabonganaaki te ara ae Iakoba n tei ibukin te natannaomata ke aomata aika tibun Iteraera.​—KB 32:28; Mt 22:32.

• Ibonga.

  Te mwaane ae rineaki bwa e na tei ibukin te Atua nakoia aomata ake e beku ibukia, ae e reireinia taekan te Atua ma ana tua nako. A tei naba ibonga ibukia aomata i matan te Atua, n angakarea ao n raoiakinia naba ke ni bubutii ibukia. Imwain te Tua Rinanoni Mote ao e riki atun te utu bwa te ibonga ibukin ana utu. N te Tua Rinanoni Mote ao a a riki bwa te koraki n ibonga mwaane ake man ana utu Aaron are man te baronga are Rewi. Ao nikiraia tibun Rewi ake mwaane a riki bwa aia tia ibuobuoki ibonga. Ngke e a bwai te berita ae boou, ao e a riki te Iteraera n taamnei bwa te natannaomata n ibonga, ao Iesu Kristo bon te Ibonga ae Rietata.​—TO 28:41; Ebr 9:24; Kao 5:10.

• Ibonga ae rietata.

  N te Tua Rinanoni Mote, ao aei bon te mataniwi n ibonga are tei i matan te Atua ibukia aomata, ao e tararuaiia ibonga ake tabemwaang. E aranaki naba bwa “te mataniwi n ibonga.” (2Ro 26:20; Etr 7:5) Tii ngaia ae kariaiakaki n rin n te Ruu ae Moan te Tabu, are mai nanon riki te umwanrianna, ao n te tembora imwina riki. E kakaraoa anne tii tebongina n te ririki n te Bong ni  Kabwarabure. E kaineti naba te taeka ae “te ibonga ae rietata” nakon Iesu Kristo.​—NI 16:2, 17; 21:10; Mt 26:3; Ebr 4:14.

• Iehova.

  Rairan te Tetragrammaton (maan aika aua n te taetae n Ebera aika tei ibukin aran te Atua), ae rangi n ataaki n te taetae ni Kiribati ae kabonganaaki 7,000 tabun te tai n te rairai aei.​—Nora Buk. A4 ao A5.

• Iehova ae Atuaia Taanga ni Buaka.

  “Iehova ae Atuaia taanga ni buaka” e kaota te mwaaka, ae mwaakan te tia Tautaeka ae Moan te Rietata n te iuniweeti aei, are ngaia ae e kairiia taanga n taamnei aika mwaitikurikuri.

• Ierutun.

  Te taeka ae aki ataaki nanona ae kaoti n atun Taian Areru 39, 62, ao 77. A kaotaki n atu aikai aron aneneakin te areru, ao tao e kaota naba tein te anene ke te bwai ni katangitang. Iai naba te tia katangitang ae tibun Rewi ae arana Ierutun, ai ngaia are tao tein te anene aei ke te bwai ni katangitang aei, e bae n iai irekerekena ma teuaei ke kanoana.

• Iiti.

  Te bwai ae renganaki iai te bua ni burawa ke te ran bwa e aonga n riki, ao e kaineti riki ma mwakoron te bua ni burawa ae e a tia ni karikaki ae anaaki teutana man te bua ni burawa are mai mwaina. N angiin te tai e kabonganaaki n te Baibara bwa kaikonakan te bure ao te buakaka, ao e kabonganaaki naba ni kaota iai te rikirake ae raba ae raababanako.​—TO 12:20; Mt 13:33; Kar 5:9.

• I-Iutaia.

  Te taeka ae kabonganaaki ibukin te aomata ke te baronga ae Iuta imwini bwakan te tautaeka n uea ni barongan Iteraera ake tebwina. (2Ue 16:6) E a manga kabonganaaki imwin te taenikai i Baburon, ibukia tibun Iteraera aika nako mani baronga aika kakaokoro ake a okira Iteraera. (Etr 4:12) Imwina riki e a manga kabonganaaki n te aonnaba ni kabutaa ibukini kaokoroaia tibun Iteraera ma natannaomata aika tiaki I-Iutaia. (Ett 3:6) E kabonganaaki naba te taeka aei n te aro ni kaikonaki iroun te abotoro Bauro, ngke e kabwarabwaraa ae e aki kariaiakaki te nanonnaba i nanon te ekaretia ni Kristian.​—Ro 2:28, 29; Kar 3:28.

• Ikaion.

  Te taeka ae kaineti ma kairan te anene. Ni kabonganaana n Taian Areru 9:16 tao e kaota tangin te abi ae te beeti ae aki ananau, ke te motirawa ae karekea kananoan te iango.

• In.

  Bwaini baanakin te bwai ae ran ao aran naba rabwatan te bwai ni baa anne. Ni kaineti ma ana taeka te tia korea rongorongon rimoa ae Josephus are taku bwa teuana te in titeboo ma uoua te mwane n Atenai ae te koeti, ao e kaotaki ngkanne bwa teuana te in e boraoi ma 3.67 te rita. (TO 29:40)​—Nora Buk. B14.

• I-Natareta.

  E aranaki iai Iesu ngkai ngaia kaain te kaawa ae Natareta. Tao e irekereke ma te taeka n Ebera ae kabonganaaki n Itaia 11:1 ibukin “te bwebwe.” Imwina riki ao e a kabonganaaki naba ibukia taan rimwin Iesu.​—Mt 2:23; Mwa 24:5.

• Iruriko.

  Aonon Rom i meangimaeaoni Kuriiti. E rokoroko naba ikai Bauro n ana mwakuri ni minita, ma e aki taekinaki bwa e uarongorongo i Iruriko ke tii n uakaan ma ngaia. (Ro 15:19)​—Nora Buk. B13.

• I-Tamaria.

  E moani kaineti te taeka aei nakoia tibun Iteraera ake man te tautaeka n uea ni baronga ake tebwina ake mai meang, ma imwini kataenikaian Tamaria irouia I-Aturia n 740 B.C.E., ao a a reke naba iai ianena ake a kairaki nakon te aono anne irouia I-Aturia. N ana bong Iesu ao e aki kaineti te taeka anne nakon te reeti ke te tautaeka teuana, ma n angiin te tai e kaineti nakoia te koraki n Aro ae mena n te tabo ae uakaan ma Tekem are rimoa ao Tamaria. Kaain te koraki  n Aro aei a taui koaua tabeua aika kaokoro ma ake n te Aro n Iutaia.​—Io 8:48.

• Iteraera.

  Te ara ae anganaki Iakoba iroun te Atua. Ao imwina riki e a kaineti nakoia kanoana ni kabane ake a maiu n te tai teuana ma teuana. A araranaki kanoaia natin Iakoba ake 12 bwa tibun Iteraera, mwaane aika tibun Iteraera, ke kaain Iteraera. E kabonganaaki naba Iteraera bwa aran te tautaeka n uea ni baronga ake tebwina mai meang, ake a maenako ma te tautaeka n uea are mai maiaki. Imwina riki e a manga riki bwa araia Kristian aika kabiraki, ae “ana Iteraera te Atua.”​—Kar 6:16; KB 32:28; 2Ta 7:23; Ro 9:6.

• Itiaki.

  N te Baibara ao e aki tii nanonaki n te taeka aei te itiaki n rabwata, ma e kaineti naba nakoni kateimatoaan ke kaokan te aroaro ae akea waewaeana, ae itiaki, ao ae akea baarekana, ae akea irekerekena ma te bwai teuana ae kona ni kabuakakaa ke ni kamwaraea te aroaro ni maiu ae riai ke te onimaki. I aan te Tua Rinanoni Mote, e irekereke te taeka aei ma te itiaki ni kaineti ma te taromauri.​—NI 10:10; TA 51:7; Mt 8:2; 1Ko 6:11.

• Itiaki; Tabu.

  Te aroaro ae tii rereke iroun Iehova. Bon te aroaro ni maiu ae itiaki ao e tabu. (TO 28:36; 1Ta 2:2; TNR 9:10; It 6:3) Ngkana e kaineti nakoia aomata (TO 19:6; 2Ue 4:9), maan (WI 18:17), bwaai (TO 28:38; 30:25; NI 27:14), taabo (TO 3:5; It 27:13), taai (TO 16:23; NI 25:12), ao taiani mwakuri (TO 36:4), ao te taeka n Ebera rimoa aei e nanona te kamaenakoaki, te kaokoroaki, ke te katabuaki nakon te Atua ae itiaki. Bon te kaokoroaki ibukin te beku iroun Iehova. Taeka ake a rairaki bwa “itiaki” ao “tabu” n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, a kaota te kaokoroaki ibukin te Atua. Taeka aikai a kabonganaaki naba ni kaota itiakin aroaroni maiun te aomata.​—Mrk 6:20; 2Ko 7:1; 1Be 1:15, 16.

• Itiobia.

  Te natannaomata ngkoa ae mena i maiakin Aikubita. E reke naba iai angiin aonon Aikubita maiaki ao meangin Tutan ae ni boong aikai. N tabetai e raira te taeka n Ebera ae “Kuti.”​—Ett 1:1.

• Itoi ni ngaina.

  Bon te kabanea n itoi ae kaoti n te oraitan mai mainiku imwain otin taai, ni kaota moanakin te bong ae boou.​—Kao 22:16; 2Be 1:19.

• Iuberetiti.

  Te karaanga ae te kabanea n abwabwaki ao ni kakawaki n aonon Atia are i maiakimaeao, ae teuana naba mai buakoni karaangani Metobotamia aika bubura riki aika uoua. E moan taekinaki ni Karikani Bwaai 2:14 bwa teuana mai buakoni karaanga ake aua ake i Eten. E araranaki naba bwa “te Karaanga.” (KB 31:21) Boni ngaia naba tian aia aono tibun Iteraera are a anganaki mai meang. (KB 15:18; Kao 16:12)​—Nora Buk. B2.

• Iubire; Ririki n inaomata.

  E karaoaki ni katoaa koron te ka-50 n ririki, are e warekaki man rinia tibun Iteraera n te Aba ni Berita. E riai ni katukaki te aba n aki ribanaaki n te Ririki n Inaomata, ao a riai naba ni kainaomataaki tooro aika Ebera. A kaokaki nakoia taan ababa aaba ake a kaboonakoaki. Te Iubire bon te ririki n toa, te ririki n inaomata ike e a manga kaokaki iai Iteraera nakon arona are ngke e moani waboboaki iroun te Atua.​—NI 25:10.

• Iunaki.

  E boni kaineti nakon te mwaane ae koreaki ni kanakoaki ana bwai ni kakariki. Mwaane akanne a mwimwiokoaki n ana auti te uea bwa taan ibuobuoki ke taan tararuaa te ueannaine ma buun nako te uea. E kaineti naba te taeka anne nakon te mwaane ae iai mwiokoana tabeua n ana auti te uea, ma tiaki are bon te iunaki ni koaua. E kabonganaaki n te aro ni kaikonaki ibukin ane e “aki iein ibukin  te Tautaeka n Uea,” ae te aomata ae taotaona nanona bwa e aonga ni kamanena riki maiuna ni beku ibukin te Atua.​—Mt 19:12; Ett 2:15; Mwa 8:27.

• Iuta.

  Ana kaaman n nati Iakoba irouni buuna are Rea. Ngke e nangi mate Iakoba, ao e taetae ni burabetinna ae e na otinako te tia tautaeka ae kakannato ao ae e na teimatoa n aki toki man te kanoa ae Iuta. Ngke e maiu Iesu i aon te aonnaba ao e bon riki man te kanoa ae Iuta. Te ara ae Iuta e kaineti naba nakon te baronga ao imwina riki nakon te tautaeka n uea ae ingoanaki n aran Iuta. Ngke e taekinaki Iuta bwa te tautaeka n uea mai maiaki, a nanonaki iai tibun Iteraera ake man te baronga ae Iuta ao te baronga ae Beniamin ao ai ibonga ma tibun Rewi. E maeka Iuta n iteran te aba mai maiaki are e reke naba iai Ierutarem ao te tembora.​—KB 29:35; 49:10; 1Ue 4:20; Ebr 7:14.

K

• Kaa ni buaka.

  Te aeka ni kaa ae uoua wirana ae katikaki irouia aoti ae kabonganaaki riki n tain te buaka.​—TO 14:23; TMT 4:13; Mwa 8:28.

• Kaaki kun ni uita; Te tabo ni kaaki kun.

  Te mwakuri ae kanakoa te uita mani kaina ao kunna ao te tabo are e karaoaki iai te mwakuri aei. E karaoaki te kaaki kun ngke e oreaki n te kai, ke n te bwai ni mwakuri ae okoro ngkana e a rangi ni mwaiti riki, n aron te kaa ni kaaki kun ni uita ke wira aika katikaki irouia maan. E buti te bwai ni mwakuri anne i aon te uita are kamaenakoaki i aon te tabo ni kaaki kun, ae te tabo ae mronron ae boraoi ae n angiin te tai e karietaaki bwa e aonga n ukaki n te ang.​—NI 26:5; It 41:15; Mt 3:12.

• Kaawa ni kamanomano.

  Aia kaawa tibun Rewi ike e kona ni karekea kamanoana iai te tia tiriaomata n tiaki nanona, mairoun te tia irantangaa te raraa. A rineaki kaawa aika onoua aikai irouni Mote ao Iotua i aan ana kairiri Iehova ao a maenako n te Aba ni Berita. Ngkana e roko te tia birinako n te kaawa ni kamanomano, e na kaota ana kangaanga nakoia unimwaane ake ni mataroan oon te kaawa ao e na butimwaeaki raoi. Ibukin totokoaia taan tiriaomata ma nanoia bwa a na kabongana buaka te babaire aei, e riai teuare ukera kamanoana n tei n te boowi n te kaawa are e riki iai te tiritiri, bwa e na kaota koauan ae e bon aki bure. Ngkana e kakoauaaki bwa e aki bure e na kaokaki nakon te kaawa ni kamanomano, ike e na tiku iai n tian nako te kaawa anne ni kabane bongini maiuna ke ni karokoa maten te ibonga ae rietata.​—WI 35:6, 11-15, 22-29; Iot 20:2-8.

• Kabaneani boong.

  Taeka aikai a kabonganaaki n te taetae ni burabeti n te Baibara ni kaineti nakon te tai are a na roko iai ni korakoraia baike a riiriki n te tai teuana ma teuana. (Etk 38:16; Tan 10:14; Mwa 2:17) E boboto maanin te tai aei ma te taetae ni burabeti, bwa tao tabeua te ririki ke e bati riki. Ma ae moamoa riki, e kabonganaaki te taeka aei n te Baibara ni kaineti ma “kabaneani boong” n te waaki ae ngkai i aon te aba, ae i nanon tain okin ao tikun Iesu ae aki nonoraki.​—2Ti 3:1; Iak 5:3; 2Be 3:3.

• Kabiria.

  Te taeka n Ebera ae nanona “kabiria n te ran.” E kabiraki te aomata ke te bwai teuana n te bwaa bwa e na kaotaki katabuana nakon te mwakuri ae okoro. N te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, ao e kabonganaaki naba te taeka aei ni kabwaroan te taamnei ae raoiroi i aoia te koraki ake a rineaki ibukin te nako karawa.​—TO 28:41; 1Ta 16:13; 2Ko 1:21.

• Kaboomwi.

  Te boo ae kabwakaaki ibukin te kainaomataaki man te taenikai,  te katuuaaeaki, te karawawataaki, te bure, ao te mwioko. Tiaki te mwane n taai nako te kaboomwi. (It 43:3) E kakaokoro aroni kainnanoan te kaboomwi. N te katoto, mwaane ni kabane aika aia karimoa aomata ao maan ake i Iteraera bon ana bwai Iehova, ao e kainnanoaki te kaboomwi ke te boo ae e na kabwakaaki ibukini kainaomataaia bwa a na aki kabonganaaki n te beku ibukin Iehova. (WI 3:45, 46; 18:15, 16) Ngkana e tiringaki te aomata iroun te kao mwaane ae aki ooaki ao e tiritiri, ao e na kabwakaa te kaboomwi teuare ana man, bwa e aonga ni kainaomataaki man te tuuaa ae baireaki are te kamateaki. (TO 21:29, 30) Ma akea te kaboomwi ae e na butimwaeaki ibukin ane e tiriaomata n oin nanona. (WI 35:31) Ae moan te kakawaki riki, e kateretereaki n te Baibara te kaboomwi are e kabwakaa Kristo ngke e mate bwa te karea, bwa e aonga ni kainaomataia aomata aika ongeaba man te bure ao te mate.​—TA 49:7, 8; Mt 20:28; Ebt 1:7.

• Kabwarabure, te.

  N te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera ao e reitaki aei ma karea ake a kareanaki, bwa a aonga ni kona aomata ni kaaniaki ma te Atua ao n taromauria. N te Tua Rinanoni Mote ao a kakaraoaki angakarea ao e moamoa riki ni katoa ririki n te Bong ni Kabwarabure, bwa a aonga n raoiakinaki aomata ma te Atua n aki ongei aia bure ke ana bure te natannaomata ae bwanin. A tei karea akanne ibukin ana karea Iesu, are e kabwarai iai aia bure aomata n tii te taina ma e manena n aki toki, ike e a karekea iai angaia aomata ni manga raoiakinaki ma Iehova.​—NI 5:10; 23:28; Kor 1:20; Ebr 9:12.

• Kabwianibwai.

  Te katebwina ni mwakoro ke 10 te katebubua ae kanakoaki ke ni kabwakaaki bwa te angabwai, ai moarara riki ibukini waaki n te Aro. (Mki 3:10; TTK 26:12; Mt 23:23) I aan te Tua Rinanoni Mote, te katebwina ni mwakoro man uaan te aba ao te katebwina man rikirakeni mwaitiia nanai ni kao ao nanai n tiibu, a anganganaki tibun Rewi ni katoa ririki ibukini maiuia. A anga te katebwina mani kabwianibwai aikai tibun Rewi nakoia te koraki n ibonga ake kanoan Aaron, ibukini maiuia. Iai naba kabwianibwai riki tabeua. Akea te tua ibukia Kristian ni kaineti ma te kabwianibwai.

• Kai.

  Te boua ae tei n etirake ae tatauraki iai te aomata. E kabonganaaki irouia natannaomata tabeua bwa aia katuuaa ao kaotan rabwatan te mate bwa te bwai ni kakamaaku nakoia ake tabemwaang, ke ibukini kamaamaean te mate i mataia aomata. A ataaki I-Aturia ibukin aia buaka ae korakora tiritirina, ao a katinei rabwataia aia taenikai i tabon te kai ae kakang ae karinaki mai birotoia aomata ao e otinako tabona mai bwabwaaia. Ma n te tua n Iutaia ao naake a bure kakaiaki n aron ae a taetae ni karereanti ke a taromaurii bouannanti, a kamateaki moa ni karebanaaki n atibu ke n aanga riki tabeua, ao imwina a tauraki rabwataia i aoni kaai ke aroka, bwa te bwai ni kauring nakoia ake tabemwaang. (TTK 21:22, 23; 2Ta 21:6, 9) N tabetai ao I-Rom a a tii kabaea naba te aomata ma te kai ao e kona ni maiu i nanon tabebong imwaini matena man te maraki, te bora n taka, te bora ni baki, ao te buetata i aan te riringa. N taai riki tabeua, n aron tuuaan Iesu, a bobitiia ma te kai waen ao bain te tia bukinaki. (Rk 24:20; Io 19:14-16; 20:25; Mwa 2:23, 36)​—Nora KAI NI KAMMARAKI.

• Kai ae tabu.

  Te taeka n Ebera ae ʼashe·rahʹ e kaineti nakon (1) te kai ae tabu ae tei ibukin Nei Atera, ae atuaia kaaini Kanaan ae atuan te kakariki, ke (2) te bouannanti ae bannan Nei Atera. A taraa n tei n etirake  kaai aikai. Tao kaai aika aki kaaraki ke bon aroka naba.​—TTK 16:21; TMT 6:26; 1Ue 15:13.

• Kai n ataa te raoiroi ma te buakaka.

  Te aroka teuana n te onnaroka are Eten, ae e kabongana te Atua bwa e na tei ibukin riaina ni katei kaetieti ibukia aomata ni kaineti ma ae “raoiroi” ao ae “buakaka.”​—KB 2:9, 17.

• Kai ni baire ae te kaibwabwaa.

  Te kai ni baire ae te kaibwabwaa bon 6 te mwanokunibai abwakina. Ni kaineti ma te mwanokunibai ae taabangaki bwainakina, bon 2.67 te mita (8.75 te buuti) abwakina; ni kaineti ma te mwanokunibai ae abwabwaki bon 3.11 te mita (10.2 te buuti) abwakina. (Etk 40:3, 5; Kao 11:1)​—Nora Buk. B14.

• Kai ni kamaiu.

  Te aroka teuana n te onnaroka are Eten. E aki kaotaki n te Baibara bwa iai te konaa n anga te maiu i nanon uaana, ma e tei ibukin ae e kona te Atua n anga te maiu are aki toki nakoia ake e kariaia bwa a na kana uaana.​—KB 2:9; 3:22.

• Kai ni kammaraki.

  Rairan te taeka ni Kuriiti ae stau·rosʹ, ae nanona te kai ke te boua ae tei n etirake, n aron are e kamateaki i aona Iesu. Akea te bwai ni kakoaua ae kaotia bwa te taeka ni Kuriiti aei, e nanona te kaibangaki ae aekakin are e kabonganaaki irouia beekan bwa te banna n aia taromauri i nanon tienture aika bati, imwain rokoni Kristo i aon te aba. “Te kai ni kammaraki” e kaota raoi nanon te taeka are rairaki mai iai, kioina ngkai e kabongana naba Iesu te taeka ae stau·rosʹ ni kaota iai te kammaraki, te rawawata, ao te maamaa, are a na rinanona taan rimwina. (Mt 16:24; Ebr 12:2)​—Nora KAI.

• Kaibuken Taretiti.

  N te moantai ao e kabonganaaki te taeka aei ibukini kaibuke ake a boborau nako Taretiti rimoa (Tibein ni boong aikai). E taraa n ae te taeka aei imwina riki e a tei ibukini kaibuke aika totoa ake a kona ni borau n te raroa ae abwabwaki. A kabonganai aeka ni kaibuke akanne Toromon ma Ieotiabata ibukin te iokinibwai.​—1Ue 9:26; 10:22; 22:48.

• Kaitara.

  Te ara n utu teuana i Rom ae e a riki bwa te nakoa irouia taian embera n Rom. A taekinaki n te Baibara araia Aukutito, Tiberio, ao Keraurio, ao e ngae ngke e aki taekinaki iai aran Nero, ma e kamanenaaki naba nakoina. E kabonganaaki naba “Kaitara” n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, n tei ibukin te Tautaeka, ke te Aba.​—Mrk 12:17; Mwa 25:12.

• Kaitaraa Kristo, te tia.

  Iai uoua nanon te taeka ni Kuriiti aei. E kaineti nakon te kaaitara ke te rawa nakoni Kristo. E kona naba ni kaineti nakon te Kristo ni kewe, ae temanna ae baka n riki bwa Kristo. A kona n aranaki bwa taani kaitaraa Kristo aomata ni kabane, botaki, ke kurubu ake a baka n tei ibukini Kristo ke a taku bwa ngaiia te Mesia ke a kaitaraa Kristo ma taan rimwina.​—1Io 2:22.

• Kaiwan Itoi, te tia.

  Te aomata ae kamatebwaia aroni kakammwakurin taai, namwakaina, ao itoi, bwa e aonga n taekini kanoan taai aika a na roko.​—Tan 2:27; Mt 2:1.

• Kaiwani kanoan taai, te tia.

  Te aomata ae taku bwa iai irouna te konaa n atai kanoan taai aika a na roko. A karinanaki naba n te Baibara taekaia ibonga aika taan tabunea, taani kaiwa, taani kaiwan itoi, ao mwakuri riki n aron akanne.​—NI 19:31; TTK 18:11; Mwa 16:16.

• Kakai; Mwakuri ni kakai.

  Mwakuri ke baika kamimi aika karaoaki n te mwaaka ae riaon aia konabwai aomata. N tabetai e kabonganai te Baibara taeka aika “kanikina,” “baika kamimi,” ao “kakai,” ibukini kabwarabwaraan te bwai ae tii teuana nanona.​—TO 4:21; Mwa 4:22; Ebr 2:4.

•  Kakaonimaki ni koaua.

  N te Koroboki ae Tabu n te taetae n Ebera ao te nauna ae cheʼsedh, e kaineti nakon te akoi ae kaota te tangira n nimta te bwai teuana ni karokoa koron nanon ana kantaninga ibukin te bwai anne. Aei bon te akoi ae e kaotiotia te Atua nakoia ana toro ao ae a kaotia naba nakoina. (2Ta 22:26) E rairaki naba bwa te “tangira ae koaua.” (KB 20:13; 21:23) N te koroboki ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti ao te nauna ae ho·si·oʼtes ao te nauna ni kaotiaro ae hoʼsi·os a irekereke ma te itiaki, te raoiroi, ao te karinerine. E irekereke naba ma tatangiran te Atua, tauan te Aro, ao kakororaoan raoi mwakuri ni kabane ibukin te Atua. E irekereke naba ma te iraorao ae raoiroi ma te Atua. Akea te taeka ni Kiribati ae kabwarabwarai raoi nanon taeka n Ebera ao ni Kuriiti aikai, ma te taeka ae “kakaonimaki ni koaua” ae nanona te karinerine ao te kakaonimaki ni kaineti ma te Atua ao te beku irouna, bon te taeka ae kaan nanona ma ngaia.

• Kakaraoi; Tabunea.

  Kabonganaan te mwaaka ae reke mairouia taimonio.​—2Ro 33:6.

• Kamaraia.

  Te taetae ni kakamaaku ke ni karekekai nakon temanna ke te bwai teuana. E aki riai n iangoaki bwa taeka aika kamwara ke te taetae n un ae korakora. Te kamaraia bon te taeka ae taekinaki bwa te tuuaa ke taetae ni burabetinakin rikin te bwai ae buakaka. Ngkana e taekinaki iroun te Atua ke te aomata ae mwiokoaki bwa e na taekinna, ao bon te taetae ni burabeti ae e na kakoroaki nanona.​—KB 12:3; WI 22:12; Kar 3:10.

• Kanaan.

  Tibun Noa te mwaane, ao natin Am ae te kaaman. Imwin te tai ae maan ao baronga aika 11 ake a riki mairouni Kanaan, a maekana te aono are i mainikun te Meriteranian i marenan Aikubita ao Turia. E aranaki te aono anne bwa “te aba ae Kanaan.” (NI 18:3; KB 9:18; Mwa 13:19)​—Nora Buk. B4.

• Kanikina ae tabu ibukin te katabu.

  Te mwakoro ni biti ae raneanea ae te koora ni koaua ae e kaaraki iai te taeka n Ebera ae kangai, “Nibwan te itiaki Iehova.” E kanimwaki i moan te bwara ae te kunnikai ae bwaran te ibonga ae rietata. (TO 39:30)​—Nora Buk. B5.

• Kanikina.

  Te bwai, te mwakuri, te bwai ae riki, ke te bwai ae kaoti ae kamimi ae kakawaki ae kaota te bwai teuana, ibukin te tai anne ke te tai ae e na roko.​—KB 9:12, 13; 2Ue 20:9; Mt 24:3; Kao 1:1.

• Karaomwangko, te tia.

  Te tia karaoi bwaata, bwainnamwarake, ao bwaai riki tabeua, aika kaatibu. Te taeka n Ebera ibukin te tia karaomwangko e nanona raoi “te tia karaoia.” N angiin te tai e kabonganaaki mwaakan te tia karaomwangko i aon te bokaboka ni kabotauaki iai riain Iehova n tautaeka i aoia aomata nako ao natannaomata.​—It 64:8; Ro 9:21.

• Karea.

  Te karea ae kareanaki nakon te Atua ibukini kaotan te katituaraoi, kaotan te bure, ao kaokan te reitaki ae raoiroi ma ngaia. Ni moa mairoun Abera ao a kakareani karea ni kan anga aika kakaokoro aomata, ao a karean naba maan. Ma n rokon te Tua Rinanoni Mote a a tei iai kaetieti aika kaotia bwa a riai ni kareanaki maan. A aikoa kainnanoaki karea aika maan ngke e tia Iesu n anga maiuna bwa te karea ae kororaoi, ma a teimatoa Kristian n anga aia karea nakon te Atua aika bwain te onimaki.​—KB 4:4; Ebr 13:15, 16; 1Io 4:10.

• Karea ni kabooa mwin te bure.

  Te karea ibukini kabwaraan ana bure te aomata. E kaokoro teutana ma karea ni kabwarabure ake tabeua, bwa aei bon ibukini kakoroan nanoni kaetieti tabeua aika irekereke ma te tua ke kaokan  inaomatan te tia bure ake e kabuai ngke e bure, ao kainaomataana naba mani katuuaaeana.​—NI 7:37; 19:22; It 53:10.

• Karea ae te amwarake.

  E kona ni kareanaki te burawa ae mte, te uita ke te baare ae umunaki, kariki aika mronron ke bwerena aika mmani aika umunaki ke a kamwaaki n te baan ke n te bwaata.

• Karea ae te moi.

  Te karea ae te wain ae kabwaroaki i aon te baonikarea ao ni kareanaki bwa raon angiini karea ake tabeua. E kabonganaaki n te aro ni kaikonaki irouni Bauro ni kaota iai nanona ni kan anga ngaia ibukia raona ni Kristian.​—WI 15:5, 7; Brb 2:17.

• Karea ibukin te taetae ni bau.

  Te karea ni kan anga ae irian taetae ni bau tabeua.​—NI 23:38; 1Ta 1:21.

• Karea n raoi.

  e karea ae kareanaki nakon Iehova ibukin te kan raoi ma ngaia. A bane ni kanna te tia taromauri ma kaaini batana, te ibonga are kareanna, ao ibonga ake a tei. Ai aron ae e butimwaea Iehova te boi ae boiarara mani bubuni mwaetena are kabuekaki. E tei te raraa ibukin te maiu ao e kareanaki naba nakoina. Ai aron ae a uaia n tekateka n amwarake ibonga ma taan taromauri ao Iehova, ao e oti iai bwa iai te raoi i marenaia.​—NI 7:29, 32; TTK 27:7.

• Karea ni Kabuekaki.

  Te karea ae te man ae kabuekaki i aon te baonikarea bwa te karea ae bwanin nakon te Atua. Akea mwakoron te man (te kao mwaane, te tiibu mwaane, te kooti mwaane, te taobe, ke te bitin ae ataei) ae tiku iroun te tia taromauri.​—TO 29:18; NI 6:9.

• Karea ni kabwarabure.

  Te karea ae kareanaki ibukin te bure ae karaoaki n tiaki te nano ibukini mamaaraia aomata aika aki kororaoi. A kabonganaaki karea aika maan aika kakaokoro, ni moa mairoun te kao mwaane ni karokoa te bitin ni kaineti ma nakoan ke aron te aomata ae bure are e karekeaki kabwaraan ana bure.​—NI 4:27, 29; Ebr 10:8.

• Karea ni katiotioaki.

  Te karea ae e kaaki iai baina te ibonga i aani bain te tia taromauri are taua te karea are e na kareanaki ao ni katiotioa, ke bon te ibonga ae katiotioa te karea anne. Te waaki aei e kaikonaka anganakin Iehova karea ake a kareanaki.​—NI 7:30.

• Karea ni katituaraoi.

  Te karea n raoi ae kareanaki ibukini karaoiroan te Atua ibukini baike e anga ao ana tangira ae koaua. E kanaki irikon te man are te karea ao te kariki ma te bwerena are aki karikaki. E riai ni kanaki irikon te man n te bong naba anne.​—2Ro 29:31.

• Karemrem.

  Rikoan nikiran taian uaa ake a katikui taan tai n oin nanoia ke tiaki. A kairaki aomata n te Tua Rinanoni Mote bwa a na aki rikoi uaani maninganingan aia tawaana ni kababanei, ao a na aki naba kabanei n anai taian oriwa ke kureebe. E kariaia te Atua bwa e na karemrem n are e katukaki imwin te mwakuri n tai, ane e maiu ni kainnano, ane e karawawataaki, ane e maeka n iruwa, te teei ae akea tamana, ao te aine ae e a tia ni mate buuna.​—Rt 2:7

• Kareria; I-Kareria.

  Mai mwaina bon taekan te aba ao aomata ake a mena n aononi karaanga ake te Taikiriti ao te Iuberetiti. Imwina riki ao a a kabonganaaki taeka aikai ibukini Baburon ae bwanin ma kaaina. E kaineti naba “I-Kareria” nakoia karinan n aomata aika wanawana aika kamatebwaia te rabakau n aonnaba, rongorongon rimoa, taian taetae aika kakaokoro, ao bwaini karawa, ma a tatabunea naba ao a kaiwan itoi.​—Etr 5:12; Tan 4:7; Mwa 7:4.

• Karimoa.

  E kaineti riki ma te mwaane ae ana moan nati te karo (ma tia ki ana moan nati te tina). N te Baibara, ao e anganaki te karineaki n te utu te mwaane ae te moan nati, ao e mwiokoaki naba bwa te tia kairiri i aoia kaaini batana ngkana e a mate te karo. E kaineti naba te taeka aei nakon te mwaane ae aia karimoa maan.​—TO 11:5; 13:12; KB 25:33; Kor 1:15.

• Katauraoi.

  Aran te bong are imwain te bongi n Taabati, ae aia tai I-Iutaia ni karaoi aia katauraoi aika riai ni karaoaki. E toki te bong anne ni bwakantaain te bong ae aranaki ni boong aikai bwa te Kanimabong, are e a moanaki iai te bongi n Taabati. Aia bong I-Iutaia e moanaki man te bwakantaai ao e toki n te bwakantaai are imwina.​—Mrk 15:42; Rk 23:54.

• Katawanang.

  Te tabo ae uki ae ooaki ae katobibia te umwanrianna ae tabu, ao imwina riki bon te tabo ae ukinako ae ooaki ae katobibia rabwatan te tembora. E mena te baonikarea ibukini karea ni kabuekaki ni katawanangin te umwanrianna ae tabu, ao n te katawanang are mai nanona riki are n te tembora. (Nora Buk. B5, B8, B11.) A taekinaki naba n te Baibara katawanangin taian auti ao baareti.​—TO 8:13; 27:9; 1Ue 7:12; Ett 4:11; Mt 26:3.

• Katia.

  Te bwai ae reke mani kunin te aroka ae te katia (Cinnamomum cassia), ae nako man te utu n aroka ae te tineman. E kabonganaaki te katia bwa te boiarara ao renganan te bwaa ae tabu.​—TO 30:24; TA 45:8; Etk 27:19.

• Katokabai; Kaaki bai.

  E katokaaki te bai i aon te aomata ibukini mwiokoana nakon te mwakuri ke ibukini kaotan ae e na anganaki te kakabwaia, te kamarurungaki, ke te bwaintituaraoi ae bwain te taamnei ae raoiroi. N tabetai ao e katokaaki naba te bai i aoia maan imwaini kareanakia.​—TO 29:15; WI 27:18; Mwa 19:6; 1Ti 5:22.

• Kwai, te.

  Te taeka ae kabonganaaki n te aro ni kaikonaki n te Koroboki ae Tabu ni kaineti ma te waaki ke te aroaro ae e kukurei iai Iehova ke e aki. Naake a riki bwa taan rimwin Iesu Kristo a taekinaki bwa a kaaina “Kawain te Uea,” ae taekan ae a teimatoa ni kabotoi maiuia i aon onimakinan Iesu Kristo, ao ni kakairi n ana katoto.​—Mwa 19:9.

• Keenna.

  Aran te Mwarua ae Innom n te taetae ni Kuriiti, are e mena i maiakimaeaon Ierutarem rimoa. (Ier 7:31) E taetae ni burabetinaki bwa kaanga te tabo are a wenebabaa iai rabwataia aomata aika mate. (Ier 7:32; 19:6) Akea rongorongo aika kaotia bwa a karenakoaki maan ke aomata aika maiu i Keenna, bwa a na kabuekaki iai ke ni kammarakaki. Ngaia are te tabo aei e aki kona n tei ibukin te tabo ae aki nonoraki, are a kammarakaki iai aomata n aki totoki n te ai. Ma e kabonganaaki Keenna iroun Iesu ao taan rimwina ni kabotaua iai te katuuaaeaki ae akea tokina ae “te mate ae te kauoua” ae taekan te kamaunanakoaki n aki toki.​—Kao 20:14; Mt 5:22; 10:28.

• Keeten.

  Te kunnikai ae ituaki ni katamaroaaki ao n taeraki iai taamneia kerubim, ae e kaokoroa te Ruu ae Tabu ma te Ruu ae Moan te Tabu n te umwanrianna ao n te tembora. E kaokoro te keeten aei ma ae i tinanikun te umwanrianna. (TO 26:31; 2Ro 3:14; Mt 27:51; Ebr 9:3)​—Nora Buk. B5.

• Kemoti.

  Te mataniwi i aoia atuaia tibuni Moaba.​—1Ue 11:33.

• Kerubim.

  Anera aika bubura nakoaia bwa iai tabeia aika okoro. A kaokoro ma terabim.​—KB 3:24; TO 25:20; It 37:16; Ebr 9:5.

• Kinono.

  E nako man te taetae ni Kuriiti ae aʹbys·sos, ae nanona “moan te nano” ke “e aki kona n ataaki, rianako.” E kabonganaaki n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti ni kainetaki ma te tabo ni kainaki ke  aroia aomata ni kainaki. E kona naba n irekereke iai te ruanimate.​—Rk 8:31; Ro 10:7; Kao 20:3.

• Kira.

  Te rawawata ae titeboo ma 0.57 te kuraem. Titeboo ma 1/20 te tiekera. (NI 27:25)​—Nora Buk. B14.

• Kireata.

  Bon taekan te aono ae maiureirei are i mainikun te Karaanga ae Ioretan are e rokoroko i meangin ao i maiakin te Mwarua ae Iaboka. N tabetai e a manga kaineti nakon aonon Iteraera ni kabutaa are i mainikun te Ioretan, ike a maeka iai te baronga are Reuben, Kata, ao te itera ni baronga are Manate. (WI 32:1; Iot 12:2; 2Ue 10:33)​—Nora Buk. B4.

• Kitirewi.

  Aran te karuaiwa n namwakaina n aia karenta ae tabu I-Iutaia ao te katenua n namwakaina n te karenta ni mwakuri, imwin okia I-Iutaia mai Baburon. E moanaki man nukan Nobembwa ao e toki n nukan Ritembwa. (Ne 1:1; Tek 7:1)​—Nora Buk. B15.

• Kitite.

  Te taeka ae kabonganaaki n te anene ae aki ataaki nanona, ma tao e nako man te taeka n Ebera ae gath. A kakoauaa tabeman bwa tao te kuna ae irekereke ma anenen te karao wain, kioina ngkai te taeka ae gath e kaineti nakon te nne ni kamanti kureebe.​—TA 81:Atu.

• Koa.

  Te aeka ni man ae uarereke ae kibakiba ae ai aron te bwebwe. Imwain ae e kikiba ao e kaakang kunnikai n aron te man ae te koa.​—Mt 6:19.

• Kooro ake n te baonikarea.

  Baika rebenako mani koona ake aua n taiani baonikarea tabeua, ao taraaia kaanga te koro. (NI 8:15; 1Ue 2:28)​—Nora Buk. B5 ao B8.

• Koraki n Aro.

  Te rabwata ae kaainaki irouia aomata aika boutokaa te koaua teuana ke te tia kairiri temanna ao n toui mwin oin aia koaua. E kabonganaaki ni kaineti ma mwaangan te Aro n Iutaia aika uakoraki aika rangi n ataaki ae Baritaio ma Tarukaio. Naake tiaki Kristian a arana naba te Aro ni Kristian bwa “te koraki n Aro” ke “te koraki n Aro ae a aranaki bwa I-Natareta,” bwa tao a iangoia bwa e otinako ni kaokoroa man te Aro n Iutaia. A rikirake naba koraki n Aro i nanon te ekaretia ni Kristian. E taekinaki “te koraki n Aro ake raon Nikorao” n Te Kaotioti.​—Mwa 5:17; 15:5; 24:5; 28:22; 2Be 2:1; Kao 2:6.

• Kore.

  Bwaini baanakin te bwai ae mwau ao ae ran. Titeboo ma 220 te rita, ni kaineti ma baireana ae katautauaki n te bwai ni baire ae te bwate. (1Ue 5:11)​—Nora Buk. B14.

• Koro.

  E nanonaki iai koron te man, ao a kakabonganaaki ibukini nnen te moi, nnen te bwaa, nnen te ingke ao bwaai ni katamaroa, ao ibukin naba te bwai ni katangitang ke te buu. (1Ta 16:1, 13; 1Ue 1:39; Etk 9:2) E kakabonganaaki n te aro ni kaikonaki te taeka ae “te koro” ibukin te korakora, kataenikaian te aba, ao te tokanikai.​—TTK 33:17; Mi 4:13; Tek 1:19.

• Koroboki ae Tabu.

  Koroboki aika tabu aika Ana Taeka te Atua. E tii kaoti te taeka aei n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti.​—Rk 24:27; 2Ti 3:16.

• Koroboki, te tia.

  Te tia kaewea te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera. Ngke e roko Iesu i aon te aba, ao e kaineti nakoia te koraki ni mwaane aika mwaatai n te Tua. A kaitaraa Iesu.​—Etr 7:6, nora ae i nano; Mrk 12:38, 39; 14:1.

• Korotobibi.

  Kanakoani kunin tabon aia bwai ni kakariki mwaane. E kateaki te waaki aei bwa te tua ibukin Aberaam ma kanoana, ma a aki kabaeaki iai Kristian. E kabonganaaki naba bwa te kaikonaki n tein rongorongo aika kakaokoro.​—KB 17:10; 1Ko 7:19; Brb 3:3.

• Kowana ibukin te aono.

  E kateirakeaki  te kowana ibukin te aono irouia kaain te tautaeka n Rom. Iai mwaakan te kowana aei ni karaoi mooti ao iai mwaakana i aoia tautia, ao e ngae ngke e tarataraaki ana waaki irouia kaain te tautaeka, ma e korakora naba mwaakana n te aono.​—Mwa 13:7; 18:12.

• Kristian.

  Araia taan rimwin Iesu Kristo mairoun te Atua.​—Mwa 11:26; 26:28.

• Kristo.

  Nakoan Iesu ae nako man te taeka ni Kuriiti ae Khri·stosʹ, ae titeboo nanona ma te taeka n Ebera ae rairaki bwa “Mesia,” ke “Ae Kabiraki.”​—Mt 1:16; Io 1:41.

• Kunin te uita.

  Nanan te uita ake a kounako man are kakanaki n taini kaaurakean te uita ma kaakani kunna. E kabonganaaki kunin te uita n te taetae ni kaikonaki n tei ibukin te bwai ae akea bongana ao e aki tatangiraki.​—TA 1:4; Mt 3:12.

• Kuriiti, taetae ni.

  Te taetae ae a kabongana kaaini Kuriiti. Te aomata ae bungiaki i Kuriiti ke a roko ana utu mai iai bon te I-Kuriiti. Iai naba nanona ae raababa riki n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, bwa e kaineti naba nakoia botannaomata ni kabane aika tiaki I-Iutaia ke nakoia naba ake a kabongana te taetae ni Kuriiti ao kateina.​—Ioe 3:6; Io 12:20.

M

• Maan. Anterobe (Antelope).

  Te man ae ai aron te ria ae bubura ma korona aika abwabwaki ma ni minominotaki. Aotibure (Osprey). E kuri n titeboo te aotibure ma te ikare. Abwakina tao 65 te tientemita, ao raababani baina ni kiba e kaania 1.8 te mita. E maeka te aotibure i rarikin raan aika bubura, ike e amwamwarake iai n te ika ae biribiri i mataawa. Aotireti (Ostrich). Te aotireti bon te mannikiba ae te kabanea ni bubura ae ataaki, ao n tabetai e raka i aon 2 te mita rietana ngkana e tei ao tinebuna e rokoroko n 140 te kirokuraem. E uarereke atuna ao a bubura matana, ao abwakin roroana tao 1 te mita. Aure (Owl). Mannikiban te bong ae kakaeman. Iai win te aure ae uarereke ae bwaoua ao ukinibaina aika korakora, e raababa atuna, ao a bubura matana ma taningana.​—NI 11:16. Baate (Bat). Te man ae kikiba ae a totoa baina ni kiba ao rabwatana kaanga aekakin te kimoa. N te ngaina ao a baatetei ni matu n nangananga aika roo ke ni kateitei aika kitanaki, ao a otiotinako n te tairiki ni kakaaei kanaia n te rotongitong.​—NI 11:19. Baetia (Badger). Te man ae kaanga aekakin te rabiti ae e mamaeka n taabo aika kiribwaa. Baokan (Falcon). Te mannikiba ae kakaeman ae kaanga aekakin te ikare ma e uarereke riki. E kaakang naeta, taiani beru, maan aika uarereke, ao mannikiba riki tabeua. Baokubain (Porcupine). Te man ae kuri n titeboo ma te kimoa ae bubura ao e kateketeke rabwatana. Berikan (Pelican). Teuana mai buakoni mannikiba aika taiani kabanea ni bubura ma raababani baina ni kiba ae 2.5 te mita ke e nako riki. Iai wina ae abwabwaki ae babobo ae bwaoua ao iai bwaan kanana ae reena i aani wina. E rarawea te ika bwa kanana. Kaite ae roroo, kaite ae uraura (Black kite, red kite). Te kaite bon te mannikiba ae kakaeman ao e kang naba maan ake a mate. A kuri n titeboo ma te ikare ma a uarereke riki. Katere (Gazelle). Te man ae taraana ai aron te ria ae uarereke ma e birimwaaka ao e rangi ni kakateke.​—2Ta 2:18. Kia ae roroo (Black vulture). Te mannikiba ae bubura ae kakana irikoia maan tabeua ake a mate. Kirete (Glede). Te mannikiba ae kuri n aekakin te ikare. Komorante (Cormorant). Te mannikiba ae kuri n aekakin te take. E tetebona te ika. Reeben (Raven). Te mannikiba ae abwakina tao 0.6 te mita  ao abwakini baina ni kiba e kona n raka riki nakon 1 te mita. E bati baika e kang ni moa man uaanikai aika iai nanaia, uaanikai aika uarereke, ao te uita ma taiani kimoa, taiani beru, te ika, ao mannikiba aika uarereke.​—TNR 30:17. Robaki (Roebuck). Te ria ae uarereke ae kuri n aekakin te katere. Te Kaai (Heron). Te mannikiba ae kuri n aekakin te titaoki. Bon aeka ni mannikiba aika kuneaki n neei, n taabo aika mwamwaimwai, karaanga, ao naama. A kairariki roroaia ao a abwabwaki ao a riao irarikini waeia. Tiakaore (Jackal). Te aeka ni kamea ae moaanti ae rangi n terenako ubuna ao e rangi ni buraerae bukina, ao kaanga aekakin raoi te arobeke.​—TA 44:19. Titaoki (Stork). Te mannikiba ae bubura ae abwabwaki waena ao e kuri n aekakin te kaai. Angiini buraena a mainaina. E rokoroko n 1.2 te mita rietan te titaoki ae e a ikawai ngkana e tei. E tararuai raoi bunna, ao iai baina ni kiba aika korakora ae abwakina 2 te mita.​—Iob 29:13. Tuwaan (Swan). Mannikiban te ran ae kakateke ma ni bubura, ao e kairariki ma n abwabwaki roroana. E rokoroko tinebuia tuwaan tabeua n 18 te kirokuraem ao abwakini baia ni kiba tao 2.5 te mita. Uboi (Hoopoe). Te mannikiba ae aoranti karana ae kuri n titeboo buburana ma te bitin ao e abwabwaki wina ao e bwaoua.

• Maierata.

  N taraana bon te taeka ae kabonganaaki ni kaineti ma te katangitang, ae reke n atun Taian Areru 53 ao 88. Tao e irekereke ma te weabe n te taetae n Ebera ae nanona “rikirake ni mamaara; bwaka n aoraki,” ae kaota tangin te anene ae maraara ao e kananokawaki, ae boraoi ma kanoan anene akana uoua akanne aika kananokawaki.

• Maire.

  Boni bairean te raroa ae kaoti tii teuana te tai n te moani Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti ni Mataio 5:41, ae tao e kaineti nakon te maire n Rom ae titeboo ma 1,479.5 te mita (4,854 te buuti). Taai ake tenua ake e oti naba iai te taeka ae “maire” n Ruka 24:13, Ioane 6:19, ao Ioane 11:18, a kaineti nakon te maire ae bitaki man te titeitia rimoa n te moani koroboki.​—Nora Buk. B14.

• Maketonia.

  Te aono i meangini Kuriiti ae riki n tanoata taekana mairoun Alexander te Kakannato, ao e teimatoa n inaomata ni karokoa kataenikaiana irouia I-Rom. E tautaekanaki Maketonia i aan Rom ngke e moani mwananga Bauro nako Eurobe. E kawara te tabo aei Bauro tenua te tai. (Mwa 16:9)​—Nora Buk. B13.

• Mangauti.

  Te uti man te mate. Te taeka ni Kuriiti ae a·naʹsta·sis e nanona raoi “uti; teirake.” Iai ruaiwa mangauti aika taekinaki n te Baibara, n ikotaki ma kautan Iesu iroun Iehova ae te Atua. E ngae ngke a karaoaki mangauti ake tabeua rinanon Eria, Eritai, Iesu, Betero, ao Bauro, ma kakai aikai boni mani mwaakan te Atua. Te kautiuti i aon te aba ibukia “akana raoiroi ma akana aki raoiroi” bon te bwai ae kakawaki n ana kantaninga te Atua. (Mwa 24:15) E taekinaki naba n te Baibara te kautiuti nako karawa ae taekan te mangauti “are e na moani waaki” ke “te moani” mangauti, ae e na reke irouia tarin Iesu ake a kabiraki n te taamnei ae raoiroi.​—Brb 3:11; Kao 20:5, 6; Io 5:28, 29; 11:25.

• Manna.

  Oini kanaia tibun Iteraera ni mwanangaia n te rereua i nanon 40 te ririki. E katauraoaki iroun Iehova. E riki n te aro ni kakai i aontano i aan te aoi ni katoa ingabong, ma akea n te bongi n Taabati. Ngke a moan noria tibun Iteraera ao a taku, “Tera te baei?” ke n te taetae n Ebera, “man huʼ?” (TO 16:13-15, 35) N rongorongo riki ake tabeua e kaineti nakon “amwarakeni karawa” (TA 78:24), te “amwarake mai ka rawa” (TA 105:40), ao “aia kariki te koraki aika korakora” (TA 78:25). E taekinaki naba Iesu bwa te manna n te aro ni kaikonaki.​—Io 6:49, 50.

• Mannaoraki.

  Aoraki aika itui taian aroka, aika nako mani bwaai aika manibinou. E iangoaki bwa te mannaoraki aei ae taekinaki n te Baibara bon te Puccinia graminis.​—1Ue 8:37.

• Mao.

  Aroka aika kakaokoro aika matoatoa botoia ao a rangi ni mao, ao ni matoatoa boia. E kabonganaaki te mao n te Baibara n te aro ni kaikonaki ni kabwarabwarai iai baika riki aika kakaiaki aika mwin te wene ni bure, te tautoronaki, te ribuaka, ao te tannako man te koaua. N Te Kaotioti 8:11, ao “te Mao” e kaota te bwai ae mao ao ae boitin. Arana teuana te absinthe.​—TTK 29:18; TNR 5:4; Ier 9:15; Am 5:7.

• Mare ma eirikim.

  Te katei ae e a manga taekinaki imwina riki n te Tua Rinanoni Mote, ike e na mare iai te mwaane ma buun tarina ae e a tia ni mate ae aki kariki, bwa a aonga ni karikaki ataei aika a na tomaanako ana utu tarina.​—KB 38:8; TTK 25:5.

• Marekam.

  Tao titeboo ma Moreka, ae te mataniwi i aoia atuaia tibun Ammon. (Tbn 1:5)​—Nora MOREKA.

• Matairiki, te tia.

  Te aomata ae kariaiakaki iroun te Atua bwa e na kona n ataa ana kantaninga, ae a kaureaki matana bwa e na nori ke n ota ni baika a aki ataaki irouia angia aomata. E nako te taeka n Ebera aei man te taeka ae nanona “noria,” ae bon noria raoi ke n te aro ni kaikonaki. A kakawara te tia matairiki tabemwaang ibukini karekean te reirei ni kairiri ae nakoraoi ibukini kangaanga ake a kaaitara ma ngaai.​—1Ta 9:9.

• Mataniwi ae Rietata i aon te maiu.

  E nako te taeka aei man te taeka ni Kuriiti ae nanona “te tia Kairiri ae te Mataniwi.” E kaineti nakon taben Iesu Kristo ae kakawaki ni kainaomataia aomata aika kakaonimaki man uaan te bure aika kamamate, ao ni kairiia nakon te maiu ae aki toki.​—Mwa 3:15; 5:31; Ebr 2:10; 12:2.

• Mataniwi n ibonga.

  Te taeka naba teuana ibukin “ibonga ae rietata” n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera. N te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, ao te taeka ae “mataniwi n ibonga” e taraa ni kaineti nakoia mwaane aika kakannato aika ibonga, tao n ikotaki naba ma ibonga aika rietata aika kakerikaakaki, ao mataniwi i aoia koraki n ibonga ake 24.​—2Ro 26:20; Etr 7:5; Mt 2:4; Mrk 8:31.

• Mataniwi.

  Te mwaane ae oin tabena tararuaan ao kawakinan te ekaretia. Te iango ae reke man te taeka ni Kuriiti ae e·piʹsko·pos bon taekan te tararua ni kakawakin. Taeka aika “mataniwi” ao “unimwaane” (pre·sbyʹte·ros) a kaineti nakon te nakoa ae tii teuana n te ekaretia ni Kristian. Te taeka ae “unimwaane” e kaota aroaron te aomata ae e a ikawai are e rineaki, ao “mataniwi” e katerei mwioko ake irian te tibwanga aei.​—Mwa 20:28; 1Ti 3:2-7; 1Be 5:2.

• Mataniwi n te anene.

  N taraana te taeka n Ebera ae kabonganaaki n Taian Areru e kaineti nakon te aomata ae bairei anene ao ni kairi aneneaia. E kamatenikunai ao e kataneiaia taan anene aika tibun Rewi ao e kairiri ngkana a aneneaki anene aikai i mataia aomata. E rairaki te taeka aei ni Baibara tabeua bwa “mataniwia taan anene” ke “te tia kaira te anene.”​—TA 4:Atu; 5:Atu.

• Mataniwia anera.

  E oti man taeka aikai bwa tii temanna “mataniwia anera” n te Baibara. E taekina aran te akanera te Baibara bwa Mikaere.​—Tan 12:1; Iu 9; Kao 12:7.

• Matikiera.

  Te taeka n Ebera ae aki ataaki raoi nanona ae reke n atun  areru aika 13. Tao e nanona “te kario ae iaiangoaki raoi.” A iangoia tabeman bwa tao e irekereke nanona ma te taeka ae kuri n titeboo ma anne ae rairaki bwa ‘te beku ma te wanawana.’​—2Ro 30:22; TA 32:Atu.

•  Maungan Rebanon.

  Teuana i buakon rinan ni maunga ake n aonon Rebanon. E mena te rinan ni maunga ae Rebanon i maeao, ao te rinan ni maunga ae Amana i mainiku. Iai te mwarua ae abwabwaki ae maiureirei ae kamaenakoi rinan ni maunga aika uoua aikai. Te rinan ae Rebanon e waerake mani mataniwin te Meriteranian, ao taubukina tao i marenan 1,800 ao 2,100 te mita (6,000 ao 7,000 te buuti) rietana. N taai ake rimoa, ao e buta Rebanon ni kaai aika tiira aika rangi n abwabwaki, aika rangi n tangiraki irouia natannaomata ake a mena i rarikina. (TTK 1:7; TA 29:6; 92:12)​—Nora Buk. B7.

• Merotaka.

  Te atua ae te mataniwi i aoia atuan te kaawa ae Baburon. Imwini karikani Baburon bwa kautun te aba iroun ueani Baburon ao te tia karaotua ae Hammurabi, ao e a rikirake kakannatoni Merotaka (ke Matuka), ao n tokina e a onei mwia atua aika bati ake mai mwaina ao e a riki bwa te mataniwi i aoia atuani Baburon. Rimwi riki ao te ara ae Merotaka (ke Matuka) e a oneaki mwina n te nakoa ae “Beru” (“te tia Bwaibwai”), ao e a rangi n tataekinaki Merotaka bwa Bere.​—Ier 50:2.

• Mesia.

  Te taeka ae nako man te taeka n Ebera ae “kabiraki” ke “ae kabiraki.” Titeboo ma te taeka ae “Kristo” ae nako man te taetae ni Kuriiti.​—Tan 9:25; Io 1:41.

• Mikitam.

  Te taeka n Ebera ae reke n atun areru aika 6 (TA 16, 56-60). Bon te taeka ae aki ataaki raoi nanona, ma tao e irekereke ma te taeka ae “te koroboki ae kaaraki.”

• Mina.

  E aranaki naba bwa te mene n Etekiera. E kaineti nakon te rawawata, ao nakon te mwane. Iai bwaai ni kakoaua ni bwain rimoa aika kaotia bwa teuana te mina titeboo ma 50 te tiekera, ao 11.4 te kuraem rawawatan teuana te tiekera. Nanona ngkanne bwa te mina n te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera bon 570 te kuraem. E bae naba n iai te mina ae kabonganaaki irouia ueea n aron ae iai naba te mwanokunibai ae okoro irouia. N te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, teuana te mina titeboo ma 100 te turakemwa. Rawawatana bon 340 te kuraem. Onobwi te mina titeboo ma teuana te tarena. (Etr 2:69; Rk 19:13)​—Nora Buk. B14.

• Mirekom.

  Te atua ae taromauriaki irouia tibun Ammon, ae tao titeboo ma te atua ae Moreka. (1Ue 11:5, 7) N raatokin ana tai n tautaeka Toromon, ao e katei taabo aika rietata nakon te atua ae kewe aei.​—Nora MOREKA.

• Miria; I-Miria.

  Aomata aika riki mairoun natin Iabeta te mwaane ae Matai. A maeka n aonon Iran ae maungaunga ae e a ataaki imwina bwa te aba ae Miria. A ira Baburon I-Miria ni kataenikaia Aturia. N te tai anne ao Botia bon te aono ae tautaekanaki i aani Miria, ma e karitei Tairati ao e a ikotaki Miria ma Botia ma n riki bwa te tautaeka ni Miria ma Botia ae kataenikaia te Tautaeka ni Baburon ae Boou n 539 B.C.E. A mena I-Miria i Ierutarem ni Bentekota 33 C.E. (Tan 5:28, 31; Mwa 2:9)​—Nora Buk. B.

• Miro.

  Tein te aba ke te kateitei n Ana Kaawa Tawita. Tao e katabukaki nakon te oo bwa boutokaana, ke aeka ni kateitei riki aika aekan aei.​—2Ta 5:9; 1Ue 11:27.

• Moan uaa.

  Taian uaa ake a moan reke n tain te tai, ke baike a moan reke ke a moan riki mani bwaai nako. E tangiriia te natannaomata ae Iteraera Ieho va bwa a na anga aia moan uaa nakoina, ae tao te aomata, te man, ke uaan aontano. A anga aia moan uaa te natannaomata ae Iteraera nakon te Atua n te Toa ae te Bwerena ae Aki Karikaki ao ni Bentekota. E kabonganaaki naba te taeka ae “moan uaa” n te aro ni kaikonaki ni kaineti ma Kristo ao taan rimwina ake a kabiraki.​—1Ko 15:23; WI 15:21; TNR 3:9; Kao 14:4.

• Moreka.

  Atuaia tibun Ammon ae tao titeboo ma Marekam, Mirekom, ao Moroka. Tao bon te nakoa ao tiaki raoi aran te atua temanna. E taekinaki n te Tua Rinanoni Mote bwa e riai ni kamateaki ane e kareana natina nakoni Moreka.​—NI 20:2; Ier 32:35; Mwa 7:43.

• Moroka.​—

  Nora MOREKA.

• Mura.

  Te bwai ae kanimnim ae boiarara ae reke man aeka n aroka aika kateketeke ke aroka aika uarereke aika utun te Commiphora. Te mura bon teuana mai buakon renganan te bwaa ae tabu. E kabonganaaki ibukini kaboiararaani bwaai n aroni kunnikai ke nne ni wene, ao e renganaki naba ma te bwaa ibukin te riring ao kabiran te kun. E kabonganaaki naba te mura ibukini katauraoan rabwataia maate imwaini kaiiakia.​—TO 30:23; TNR 7:17; Io 19:39.

• Mutiraben.

  Te taeka ae reke n atun Taian Areru 9. E taneiai te aba n nanona ae “ni kaineti ma maten te nati te mwaane.” Ma a taekinna tabeman bwa bon aran te kuna ke moan taeka aika mwaneweaki ngkana e anaaki te areru aei.

• Mwamwa ae te bwai ni kanikina.

  Te aeka ni bwai ni kanikina ae mwamwan te tabonibai ke ae tinetine ni kaona ae tao te mwae n roroa. E aranaki naba bwa te mwamwa ae kanikinaean te nakoa, bwa e tei ibukini mwaakan te tia tautaeka ke te mataniwi. (KB 41:42)​—Nora BWAI NI KANIKINA.

• Mwanokunibai.

  Te bwai ni baire n te abwaki ae tao man te bubuanibai nakon tokin te tabonibai. A kakabongana riki tibun Iteraera teuana te mwanokunibai ae tao 44.5 te tientemita (17.5 te inti), ma a kabongana naba te mwanokunibai ae abwabwaki riki ae te rakana ni bai abwakina riki ae tao 51.8 te tientemita (20.4 te inti). (KB 6:15; Rk 12:25)​—Nora Buk. B14.

N

• Nama ae te ai.

  Te tabo ni kaikonaki ae “ura iai te ai ma te burimton,” ao e kabwarabwaraaki naba bwa “te mate ae te kauoua.” A tewenakoaki nako nanona taani bure aika aki rairi nanoia, te Riaboro, ao te mate naba ma te Ruanimate (ke Eriti). Taekinan te Riaboro ae bon te taamnei ao te mate ma Eriti aika aki kona ni bue n te ai, e kaotia raoi bwa bon te kaikonaki te nama aei. E aki nanonaki iai te kammarakaki n aki toki ma bon taekan te kamaunaaki n aki toki.​—Kao 19:20; 20:14, 15; 21:8.

• Naro.

  Te bwaa ae boiarara ae bobuaka ae uramaii karana, ae reke man te aroka ae te naro ae te Nardostachys jatamansi. Ibukina bwa e bobuaka te naro, n angiin te tai e renganaki ma taiani bwaa aika aki bobuaka, ao n tabetai e karaoaki katotongana ae tiaki te oi ni bwai. A taekina te “naro ni koaua” Mareko ma Ioane ae kabwaroaki i aon Iesu.​—Mrk 14:3; Io 12:3.

• Natin Aaron.

  Kanoan tibun Rewi are Aaron, are e rineaki bwa te moan ibonga ae rietata i aan te Tua Rinanoni Mote. A karaoi mwakuri n ibonga natin Aaron ake mwaane n te umwanrianna ae tabu ao n te tembora.​—1Ro 23:28.

• Natin Tawita.

  Te taeka ae kakabonganaaki ni kaineti ma Iesu, ni katerea iai ae bon te tia Bwaibwai ngaia n te berita ibukin te Tautaeka n Uea are e na  kakororaoaki iroun temanna mani kanoan Tawita.​—Mt 12:23; 21:9.

• Natin te aomata.

  Te taeka ae tao 80 te tai mwaitina ae mena n taian Euangkerio. E kaineti nakon Iesu Kristo ao e kaotia bwa rinanoni bungiakina bwa te aomata, e a riki iai bwa te aomata ao tiaki tii te taamnei ngaia ae karikia n rabwata bwa e na noraki. E kaotaki naba n te taeka anne bwa Iesu e na kakoroa bukin te taetae ni burabeti are koreaki n Taniera 7:13, 14. N te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera, ao e kabonganaaki te taeka anne ibukia taan taetae aika mamate aika Etekiera ao Taniera, bwa e na kaota te kaokoro i marenaia ma te Atua are te tia Anga te rongorongo are a taekinna.​—Etk 3:17; Tan 8:17; Mt 19:28; 20:28.

• Natiraite.

  Te taeka ae anaaki man te Taetae n Ebera ae “Ane e Tebenako,” “Ane e Katabuaki,” “Ane e Kaokoroaki.” Iai uaekaki Natiraite: naake a anga nanoia nako iai, ao naake a rineaki nako iai iroun te Atua. E kona te mwaane ke te aine ni karaoa ana taetae ni bau ae okoro nakon Iehova bwa e na riki bwa te Natiraite ibukin te tai ae maan teutana. Naake a anga nanoia ni karaoa te taetae ni bau a aki riai ni karaoi baika tenua aikai: a na aki nim kamanging ke ni kang amwarake aika reke man te aroka ae te kureebe, a na aki korei iraia, ao a na aki ringa rabwatan te mate. Naake a rineaki iroun te Atua bwa Natiraite a na riki bwa Natiraite ni kabane maiuia, ao bon Iehova ae anga tuua ibukia.​—WI 6:2-7; TMT 13:5.

• Neʹphesh.

  Te taeka n Ebera ae neʹphesh e kaineti nakoia (1) aomata, (2) maan, ke (3) maiun te aomata ke te man. (KB 1: 20; 2:7; WI 31:28) E kaotaki n te Baibara bwa neʹphesh ae kaineti ma baika maiu i aon te aba, bon taekani baika iai rabwataia, a kona n ringaki, n noraki, ao a mamate. N te rairai aei, ao te taeka nikawai aei e rairaki n angiin te tai ni kaineti ma nanon te rongorongo teuana ma teuana, ni kabonganai taeka aika “te maiu,” “te man,” “te aomata,” “I,” ke tii taian onea n nauna (n aron “I”). N tein rongorongo tabeua, ao te taeka aei e kona ni kabonganaaki ni kaineti ma ana namakin te aomata ke te man n tangira ke ni bwarua te bwai teuana. E kona naba ni kaineti ma te aomata ae mate ke rabwatan te mate.​—WI 6:6; TNR 23:2; It 56:11; Ak 2:13.

• Neairota.

  Te taeka ae aki ataaki nanona ae kaoti n atun Taian Areru 5. A taku tabeman bwa e kaineti nakon te bwai ni katangitang ae ukukaki, ao a kairekerekea ma te taeka n Ebera are nako mai iai ae cha·lilʹ (te kaibwabwaa). Ma tao e kona n nanona te katangitang.

• Nebirim.

  Naati mwaane aika tiritiri ake natiia anera ake a karikiia n aomata. Bon natiia ma aine n te aonnaba imwain te Ieka.​—KB 6:4.

• Netinim.

  Tooro ke tabonibai n te tembora aika tiaki tibun Iteraera. Te taeka n Ebera iai e nanona “Naake E Anga te Aba Ngaiia,” nakon te beku n te tembora. N taraana a bati Netinim aika kanoaia I-Kibeon ake e karikiia Iotua bwa “taan tabeaia ao taan itiran ibukin te botaki n aomata arei, ao ibukin ana baonikarea Iehova.”​—Iot 9:23, 27; 1Ro 9:2; Etr 8:17.

• Nira ni boki.

  Te kunniman ae abwabwaki ke te babirati, ae tii korobokiaki aona ao n angiin te tai e niniraki ma te kai. E koreaki te Koroboki ae Tabu i aon nira ni boki ao ni kaeweaki naba iai, ae te aeka ni boki ae rangi ni kakabonganaaki ngke e koreaki te Baibara.​—Ier 36:4, 18, 23; Rk 4:17-20; 2Ti 4:13.

• Nira ni boki aika kunniman.

  Kunin te tiibu, te kooti, ke te kao te teei, ae karaoaki bwa te bwai ni koroboki. E teimaan riki nakon te babirati ao e ko reaki naba te Baibara n nira ni boki aikai. Nira ni boki aika kunniman ake e bubutii uotakia Bauro iroun Timoteo, tao boni mwakoron te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera. Tabeua i buakon Nira ni Boki Man Taari ae Mate bon taiani kunniman.​—2Ti 4:13.

• Nitian.

  Aran Abibi ae boou n aia karenta ae tabu I-Iutaia ao te kaitiua n namwakaina n te karenta ni mwakuri, imwin te taenikai i Baburon. E moanaki man nukani Maati ao e toki n nukan Eberi. (Ne 2:1)​—Nora Buk. B15.

• Nne ni kamanti kureebe.

  N angiin te tai boni mwarua (nneni baika ran) aika uoua aika ekeaki man atibu aika raim. E rietata riki te nne teuana nakon are teuana ao iai te rawa ae uarereke ae a toma iai. Ngkana a kamantaki kureebe ni nnena are rietata riki, ao e raanga ranna nakoni nnena are rinano riki. E kabonganaaki te taeka aei ni kaikonakaki iai ana motikitaeka te Atua.​—It 5:2; Kao 19:15.

• Nne ni wain.

  Nnen te moi ae te kunniman ae karaoaki mani kunin te man, n aron te kooti ke te tiibu, ao e kabonganaaki bwa nnen te wain. E atoaki te wain nakoni nne ni wain aika kunniman aika boou, ibukina bwa ngkana e a manging ao e kaotinakoa te kaeti ae te carbon dioxide ao ni karekea ae a na uti riki kunniman akanne. A kona n uti riki kunniman aika boou, ao ake a mane ake a aki kona n uti riki a na bon raeuaaki ngkana e riki anne.​—Iot 9:4; Mt 9:17.

• Nnen te ai.

  Te bwai ae kateaki ibukini kabuekan te atibu ke te biti bwa e aonga n ran. E kabonganaaki naba ibukini kabuekani kaatibu ke bwaai riki tabeua aika karaoaki man te bokaboka. N te Baibara, ao e karaoaki nnen te ai man te buriki ke te atibu. E aranaki naba bwa te nne ni kanaiai, nnen te ai are kakabuekaki iai te raim, kaatibu, ao bwaai riki tabeua aika karaoaki man te bokaboka.​—KB 15:17; Tan 3:17; Kao 9:2.

O

• Oki ma n tiku.

  Ni kiibu tabeua n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, ao taeka aikai a kabwarabwaraa ana tai Iesu Kristo n uea n te aro ae aki nonoraki, ni moa mangke e kaueaaki bwa te uea n Ana Tautaeka n Uea te Mesia, ao e reitinako i nanoni kabaneani bongin te waaki ae ngkai. Okin ao tikuni Kristo e aki nanonaki iai rokona ao manga waekoana n nako, ma bon te tai ae maan.​—Mt 24:3.

• Okon te uea.

  Te kai ae uarereke ke ae abwabwaki ae uouotaki iroun te tia tautaeka bwa kanikinaeani mwaakana n uea.​—KB 49:10; Ebr 1:8.

• Oma.

  Bwaini baanakin te bwai ae mwau ae titeboo ma kanoan te kore. Ni kaineti ma katautauani mwaitini kanoan te bwai ni baire ae te bwate ao bon titeboo te oma ma 220 te rita. (NI 27:16)​—Nora Buk. B14.

• Omera.

  Bwaini bairean te bwai ae mwau ae titeboo ma 2.2 te rita, ke teuana katebwinani mwakoron te eba. (TO 16:16, 18)​—Nora Buk. B14.

• Oreba; Maunga ae Oreba.

  Te aono ae maungaunga are e otabwaninia te Maunga ae Tinai. Aran naba te Maunga ae Tinai. (TO 3:1; TTK 5:2)​—Nora Buk. B3.

• Otin namwakaina.

  Moani bongin nako taian namwakaina n aia karenta I-Iutaia, ae karaoaki bwa te bong ni botaki, ni baka, ao ni kareani karea aika okoro. Rimwi riki ao e a riki te bong anne bwa te toa n te aba, ao a aki mwamwakuri iai aomata.​—WI 10:10; 2Ro 8:13; Kor 2:16.

P

• Psy·kheʹ.

  Te taeka ni Kuriiti ae psy·kheʹ e kaineti nakoia (1) aomata, (2) maan, ke (3) maiun te aomata ke te man. (1Be 3:20) E kaotaki n te  Baibara bwa psy·kheʹ ae kaineti ma baika maiu i aon te aba, bon taekani baika iai rabwataia, a kona n ringaki, n noraki, ao a mamate. N te rairai aei, te taeka ae psy·kheʹ e rairaki ni kaineti ma nanona ae oti n te kibu are e kabonganaaki iai, ao e rairaki ni kabonganaan taeka n aroni “maiu,” “man,” “aomata,” ke “I,” ao tabeua riki.

R

• Raaba.

  Te taeka ae kabonganaaki n te aro ni kaikonaki ni booki aika Iobi, Taian Areru, ao Itaia (e na aki kaireruaaki ma te aine are Raaba are n te boki ae Iotua). E buokira tein te rongorongo are n te boki ae Iobi, n ataia bwa Raaba e tei ibukini manin taari ae totoa. Ni kiibu ake tabeua e kaikonakaki manin taari ae totoa aei ma Aikubita.​—Iob 9:13; TA 87:4; It 30:7; 51:9, 10.

• Rabunan te Ati ni Berita.

  Rabunan te ati ni berita are e kakatimtimwa i moana raraan te karea ni kabwarabure te ibonga ae rietata n te Bong ni Kabwarabure. Te taeka n Ebera ibukin te taeka aei, e nako man te weabe ae nanona “rabuna aon (te bure)” ke tao “kamauna (te bure).” E karaoaki te rabuna aei man te koora ni koaua, ao iai katotongaia kerubim aika uoman iai aika tei ni kaaitara mai tabon te rabuna ni kauaitera. N tabetai e aranaki bwa ‘te rabuna.’ (TO 25:17-22; 1Ro 28:11; Ebr 9:5)​—Nora Buk. B5.

• Raerobwa.

  Te kunnikai ae matenten ae kabonganaaki ni karaoani buua, ke baeki, ake a kakabonganaaki bwa nnen te uita. N angiin te tai e rarangaaki mani buraen te kooti ae roroo, ao e bwabwainaki n tain te nanokawaki.​—KB 37:34; Rk 10:13.

• Rairannano.

  E kabonganaaki n te Baibara ni kaineti ma bitakin te iango n raonaki ma te uringaaba ni koaua ibukin te aroaro ni maiu rimoa, mwakuri aika bure, ke te bwai ae e kabwaka ni karaoia temanna. Te rairannano ni koaua e karika uaana ae bitakin te aroaro ni maiu.​—Mt 3:8; Mwa 3:19; 2Be 3:9.

• Rakana, te.

  Bairean te abwaki ae katautauaki bwa titeboo ma marangan tabon te waebua ni bai nako tabon te ukire ni bai ngkana e taakinaki te bai. Ni kaineti ma te mwanokunibai ae 44.5 te tientemita (17.5 te inti), te rakana bon 22.2 te tientemita (8.75 te inti) abwakina. (TO 28:16; 1Ta 17:4)​—Nora Buk. B14.

• Raoiroi.

  N te Koroboki ae Tabu, bon taekan te bwai ae eti ni kaineti ma ana kaetieti te Atua ibukin ae eti ao ae kairua.​—KB 15:6; TTK 6:25; TNR 11:4; Tbn 2:3; Mt 6:33.

• Rawawata ae korakora.

  Te taeka ni Kuriiti ibukin “te rawawata” e kaota te korakai ke te karawawataaki ae nako mani baika riiriki. E taekina “te rawawata ae korakora” ae akea n ai arona Iesu are e na bwakara Ierutarem, ao riki bon taekan te rawawata ae korakora teuana are e na bwakariia aomata n ‘rokona ma te mimitong’ n te tai ae imwaira. (Mt 24:21, 29-31) E kabwarabwaraa te rawawata aei Bauro bwa te bwai ae raoiroi ae e na karaoia te Atua n ekiianako iai “te koraki ake a aki ataa te Atua, ma ake a aki ira nanon te rongorongo ae raoiroi” ae taekan Iesu Kristo. E kaotaki n Te Kaotioti 19 bwa bon Iesu ae e na kairiia taanga ni buaka ake i karawa n ekaanako “te man are tiritiri ma uean aonnaba ma aia taanga ni buaka.” (2Te 1:6-8; Kao 19:11-21) E kaotaki bwa a na kamaiuaki “te koraki ae uanao” n te rawawata anne. (Kao 7:9, 14)​—Nora AREMAKETON.

• Rebera; Rebera.

  Aorakin te kun ae kakaiaki. N te Koroboki ae Tabu ao e aki tii kaineti te rebera nakon te aoraki ae ataaki n arana anne ni boong aikai, bwa a aki tii rotaki iai aomata ma a rotaki naba iai kunnikai ao auti. Te aomata  ae ituaki n te rebera e aranaki bwa te rebera.​—NI 14:54; Rk 5:12.

• Rebeta.

  Aia mwane I-Iutaia ae te kabanea n uarereke kanoana ae karaoaki man te biti ke te buraonti, ae kabonganaaki ngke e koreaki te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti. E rairaki bwa “te maibibi” n rairai ni Baibara tabeua. (Mrk 12:42; Rk 21:2; ae i nano.)​—Nora Buk. B14.

• Rewi; Tibun Rewi.

  Ana kateniman n nati Iakoba irouni buuna ae Rea. Iai naba te baronga ae ingoanaki irouna. A riki tenikoraki mairouia natina aika teniman, ao a riki bwa te koraki n ibonga ake tibun Rewi. N tabetai ao te taeka ae “tibun Rewi” e kaineti nakoia kaain te baronga aei ni kabane, ma n angiin te tai a aki warekaki iai te utu n ibonga are Aaron. E aki reke tibwangaia n te aba te baronga ae Rewi n te Aba ni Berita, ma a anganaki kaawa aika 48 i nanon abaia baronga ake tabeua.​—TTK 10:8; 1Ro 6:1; Ebr 7:11.

• Riaboro.

  Kabwarabwaraan te ara ae Tatan n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti ae nanona “te tia Uarao.” E anganaki Tatan arana ae te Riaboro ibukina bwa bon nibwan ao karoton te tia uarao ngaia ao te tia bukibuki ni kewe ni kaitaraa Iehova, Ana taeka ae raoiroi, ao Arana ae tabu.​—Mt 4:1; Io 8:44; Kao 12:9.

• Ribaietan.

  Te man ae n angiin te tai e kairekerekeaki ma te ran, ae tao te aeka ni man teuana ae manin te ran. N Iobi 3:8 ao 41:1, e taraa ni kaineti ma te korokorotaire ke te aeka ni man riki teuana ae manin te ran ae rangi ni bubura ao ni korakora. N Taian Areru 104:26, tao e taraa ni kaineti ma te aeka ni kua ni marawa teuana. N taabo riki tabeua e kabonganaaki n te aro ni kaikonaki ao e aki ataaki raoi bwa te aeka ni man raa.​—TA 74:14; It 27:1.

• Ribano.

  Raraan te aroka ae e mwau ae reke mani kaai (raraan te aroka ae nimnim) ao aroka aika uarereke aika taiani Boswellia. Ngkana e kabuekaki ao e a kianako naba boina ae boiarara. Bon renganani baika boiarara aika tabu ake a kabonganaaki n te umwanrianna ae tabu ao n te tembora. Raon naba te karea ae te amwarake ao e katokaaki i aoni kaka teuana te rinan n te bwerena ae kaotiotaki, n te Ruu ae Tabu.​—TO 30:34-36; NI 2:1; 24:7; Mt 2:11.

• Roka.

  Bwaini baanakin te bwai ae ran ae te kabanea n uarereke n te Baibara. N aia koroboki I-Iutaia ae te Talmud, e kabwarabwaraaki iai bwa 1/12 te in. Ngkana ngaia ao kanoan te roka tao 0.31 te rita. (NI 14:10)​—Nora Buk. B14.

• Rokati.

  Aeka n taake aika mwamwananga ni mwaitiia aika mwaitikurikuri. A itiaki ibukin te amwarake n te Tua Rinanoni Mote. A iangoaki bwa te rekenikai te nna ae mwaitikurikuri aika kang bwaai nako ake i aoni kawaia, ao ni karekea te urubwai ae moan te korakora.​—TO 10:14; Mt 3:4.

• Rongorongo ae raoiroi.

  N te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, ao bon taekan te rongorongo ae raoiroi ibukin Ana Tautaeka n Uea te Atua ao te kamaiuaki rinanon onimakinan Iesu Kristo.​—Rk 4:18, 43; Mwa 5:42; Kao 14:6.

• Rorokoia taimonio, te tia.

  Te aomata ae aongkoa e tataetae ma maate.​—NI 20:27; TTK 18:10-12; 2Ue 21:6.

• Ruanimate.

  Ngkana e uarereke te man i moan te taeka aei, ao ngkanne e kaineti nakon te rua teuana are e na kaweneaki iai te mate temanna, ma ngkana e bubura ao e kaineti ngkanne nakon ruanimateia te botannaomata. Titeboo ma te taeka n Ebera ae “Tiore” ao te taeka ni Kuriiti ae “Eriti.” E kabwarabwaraaki n te Baibara bwa kaikonakan te tabo ao te aroaro teuana are a a bane iai n toki mwakuri  ao namakin.​—KB 47:30; TM 9:10; Mwa 2:31.

• Ruanimate ni kauring.

  Te nne ni mate ike e kaiiaki iai rabwatan te aomata ae mate. Te taeka aei e raira te taeka ni Kuriiti ae mne·meiʹon, ae nako man te weabe ae “kauringnga,” ae kaotia bwa e bon uringaki te aomata are mate.​—Io 5:28, 29.

• Ruu ae Moan te Tabu.

  Te ruu are mai nanon riki te umwanrianna ae tabu ao te tembora, ike e kawakinaki iai te ati ni berita. Bon tii te ibonga ae rietata ae kariaiakaki n rin n te Ruu ae Moan te Tabu, i rarikini Mote, ao e tii kona n rin n te Bong ni Kabwarabure ni katoa ririki.​—TO 26:33; NI 16:2, 17; 1Ue 6:16; Ebr 9:3.

• Ruu; ae Tabu.

  Te moan ruu ao bon te ruu ae bubura riki n te umwanrianna ae tabu ke n te tembora, bwa e kaokoroaki ma te ruu are mai nanona riki, ae te Ruu ae Moan te Tabu. Kanoan te Ruu ae Tabu n te umwanrianna, bon te kaintaura ae te koora, te baonikarea ae te koora ibukini baika boiarara, taiboran te bwerena ae kaotiotaki, ao bwaai ni mwakuri aika koora. Kanoan te Ruu ae Tabu n te tembora bon te baonikarea ae te koora, kaintaura aika tebwina aika koora, ao taibora aika tebwina ibukin te bwerena ae kaotiotaki. (TO 26:33; Ebr 9:2)​—Nora Buk. B5 ao B8..

T

• Taamnei.

  Te taeka n Ebera ae ruʹach ao te taeka ni Kuriiti ae pneuʹma, ae rarairaki bwa “taamnei,” a bati nanona. A bane ni kaineti nakon te bwai ae aki kona n noraki irouia aomata ma e noraki korakorana ngkana e kakammwakuri. E kabonganaaki te taeka n Ebera ao ni Kuriiti aei ni kaineti ma (1) te ang, (2) te korakora ae te maiu irouia aomata ma maan, (3) te kairiri ae nako mai nanon te aomata ao e kairia bwa e na taekin ke ni karaoi bwaai n te aro teuana, (4) rongorongo aika reke rinanon te taamnei ae aki nonoraki, (5) aomata aika taian taamnei, ao (6) mwaakan te Atua ae kakammwakuri, ke te taamnei ae raoiroi.​—TO 35:21; TA 104:29; Mt 12:43; Rk 11:13.

• Taamnei ae raoiroi.

  Te korakora ae te mwaaka ae aki nonoraki are e kabongana te Atua ibukini kakororaoan ana kantaninga. E raoiroi ke e tabu ibukina bwa boni mairoun Iehova, are teuare itiaki ao e raoiroi n akea waewaeana, ao ibukina bwa bon te bwai ae kabongana te Atua ni kakororaoi iai bwaai ao mwakuri aika tabu.​—Rk 1:35; Mwa 1:8.

• Taani babaire n te tautaeka.

  Te mataniwi ae mangori riki nakon te teterabi n te tautaeka ni Baburon. N te Baibara ao taani babaire aikai a mwiokoaki i aoia mwaane aika wanawana ake n te tautaeka ni Baburon. Iai naba taani babaire n ana tai n tautaeka te Uea ae Taraiati are te I-Miria.​—Tan 2:48; 6:7.

• Taani motikitaeka.

  Mwaane aika kateirakeaki iroun Iehova bwa a na kamaiuia ana aomata imwain aia tai aia uea tibun Iteraera aika aomata.​—TMT 2:16.

• Taati.

  Bwaai ni mwakuri aika karaoaki man te koora, kaanga ai aron te bwai n ananai, ake a kabonganaaki n te umwanrianna ae tabu ao n te tembora ibukini kamatean taian taura.​—TO 37:23.

• Taati ibukini kamatean taura.

  Bwaai ni mwakuri aika karaoaki man te koora ke te buraati, aika kabonganaaki n te umwanrianna ae tabu ao n te tembora. Kaanga ai aron taati ibukini korean wikin te taura.​—2Ue 25:14.

• Tabo ae rietata.

  Te tabo n taromauri ae n angiin te tai e mena i aon te tabuki, te maunga, ke te tabo ae karaoaki ni karietaaki. E ngae ngke a kabonganaaki n tabetai taabo aika ri etata ibukin taromaurian te Atua, ma n angiin te tai e irekereke ma taromauriaia atua aika kewe irouia beekan.​—WI 33:52; 1Ue 3:2; Ier 19:5.

• Tabo ae tabu.

  Te tabo ae kaokoroaki ibukin te taromauri ae te tabo ae tabu. N angiin te tai e nanona te umwanrianna ae tabu ke te tembora i Ierutarem. E kabonganaaki naba te taeka anne ibukin ana tabo ni maeka te Atua i karawa.​—TO 25:8, 9; 2Ue 10:25; 1Ro 28:10; Kao 11:19.

• Tabonibai n te ekaretia.

  Rairan te taeka ni Kuriiti ae di·aʹko·nos, ae e rarairaki bwa “tabonibai” ke “minita.” Te “tabonibai n te ekaretia” e kaineti nakon te tia ibuobuoki nakon te rabwata n unimwaane. E riai ni boraoi maiuna ma kaetieti n te Baibara bwa e aonga n tau ibukin te mwioko ae rine aei.​—1Ti 3:8-10, 12.

• Tabunea.

  Te iango ae a maiu nako naba taamneia aomata aika mate imwini maten rabwataia, ao a reitaki ma aomata aika maiu, moamoa riki rinanon te aomata (te tia rorokoia) ae kai tautaekanaki irouia. Te taeka ni Kuriiti ibukin “te tabunea” bon phar·ma·kiʹa, ae kaineti ma bwaai ni kamanging aika taian “drug.” E riki n irekereke te taeka aei ma te tabunea ibukina bwa a kabonganaaki taian drug rimoa ibukin rorokoani mwaakaia taimonio ibukin te tabunea.​—Kar 5:20; Kao 21:8.

• Taeka n rabakau; Te kario.

  Te taeka n rabakau ke te karaki ae uarereke ae anga te reirei ke ae e kaota te koaua ae kakawaki, n taeka aika kimototo. Te taeka n rabakau n te Baibara e kona ni koreaki bwa e na kaminonano ke e na kamwaninga. Te taeka n rabakau e kaota te koaua n taeka aika rota te nano, ma n angiin te tai n taeka ni kaikonaki. A riki taeka tabeua aikai bwa taeka ni bwainingareia aomata tabeman ke ni kabuakakaia.​—TM 12:9; 2Be 2:22.

• Taenikai.

  Kakionakoan temanna man te tabo are e bungiaki iai ke mai abana, ae kakaraoaki riki irouia taani kataenikaia te aba. Te taeka n Ebera ae nanona “te nako.” A rinanon taenikai aika korakora aika uoua tibun Iteraera. E kataenikaiaki te tautaeka n uea ni baronga ake tebwina mai meang irouia I-Aturia, ao imwina e a manga kataenikaiaki te tautaeka n uea ni baronga ake uoua mai maiaki irouia kaaini Baburon. Nikira man taenikai akana uoua akanne a kaokaki nako abaia iroun Tairati are te tia Tautaeka mai Botia.​—2Ue 17:6; 24:16; Etr 6:21.

• Taetae n tuea.

  Te taetae n tuea ae kaota koauan te bwai teuana, ke te berita ae matoatoa bwa e na karaoa te bwai teuana te aomata ke e na aki. E kakaraoaki te taetae ni bau nakon ane e rietata riki, ai moarara riki te Atua. E a manga kamatoaa Iehova ana berita ma Aberaam rinanon te taetae n tuea.​—KB 14:22; Ebr 6:16, 17.

• Taetae ni bau.

  Te berita ae okoro ae karaoaki nakon te Atua ibukini karaoan te mwakuri teuana, kareanakin te karea teuana ke te bwaintangira, karaoan te beku teuana, ke te motinnano ibukin aki karaoan ke aki kabonganaani bwaai tabeua aika akea bureia. Bon titeboo korakorana ma te taetae n tuea.​—WI 6:2; TM 5:4; Mt 5:33.

• Taetae ni burabeti.

  Te rongorongo mairoun te Atua, ae tao te kaotioti ibukin ana kantaninga ke taekinana. Te taetae ni burabeti e kona n nanona te angareirei mairoun te Atua i aon te aroaro ni maiu ae riai, kaotan te bwai ae e tua te Atua ke ana motikitaeka, ke taekinan te bwai ae e na roko.​—Etk 37:9, 10; Tan 9:24; Mt 13:14; 2Be 1:20, 21.

• Taimonio.

  Bon taamnei aika aki nonoraki aika buakaka aika a mwaaka. A aranaki bwa “natin te Atua ae koaua aika mwaane” ni Karikani Bwaai  6:2 ao “anera” n Iuta 6, ao a aki karikaki bwa a na buakaka. Ma bon anera ngaiia ake a a manga karikiia i bon irouia bwa taani kairiribai nakon te Atua, n aroia n aki ongeaba irouna n ana bong Noa ao n raona Tatan n ana karitei nakon Iehova.​—TTK 32:17; Rk 8:30; Mwa 16:16; Iak 2:19.

• Tain tokin te waaki ae ngkai.

  Te tai ae maan ae reitinako ni karokoa tokin te waaki ae ngkai, ke waaki n tautaeka aika kairaki iroun Tatan. Titeboo naba ma te tai are e a oki ma n tiku iai Kristo. I aan ana kairiri Iesu, ao anera a na “kaokoroia aomata aika buakaka mai buakoia aomata aika raoiroi” ao ni kamaunaia. (Mt 13:40-42, 49) A kan ataa “tain tokin te waaki” anne taan rimwin Iesu. (Mt 24:3) Imwain okina nako karawa, e berita nakoia taan rimwina bwa e na boni memena irouia ni karokoa te tai anne.​—Mt 28:20.

• Takon.

  Atuaia I-Biritia. E aki ataaki raoi bwa e reke mai ia te taeka aei, ma tabeman taan rabakau a kairekerekea ma te taeka n Ebera ae dagh (te ika).​—TMT 16:23; 1Ta 5:4

• Tamaria.

  Atuni kaawan te tautaeka n uea ni baronga ake tebwina ake mai meang ae Iteraera, i nanon 200 tabun te ririki, ao aran naba aonona ni kabutaa. E kateaki te kaawa aei i aon te maunga ae arana naba anne. N ana tai Iesu ao bon aran aonon Rom ae mena i marenani Kariraia i meang ao Iuta i maiaki. N angiin te tai e aki uarongorongo Iesu n te aono aei, ma n tabetai e rinanona ngke e mwamwananga ao n taetae nakoia kaaina. E kabongana Betero te kauoua ni kiing ni kaikonaki are kiingin te Tautaeka n Uea, ngke a a ruonaki I-Tamaria n te taamnei ae raoiroi. (1Ue 16:24; Io 4:7; Mwa 8:14)​—Nora Buk. B10.

• Tamboriin.

  Te bwai ni katangitang ae te turam ae uarereke ae tauaki n te bai. E karaoaki mani kunin te man ae katikaki ni kanimwaki i aon rabwatan te turam n iterana teuana ke ni kauaitera. E karaoaki rabwatana man te kai ke te biti.

• Tammuti.

  (1) Aran te atua are a tang ibukina aine aika taian Ebera i Ierutarem ake a tannako man te koaua. E iangoaki bwa bon te uea mai mwaina Tammuti ae e a atuanaki imwini matena. N te koroboki mai Sumeria ao e aranaki Tammuti bwa Dumuzi, ao e taekinaki bwa buun ke ana tangira te aine ae atuan te kakariki ae Inanna (Nei Ishtar i Baburon). (Etk 8:14) (2) Aran te kaaua n namwakaina n aia karenta ae tabu I-Iutaia ao te katebwina n namwakaina n te karenta ni mwakuri, imwin te taenikai i Baburon. E moanaki man nukan Tun ao e toki n nukan Turai.​—Nora Buk. B15.

• Tanginiwenei.

  Kaotan te nanokawaki ibukin te mate ke kabuanibwai riki tabeua. N te Baibara, ao e bwainaki te katei ae te tanginiwenei i nanon te tai ae maan teutana. Irarikin te tang n takarua, a bwaini kunnikai aika okoro taan tanginiwenei, a kaaki te mannang i aon atuia, a raeuai kunnikaia, ao n ororei bwabwaaia. N tabetai ao a kaoaki nakon taian taunimate taan tanginiwenei ao a kabooaki bwa a na tanginiweneia te mate.​—KB 23:2; Ett 4:3; Kao 21:4.

• Tangira ae koaua.

  N angiin te tai e rairaki man te taeka n Ebera ae cheʹsedh, ae kaineti nakon te tangira ae kairaki n te kakaonimaki, te aroaro ae eti, te kakaonimaki ni koaua, ao te reitaki ae rangi ni kaan. E kabonganaaki n angiin te tai ni kaineti ma ana tangira te Atua ibukia aomata, ma bon te tangira naba ae kaotaki i marenaia aomata.​—TO 34:6; Rt 3:10.

• Tangiran te Atua.

  Karinean ao taromaurian Iehova ae te Atua ao te beku irouna, ao boutokaan riaini mwaakana n tautaeka i aoni bwaai ni kabane.​—1Ti 4:8; 2Ti 3:12.

•  Tanirim.

  Aia boowi ni motikitaeka ae moan te rietata I-Iutaia ae mena i Ierutarem. N ana bong Iesu ao e kaainaki irouia 71, n aron te ibonga ae rietata ao naake a a tia n taua te nakoa ae te ibonga ae rietata, kaain ana utu te ibonga ae rietata, unimwaane, mataniwi n te baronga ao n te utu, ao taani koroboki.​—Mrk 15:1; Mwa 5:34; 23:1, 6.

• Tannako man te koaua.

  Te taeka ni Kuriiti ae a·po·sta·siʹa e nako man te weabe n te taetae ni Kuriiti ae nanona “teiararoa.” Te nauna e kona naba n nanona “te birinako, te nako, ke te karitei.” N te Koroboki ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, ao e kakabonganaaki riki “tannako man te koaua” ni kaineti ma aomata ake a kitana te taromauri ae koaua ao ni kaitaraa.​—TNR 11:9; Mwa 21:21; 2Te 2:3.

• Tantani, te tia.

  Te aomata ae tantani bwa e na aki roko te kabuanibwai irouia aomata ke bwaai, riki n te bong, ao e kona n takarua n tuangia aomata ngkana e nang roko te kabuanibwai. A kakateaki taan tantani i aon oon nako te kaawa ao n taian taua bwa a na kaman tarai bwaai ake a kaoti imwain ae a kaan. A kaikonakaki burabeti bwa kaanga taan tantani ibukin te natannaomata ae Iteraera, n anga te kauring imwain te kamaunaaki ae e nang roko.​—2Ue 9:20; Etk 3:17.

• Tarena.

  Bwaini bairean te rawawata n Ebera ae te kabanea ni bubura ao mwaitin naba te mwane ae te kabanea ni bubura. Rawawatana bon 34.2 te kirokuraem (75.5 te rawawata). E uarereke riki te tarena ni Kuriiti, bwa rawawatana tao 20.4 te kirokuraem (44.8 te rawawata). (1Ro 22:14; Mt 18:24)​—Nora Buk. B14.

• Tariki.

  Te mwane ni Botia ae te koora ae rawawatana 8.4 te kuraem. (1Ro 29:7)​—Nora Buk. B14.

• Tarukaio.

  Te koraki n Aro n I-Iutaia teuana ae rangi n ataaki ae kaainaki irouia mwaane aika kaubwai, ao ibonga aika korakora mwaakaia ni kaineti ma te tembora. A rawa nakon tuua aika taekinaki n aia katei Baritaio n ikotaki naba ma koaua ni Baritaio tabeua. A aki kakoauaa te mangauti ao taekaia anera. A kaitaraa Iesu.​—Mt 16:1; Mwa 23:8.

• Tatan.

  Te taeka n Ebera ae nanona “te tia Kaaitara.” N te taetae n Ebera ao n te taetae ni Kuriiti, ao iai taeka tabeua aika kanimwaki i rarikin “te tia kaaitara” ni kiibu ake a kaotia bwa te tia kaaitara iai bon Tatan te Riaboro, ae karoton te tia Kairiribai nakon te Atua.​—Iob 1:6; Mt 4:10; Kao 12:9.

• Tatarati.

  N te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, bon te aroaro ae moan te mangori ae kabotauaki ma te karabuuti, ike a karenakoaki iai anera ake a aki ongeaba n ana tai Noa. N 2 Betero 2:4, ao kabonganaan te weabe ae tar·ta·roʹo (“karenakoaki nako Tatarati”) e aki nanonaki iai bwa “anera ake a bure” a karenakoaki nakon te tabo are taekinaki irouia beekan bwa aongkoa te karabuuti ae mena i aantano ae rotongitong ae nneia atua aika mangori riki. Ma e nanonaki bwa a kamangoraki iroun te Atua mani nneia i karawa ao mani mwiokoaia, ao a a kanakoaki nakon te aroaro ike moan te rotongitong iai aia iango ni kaineti ma ana kantaninga te Atua aika oota. Te rotongitong e kaota naba tokia ae e na riki, ae e kaotaki n te Koroboki ae Tabu bwa bon te kamaunaaki n aki toki ma aia tia tautaeka ae Tatan te Riaboro. Ngaia are Tatarati e kaota te aroaro ae te kabanea ni mangori ibukia anera aika karitei aikai. E kaokoro ma “te kinono” are taekinaki n Te Kaotioti 20:1-3.

• Tautaeka n Uea.

  Te tautaeka ae kaainaki irouia ueea. E kona naba n  nanona te aono ao botannaomata ake i aan ana tautaeka te uea ke te ueannaine.

• Tautia te Embera, ana.

  Te taanga n tautia aika kaain Rom aika rineaki bwa a na kamanoa te embera n Rom. E a rikirake mwaakan te taanga aei n te tautaeka ni boutokaa te embera ke ni kabwakaa.​—Brb 1:13.

• Te aoraki ae kamamate.

  Aeka n aoraki aika rangi n ewewe ao ni kamamate. N angiin te tai e irekereke ma karokoan ana motikitaeka te Atua.​—WI 14:12; Etk 38:22, 23; Am 4:10.

• Te Aroaro ae Kammaira.

  Man te taetae ni Kuriiti ae a·selʹgei·a, ae te kibuntaeka ae nanoni buure aika rawawata aika uruana ana tua te Atua, aika kaotiota te nano n aki kani bwerengaki, ao te aki kani karinerine. Bon te rarawa ni karineia ake a mwiokoaki n te mwaaka ao te rawa n ongeaba n tuua ao kaetieti ibukin te aroaro ni maiu ae riai. A aki kaineti taeka aikai nakon te aroaro ae kairua ae aki rangi ni buakaka.​—Kar 5:19; 2Be 2:7.

• Te Atua ae koaua.

  Aron rairan te taetae n Ebera teuana ibukin “te Atua.” A mwaiti kiibu ake a kabonganaaki iai taeka aikai ibukini kaokoroan Iehova ae tii ngaia te Atua ae koaua, ma atua ni kewe. Te rairai ae “te Atua ae koaua” e karaua ni kaota raoi nanon taetae n Ebera aikai ni kiibu ake a kabonganaaki iai.​—KB 5:22, 24; 46:3; TTK 4:39.

• Te nga.

  Te bwai n tauabwaki ae tauaki iai iabutin te ran, ae titeboo ma 1.8 te mita (6 te buuti). (Mwa 27:28)​—Nora Buk. B14.

• Tebata.

  Aran te ka-11 n namwakaina n aia karenta ae tabu I-Iutaia ao te ka-5 n namwakaina n te karenta ni mwakuri, imwin te taenikai i Baburon. E moanaki man nukan Tianuare ao e toki n nukani Beberuare. (Tek 1:7)​—Nora Buk. B15.

• Tebeta.

  Aran te katebwina n namwakaina n aia karenta ae tabu I-Iutaia ao te kaaua n namwakaina n te karenta ni mwakuri, imwin te taenikai i Baburon. E moanaki man nukan Ritembwa ao e toki n nukan Tianuare. E aranaki n angiin te tai bwa “te katebwina n namwakaina.” (Ett 2:16)​—Nora Buk. B15.

• Tekabori.

  Boni kaawa aika tebwina aika ikotaki, aika kaainaki irouia kaaini Kuriiti (E nako te taeka aei man te taeka ni Kuriiti ae deʹka, ae nanona “tebwina,” ao poʹlis, “te kaawa”). Bon aran naba te aono are i mainikun Namani Kariraia ao te Karaanga ae Ioretan, ike a mena iai angiini kaawa aikai. Bon taabo ike e boutokaaki iai te katei n Erene ao te iokinibwai. E mwananga rinanon te aono aei Iesu, ma akea rongorongoni kawarani kaawa aikai irouna. (Mt 4:25; Mrk 5:20)​—Nora Buk. A7 ao B10.

• Tembora.

  Bon te kateitei i Ierutarem ae onea mwin te umwanrianna ae tabu ae uouotaki, bwa nibwan aia taromauri tibun Iteraera. E kateaki te moan tembora iroun Toromon ao e kamaunaaki irouia I-Baburon. E kateaki te kauoua iroun Terubabera imwin te oki n taenikai mai Baburon, ao imwina riki e a manga kateaki iroun Erote te Kakannato. N te Koroboki ae Tabu ao n angiin te tai e aranaki te tembora bwa “ana auti Iehova.” (Etr 1:3; 6:14, 15; 1Ro 29:1; 2Ro 2:4; Mt 24:1)​—Nora Buk. B8 ao B11.

• Tenariati.

  Te mwane n Rom ae te tirewa ae rawawatana tao 3.85 te kuraem ao iai taamneini Kaitara i aon iterana teuana. Boni boon te tia mwakuri n tebongina ao bon te mwane ibukin te “roo n rabwata” ae a ananaia I-Rom mairouia I-Iutaia. (Mt 22:17; Rk 20:24)​—Nora Buk. B14.

• Tenton.

  Kaanga te iaia ae matenten, ma e mainaina ma ni matoatoa ao e tomaa te mwatireti ma te ri.

•  Terabim.

  Anera aika tei i rarikin ana kaintokanuea Iehova i karawa. Te taeka n Ebera ae sera·phimʹ e nanona raoi “naake a ura.”​—It 6:2, 6.

• Terebim.

  Atuaia kaain te utu ke bouannanti, ao n tabetai e karaoaki te kaiwa iai ibukin ukerani kanikina. (Etk 21:21) Tabeua titeboo buburaia ao teia ma te aomata, ma a rangi n uarereke ake tabeua. (KB 31:34; 1Ta 19:13, 16) Bwaai ake a kuneaki rimoa i Metobotamia a kaotia bwa ane e mena irouna bouannanti aika terebim boni kaotan ae e na bwaibwai n aia bwai kaain te utu. (Tao anne bukina are e anai iai ana terebim tamana Rakera.) E taraa n aki bwainaki aei i Iteraera, ma iai aika a taromaurii terebim n aia bong taani motikitaeka ao ueea, ao a kamaunaaki baikai i buakoni baike e kamaunai te Uea ae kakaonimaki ae Iotia.​—TMT 17:5; 2Ue 23:24; Ot 3:4.

• Teterabi.

  Te tia tautaeka ae tei ibukin te uea, ke te kowana n te aono, n te embwaea ni Baburon, ao ni Botia. E rineaki te teterabi iroun te uea bwa te tia tautaeka ae mwaaka.​—Etr 8:36; Tan 6:1.

• Tetoiko.

  Taani karioiango i Kuriiti ngkoa ake a kakoauaa bwa e reke te kakukurei mani maiuakinan ae boraoi ma te rabakau ao te karikibwai. N aia iango ao te aomata ae wanawana ni koaua bon ane e aki tabe ma te maraki ke te kukurei.​—Mwa 17:18.

• Teuare buakaka.

  E aranaki iai Tatan te Riaboro, ae kaitaraa te Atua ma ana kaetieti aika raraoi.​—Mt 6:13; 1Io 5:19.

• Tia raoi, te.

  Te aomata ae karekea te rau i marenaia koraki aika uoua bwa e na raoiakinia. N te Koroboki ae Tabu ao Mote bon te tia raoi n te berita n Tua ao Iesu n te berita ae boou.​—Kar 3:19; 1Ti 2:5.

• Tiabita.

  Etan te boua ae katamaroaaki. A tei i matan ana tembora Toromon boua aika uaai aika araia Iakin ma Boati. (1Ue 7:16)​—Nora Buk. B8.

• Tibi.

  Aran ngkoa te kauoua n namwakaina n aia karenta ae tabu I-Iutaia ao te kawanua n namwakaina n te karenta ni mwakuri. E moanaki man nukan Eberi ao e toki n nukani Mei. E aranaki bwa Iia n aia koroboki I-Iutaia ae te Talmud ao koroboki riki tabeua imwin te taenikai i Baburon. (1Ue 6:37)—Nora Buk. B15.

• Tiea.

  Bwaini bairean te bwai ae mwau. Ngkana e kabotauaki te tiea ma te bwai ni baa n te ran ae te bwate, e oti iai bwa te tiea bon 7.33 te rita. (2Ue 7:1)​—Nora Buk. B14.

• Tiekera.

  Te bwai ni baire irouia taian Ebera ibukin te rawawata ao mwaitin te mwane. Titeboo rawawatana ma 11.4 te kuraem. Te “tiekera ae kakabonganaaki n te tabo ae tabu,” tao te taeka ae kabonganaaki ni katuruturua ae e riai n eti raoi te rawawata ke e riai n ira te rawawata ae bwainaki ao ni kawakinaki n te umwanrianna ae tabu. Tao iai naba te tiekera ae kakabonganaaki irouia ueea (ae kaokoro ma are e taneiai te aba iai) ke te rawawata ae bwainaki ao ni kawakinaki n ana baareti te uea.​—TO 30:13.

• Tieminite.

  Te taeka ae kabonganaaki n te anene ae nanona “te kawanua” ae tao e kaineti nakon tein te katangitang ae rinano ke te too. Ni kaineti ma bwaai ni katangitang tao e kaineti te taeka aei nakoni bwaai ni katangitang ake a katanga te beeti. Ni kaineti ma taian anene, e bae ni kaineti nakon te bwanaa n anene n ira te katangitang n te too ae mai nano.​—1Ro 15:21; TA 6:Atu; 12:Atu.

• Tiera.

  Te taeka ni kaineti ma te katangitang ke te kamatenano ae reke n Taian Areru ao Abakuka. E kona n nanona te motirawa teutana n te anene ke n te katangitang, ke bon ni kauoua, bwa e aonga n reke te tai ni kainabwabu ni  kananoa te iango, ke ni katereterea te baere e a tibwa kaotaki. Te rairai n te Septuagint n te Taetae ni Kuriiti bon di·aʹpsal·ma, ae kabwarabwaraaki bwa “te marena n te katangitang.”​—TA 3:4; Ab 3:3.

• Tieuti.

  Atuaia ae rietata I-Kuriiti ake beekan. E kaireruaaki Barenaba n aranaki bwa Tieuti i Rutetera. Koroboki nikawai ake a kuneaki i rarikin Rutetera a taekina “ana ibonga nako Tieuti” ao “Tieuti ae te atua ae taai.” Iai n te kaibuke are e borau iai Bauro man te aba ae Merita te taamnei ae kaaraki ae taamneia “Natin Tieuti,” ae taekaia taari ake bwebwee ake Castor ao Pollux.​—Mwa 14:12; 28:11.

• Tiira.

  Kaai aika tiira ao ai moarara riki tiiran Rebanon, a rangi n ataaki n te Baibara, ao e kaatuuaki taekaia n rongorongoni katean te tembora iroun Toromon. Tiiran Rebanon bon te aroka ae rangi n totoa bwa e kona n roko rietana n 37 te mita, ao wakaana aika rangi n ribunako ao ni korakora.—WI 24:6; 1Ue 6:9.

• Tinakoka.

  Te taeka ae nanona “te ikotaki; te botaki,” ma n angiini kiibu, bon te kateitei ke te tabo are a botaki iai I-Iutaia ibukini warekan te Koroboki ae Tabu, te kaetieti, te uarongorongo, ao te tataro. N ana bong Iesu ao kaawan Iteraera ni kabane ae bon tau buburaia a toa ma aia tinakoka teuana, ao kaawa ake a bubura riki e raka i aon teuana mwaitin aia tinakoka.​—Rk 4:16; Mwa 13:14, 15.

• Tion; Maunga ae Tion.

  Aran aia kaawa I-Iebuti ae arana Iebuti, ae mena i aon te tabuki i maiakimainikun Ierutarem. Imwini kataenikaiana iroun Tawita ao e a katea iai ana auti n uea ao e a aranaki imwina bwa “Ana Kaawa Tawita.” (2Ta 5:7, 9) E a riki Tion bwa te maunga ae rangi n tabu iroun Iehova ngke e kamwaingaki te Ati iroun Tawita nako iai. Imwina riki ao te ara anne e a reke naba iai aonon te tembora are i aon te Maunga ae Moria, ao n tabetai e kaineti ma kaawan Ierutarem ni kabutaa. E kakabonganaaki n te aro ni kaikonaki n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti.​—TA 2:6; 1Be 2:6; Kao 14:1.

• Tiore.

  Te taeka n Ebera ae titeboo ma te taeka ni Kuriiti ae “Eriti.” E rairaki bwa “Ruanimate” (ae man bubura), bwa e na kaota kaokorona ae e nanonaki iai ruanimaten te botannaomata ao tiaki te ruanimate teuana ma teuana.​—KB 37:35; TA 16:10; Mwa 2:31 (ae i nano).

• Titiri.​—

  Nora ETANIM ao Buk. B15.

• Tiwan.

  Aran te katenua n namwakaina n aia karenta ae tabu I-Iutaia ao te karuaiwa n namwakaina n te karenta ni mwakuri, imwin te taenikai i Baburon. E moanaki man nukani Mei ao e toki n nukan Tun. (Ett 8:9)—Nora Buk. B15.

• Toa ae Taiakini Moan Uaanikai; Toa ae Taiani Wiki.​—

  Nora BENTEKOTA.

• Toa ae te Bwerena ae Aki Karikaki.

  Te moan toa n te ririki mai buakon aia toa tibun Iteraera aika tenua aika kakawaki. E moanaki n Nitian 15, ae te bong are imwin te Toa ae te Riao, ao e waakinako i nanon itibong. E tii kona ni kanaki n te tai anne te bwerena ae aki karikaki, ibukini kauringaan te Otinako mai Aikubita.​—TO 23:15; Mrk 14:1.

• Toa ae te Katabu.

  Tebongina n te ririki are e a kauringaki iai kaitiakan te tembora imwini kamwaraeana iroun Antiochus Epiphanes. E moanaki te bukamaru anne ni Kitirewi 25 ao e waakinako i nanoni wanibong.​—Io 10:22.

• Toa ae te Riao.

  Te toa n te ririki ae kakaraoaki n Abibi 14 (imwina e a aranaki Abibi bwa Nitian) bwa kanuringani kamaiuaia tibun Iteraera mai Aikubita. E bukamaruaki n tiringan ao umunan te tiibutetei (ke te kooti), ao ni kanaki ma baanikai aika kiriin aika mao ao te bwerena ae aki karikaki.​—TO 12:27; Io 6:4; 1Ko 5:7.

•  Toa ae Umwanrianna.

  E aranaki naba bwa te Toa ae Ikotakin Taian Uaa. E karaoaki n Etanim 15-21. E bukamaruaki iai taiakin uaanikai n tokin te ririki n ununiki irouia Iteraera, ao bon te tai ni kimwareirei ao ni katituaraoi ibukini kakabwaiaan aia ununiki iroun Iehova. Ni boongi n toa akanne, ao a maeka aomata n umwanrianna, ke taabo ni katantan, ike e a kauringia iai te Otinako mai Aikubita. Aei bon teuana mai buakon tooa aika tenua ake a riai iai mwaane n nako Ierutarem ni bukamaruia.​—NI 23:34; Etr 3:4.

• Tua, te.

  Ngkana e bubura manna ao e kaineti te taeka aei nakon te Tua Rinanoni Mote ke moani bokin te Baibara ake nimaua. Ngkana e uarereke manna, e kona ni kaineti nakon te tua teuana ma teuana ake n te Tua Rinanoni Mote ke te boto n reirei man te tua.​—WI 15:16; TTK 4:8; Mt 7:12; Kar 3:24.

• Tua Rinanoni Mote.

  Te Tua are e anga Iehova nakoia tibun Iteraera rinanoni Mote n te rereua ae Tinai n 1513 B.C.E. Moani bokin te Baibara ake nimaua a araranaki naba bwa te Tua.​—Iot 23:6; Rk 24:44.

• Turakemwa.

  N te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, e kaineti te taeka aei nakon te mwane ni Kuriiti ae te tirewa ae rawawatana n te tai anne 3.4 te kuraem. N te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera, ao e taekinaki te turakemwa ni koora n ana tai Botia ae titeboo ma te tariki. (Ne 7:70; Mt 17:24)​—Nora Buk. B14.

• Tureti.

  Mwanoku aika uoua aika bubura ao a ora, aika mena i mataniwin te aba ae Libya, i Aberika Meang. A mamaakaki irouia taani borau rimoa ibukini kaora ake a aki toki ni bibitaki man unin te aira. (Mwa 27:17)​—Nora Buk. B13.

• Turia; I-Turia.​—

  Nora ARAM; I-ARAM.

U

• Uba.

  Te bwauti ae katamaroaaki n atibu aika kakawaki ae mena i aoni bwabwaan te ibonga ae rietata ngkana e rin n te Tabo ae Tabu. E aranaki bwa “te uba ni motikitaeka” ibukina bwa e karinaki i nanona te Urim ma te Tummim aika bwaai aika kabonganaaki ibukini kaotan ana moti Iehova. (TO 28:15-30)​—Nora Buk. B5.

• Ueannaineni Karawa.

  Nakoan te atua ae te aine ae taromauriaki irouia tibun Iteraera ake a tannako man te koaua n ana bong Ieremia. A taku tabeman bwa e kaineti ma atuaia kaaini Baburon ae Nei Ishtar (Astarte). Aran atuaia kaain Sumeria ae titeboo ma aron neiei, bon Inanna, ae nanona “Ueannaineni Karawa.” Iai irekereken neiei ma taiani karawa, ao boni ngaia naba atuan te kakariki temanna. E aranaki naba Astarte bwa “Aineni Karawa” n aia koroboki ae kaaraki kaain Aikubita.​—Ier 44:19.

• Umwa ni botaki.

  Te taeka ae kabonganaaki nakon ana umwanrianna Mote ao nakon te umwanrianna ae tabu are e moani kateaki n te rereua.​—TO 33:7; 39:32.

• Umwanrianna ae tabu.

  Te umwanrianna n taromauri ae kona n uouotaki ao e kakabonganaaki irouia tibun Iteraera imwin te Otinako mai Aikubita. E mena i nanona ana ati ni berita Iehova, ae e tei ibukini menan te Atua iai, ao e riki bwa te tabo n angakarea ao n taromauri. E aranaki n tabetai bwa “te umwa ni botaki.” E kateaki man taiani kai ao n rabunaki n rabuna aika rinen aika taeraki taamneia kerubim i aoia. E bwenaua nakon uoua te ruu, ao te moan ruu e aranaki bwa te Ruu ae Tabu ao are te kauoua te Ruu ae Moan te Tabu. (Iot 18:1; TO 25:9)​—Nora Buk. B5.

• Unimwaane;

  Te mwaane ae e a ikawai, ma n te Koroboki ae Tabu bon taekan  ae e taua te nakoa ni kairiri ao iai mwiokoana i aoia aomata tabeman ke te natannaomata. E kabonganaaki naba te taeka aei ni kaineti ma kaaini karawa n te boki ae Te Kaotioti. Te taeka ni Kuriiti ae pre·sbyʹte·ros e rairaki bwa “unimwaane” ngkana e kaineti nakoia naake a mwiokoaki ibukini kairan te ekaretia.​—TO 4:29; TNR 31:23; 1Ti 5:17; Kao 4:4.

• Urim ao Tummim.

  Bwaai ake e kabonganai te ibonga ae rietata ae e kuri n titeboo aroni kabonganaaia ma are kabonganaaki ibukin ukoukoran te kanikina bwa e aonga n ataaki ana iango Iehova, ni kaineti ma ana kaeka nakon titiraki aika kakawaki aika irekereke ma ana waaki te natannaomata. A karinaki te Urim ao Tummim i nanon ana uba te ibonga ae rietata ngkana e rin n te umwanrianna ae tabu. E taraa n toki kamanenaaia ngke a a kamauna Ierutarem kaaini Baburon.​—TO 28:30; Ne 7:65.

• Utoba.

  Te aroka ae mmani baana ao a irariki mwaangana, ae kabonganaaki ibukini katimtimwan te raraa ke te ran ibukini kaitiakani bwaai n tain te taromauri. Tao te aeka n aroka ae te marjoram (Origanum maru; Origanum syriacum). Ni kabonganaana n Ioane 19:29, ao e bae n nanonaki te aroka ae te marjoram ae kanimwaki ma te mwaanga teuana ke te aroka ae te durra ae rinanin te aroka ae te sorghum (Sorghum vulgare), kioina ngkai te aroka aei tao ngaia are e karaoaki mai iai te kai ae tau abwakina are e kaneweaki iai te ongantari are kateboaki n te wain ae kamangingi, ao ni kaakaki ni win Iesu.​—TO 12:22; TA 51:7.

W

• Waaki ae ngkai; Taiani waaki.

  Rairan te taeka ni Kuriiti ae ai·onʹ ngkana e kaineti nakon aroaron te maiu ke baika riiriki i nanon te tai teuana ae maan teutana ke e rangi n ananau. E taekinaki n te Baibara “te waaki ae ngkai i aon te aba,” ni kaineti ma baika kakaraoaki ni kabutaa te aonnaba ke te aroaro ni maiu ae taabangaki iai. (2Ti 4:10) Rinanon te berita n Tua, e a karekea te waaki teuana te Atua ae tao a aranna tabeman bwa aia tai tibun Iteraera ke I-Iutaia. Rinanon ana karea ni kaboomwi Iesu Kristo, ao te Atua e a karekea te waaki teuana ae kaokoro ae irekereke riki ma te ekaretia ae kaainaki irouia Kristian aika kabiraki. E kanikinaea aei moanakin te tai ae boou, ae kaotaki ni baika boni koaua ake a kateaki bannaia n te berita n Tua. Ngkana e taekinaki “taiani waaki,” ao e kaineti ngkanne nakoni waaki aika kakaokoro, ke aroaro aika taabangaki, ake a a tia n riki ke ake a na kaoti rimwi riki.​—Mt 24:3; Mrk 4:19; Ro 12:2; 1Ko 10:11.

• Wene ni bure.

  E rairaki man te taetae ni Kuriiti ae por·neiʹa, ae te taeka ae raababa nanona ni kaineti ma aaro ni wene n taanga ni kabane aika bure. E nanonaki naba iai te wene ni kimoa, kakabooaia mwaane ao aine, te wene n taanga irouia aika tiaki raao ni mare, ao aika titeboo aroia bwa te mwaane ma te mwaane ao te aine ma te aine, ao te karaobure ma te man. E kabonganaaki n te aro ni kaikonaki n Te Kaotioti ni kaineti ma te botaki n Aro ae te aine ae te kabekaau ae aranaki bwa “Baburon ae Kakannato,” ni kabwarabwaraa iai aron neiei n irekereke ma taan tautaeka n te aonnaba aei ibukini karekean te kakannato ao te kaubwai. (Kao 14:8; 17:2; 18:3; Mt 5:32; Mwa 15:29; Kar 5:19)​—Nora AOMATA AE KAKABOOAKI.

• Wene ni kimoa.

  Te wene n taanga iroun te mwaane ao te aine ae bon iai buuia ma a wene n taanga ma te aomata ae tiaki buuia.​—TO 20:14; Mt 5:27; 19:9.