BUKINIBAA
Te Koaua Bwa Bon Iai Taamneia Aomata ae Aki Kona n Noraki ae Aki Mamate?
A BATI aika kakoauaa bwa iai te bwai ae aki kona n noraki ae mena i nanora ae aki mamate. A taku n aia iango bwa e kikitana te rabwata te bwai aei ngkana e mate te rabwata ao ni waakinaanako maiuna. Kioina ngkai e a rangi ni kabuta te koaua aei, a bati aika kubanako ngke a a ataia bwa bon akea te reirei aei n te Baibara. Tera ngkanne ae e na riki nakoira ngkana ti mate, ae taekinaki n Ana Taeka te Atua?
TAEKA AIKA NEʹPHESH AO PSY·KHEʹ N TE BAIBARA
Ko bae n uringnga are e boni moani koreaki te Baibara rimoa n te taetae n Ebera ao ni Kuriiti. Te taeka n Ebera ae neʹphesh ao te taeka ni Kuriiti ae psy·kheʹ aika kabonganaaki n te Baibara, a rairaki ni Baibara tabeua bwa taamnei. A bon aki eti rairai aikai. A okioki taeka aika neʹphesh ao psy·kheʹ n te Baibara n te mwaiti ae raka i aon 800 te tai, ao a kaineti nakoia (1) aomata, (2) maan, ke (3) maiun te aomata ke te man. Ti na rinanon ngkai kibun te Baibara tabeua ake a kaotii baika tenua aikai.
1 Betero 3:20) Te taeka ni Kuriiti aei ae psy·khe e rairaki bwa “aomata,” ao e kaineti nakon Noa, buuna, natina aika teniman mwaane, ao buuia natina. A taekinaki n Te Otinako 16:16 kaetieti nakoia tibun Iteraera ibukin rikoan te manna. A tuangaki bwa a na rikoa ae “kaineti ma mwaitiia ami aomata [Taeka n Ebera, neʹphesh] ake a mena n ami umwanrianna.” Mangaia are mwaitin te manna are e na rikoaki, e boboto i aon mwaitiia neʹphesh ke aomata ake kaain te utu n tatabeua nako.
Aomata. ‘N ana bong Noa a uotaki aika karako mwaitiia aika waniman aomata, [Taeka ni Kuriiti, psy·kheʹ], ni kamaiuaki rinanon te ran.’ (Maan. Ti wareka taekan te karikibwai n te Baibara ae kangai: “Ao e taku te Atua: ‘A na riki nna ni man [Taetae n Ebera, neʹphesh] aika mwamwae n te ran ao a na kiba i etan te aba n te ea i karawa maan aika kibakiba.’ Ao e taku te Atua: ‘A na riki maan [Taetae n Ebera, neʹphesh] n aekaia nako n te aonnaba, maan aika manana ao maan aika kawakawa ao manin te aonnaba aika moaanti n aekaia nako.’ Ao anne te bwai ae riki.” (Karikani Bwaai 1:
Maiun te Aomata. N tabetai e nanonaki n te taeka n Ebera ae neʹphesh ao n te taeka ni Kuriiti ae psy·kheʹ maiun te aomata. E “bua maiun [Taetae n Ebera, neʹphesh]” Rakera ngke e bungia natina ae Beniamin. (Karikani Bwaai 35:
Ngkana ko kananoa riki am ukeuke n Ana Taeka te Atua, ao e na teretere iroum bwa bon akea te tai ae e airiri iai te taeka n Ebera ae neʹphesh ao te taeka ni Kuriiti ae psy·kheʹ n te Baibara, ma te taeka ae “aki-mamate” ke “aki totoki.”
KABWARABWARAAN TE “TAAMNEI”
Ti na iangoa ngkai aron te Baibara ni kabongana te taeka ae te “taamnei.” A taku tabeman bwa te “taamnei” bon taekan te bwai are e aki mamate ae mena i nanon rabwatara. Ma bon tiaki ngaia anne.
A kabongana te taeka n Ebera ae ruʹach taani korea te Baibara ke te taeka n Kuriiti ae pneuʹma ngkana a korea taekan te “taamnei.” E boni manga kabwarabwaraaki n te Baibara nanon taeka akanne. N te katoto, e taku Taian Areru 104:29: “A mate ma n okira te tano ngkana ko uotaanako te korakora ae te maiu [Taetae n Ebera, ruʹach] mairouia [Iehova].” Ao e taku Iakobo 2:26 bwa “te rabwata . . . e mate ngkana akea te taamnei [Taeka ni Kuriiti, pneuʹma].” Ni kiibu aikai, te “taamnei” bon te bwai are e kamaiua te rabwata. Ngkana akea te taamnei, e na boni mate te rabwata. Mangaia are te taeka ae ruʹach n te Baibara, e aki tii rairaki bwa te “taamnei” ma e kona n rairaki naba bwa te “korakora,” ke “te korakora ae te maiu.” N te katoto, ni kaineti ma te Ieka n ana bong Noa, e taku te Atua: “N nang karokoa te ieka ae te ran n te aonnaba bwa e na kamaunaia aomata ma maan aika iai te ikeike ni maiu [Taeka n Ebera, ruʹach] irouia.” (Karikani Bwaai 6:17; 7:
E kainnanoa te taamnei te rabwata n aron raoi te rerio ae kainnanoa naba te iti bwa e aonga ni maiu. Ibukini kamatataan raoi aei, iangoa te rerio ae bon tau buburana. Ngkana ko karina te baetere i nanon te rerio aei ao ni kamaiua, te iti ngkanne are e mena i nanon te baetere, e na kamaiua te rerio, bwa e aonga n tang. Ngkana akea te baetere, e na mate te rerio. Ai aron naba te rerio ae aki baetere, e na mate ngkana e koutaki uaeana man te iti. N aron naba anne, te taamnei bon te korakora ae kamaiua rabwatara. E aki kona n namakinaaba te taamnei ao n iango n aron te iti. Bon te mwaaka ma tiaki te aomata. Ma ngkana akea te taamnei ke te korakora ae te maiu,
a na “mate [rabwatara] ma n okira te tano,” n aron are e taku te tia areru.E taekina maten te aomata Te Minita 12:7 ni kangai: “E okira ngkanne te tano bubun te tano [are rabwatana] n arona mai mwaina, ao te korakora ae te maiu [ke te taamnei,] e okira te Atua ae koaua are bon anga.” Ngkana e kitana te rabwata te taamnei, ke te korakora ae te maiu, e na mate te rabwata ao e na okira te tano are e moan riki mai iai. N aron naba anne, e na okira te Atua te korakora ae te maiu. (Iobi 34:
Ai karaunanora ataakin ae ngaia bon aio ana kantaninga te Atua, are e na karaoia ibukia te koraki ake a motirawa “i nanon taian ruanimate”! (Ioane 5:
Ngkana ko kan reiakin riki taeka aika neʹphesh ao psy·kheʹ n ikotaki naba ma ruʹach ao pneuʹma ake a kabonganaaki n te Baibara, ko na kunei rongorongo aika rangi ni kakawaki n te boki ae te Reasoning From the Scriptures, iteraniba 375-384 ae boreetiaki irouia Ana tia Kakoaua Iehova.