1. E aera ngke e bubutii bwabetitoa- kina te I-Itiobia are te mataniwi?

“NORIA! Ao aei te ran. Tera ae tukai man te bwabetito?” Anne bon te titiraki are e tabekaki iroun te mataniwi temanna i aan uean Itiobia n te moan tienture. E reireinaki iroun te Kristian ae arana Biribo, are e kakoauaa nakoina bwa Iesu bon te Mesia are e beritanaki. E ringaki nanon te I-Itiobia aei n reireiana n te Baibara, ngaia are e a kammwakura ana onimaki i bon irouna. E kaotia n ana mwakuri bwa e kani bwabetitoaki!—Mwakuri 8:26-36.

2. E aera ngkai ko riai ni kaiangomwaakako ibukini bwabetitoam?

 ² Ngkana ko a tia ni karaua n reiakini mwakoron te boki aei ake mai mwaina ma kaain Ana Tia Kakoaua Iehova temanna, ko na boni bae ni kan titiraki ni kangai, ‘Tera ae tukai man te bwabetito?’ Ko a bae n tia n reiakina taekan ana berita te Baibara ibukin te maiu are aki toki n te Bwaretaiti. (Ruka 23:43; Te Kaotioti 21:3, 4) Ko a tia n reiakina naba te koaua ni kaineti ma aroia maate, ao te kantaninga ibukin te mangauti. (Te Minita 9:5; Ioane 5:28, 29) Tao ko a tia n ikoikotaki ma Ana Tia Kakoaua Iehova n aia bobotaki n aia ekaretia, ao n nori naba aroia ni waakina te taromauri ae koaua. (Ioane 13:35) Ma ae kakawaki riki, ko a bae n tia ni moana karekean reitakim ma Iehova ae te Atua.

3. (a) Tera are e tuangia taan rimwina Iesu bwa a na karaoia? (b) E kangaa ni karaoaki te bwabetito n te ran?

³ Ko na kangaa ni kaotia bwa ko kan toro iroun te Atua? E tuangia taan rimwina Iesu ni kangai: “Naako, reireinia aomata mai buakoia botannaomata nako bwa a na riki bwa taan rimwiu ao bwabetitoiia.” (Mataio 28:19) E karaoa te banna ni katoto Iesu ni bwabetitoana n te ran. E aki katimtimwaki te ran i aona, ao e aki naba kabwaroaki te ran i aon atuna. (Mataio 3:16) Te taeka ae “bwabetito” e nako man te taetae ni Kuriiti ae nanona “tebonako i aan te ran.” Mangaia are te bwabetito ni Kristian, bon te tebonako i aan te ran.

4. Tera ae kaotaki n te bwabetito n te ran?

⁴ A tangiraki aomata nako ake a kan reitaki ma Iehova ae te Atua bwa a na bwabetitoaki n te ran. Te bwabetito e kaotia nakoia aomata bwa ko kan toro iroun te Atua. E kaotaki naba iai bwa ko kukurei ni karaoa nanon Iehova. (Taian Areru 40:7, 8) Iai mwaneka tabeua ake ko riai n toui bwa ko aonga n tau nakon te bwabetito.

5. (a) Tera te moani mwaneka bwa ko aonga n tau nakon te bwabetito? (b) E aera ngkai a kakawaki bobotaki ni Kristian?

⁵ Ko a tia ngkai ni moana touan te moani mwaneka. N te aro  raa? Ni karekean ataakin Iehova ae te Atua ao Iesu Kristo, tao rinanon te reirei n te Baibara ae baireaki raoi. (Wareka Ioane 17:3.) Ma a bati riki baika ti riai n reiakin. Kristian a kani “kaonaki n te atatai ae eti ibukin ana kantaninga te Atua.” (I-Korote 1:9) E rangi n ibuobuoki n te itera aei, kaakaeani botaki nako n aia ekaretia Ana Tia Kakoaua Iehova. E kakawaki bwa ti na kaei aeka ni bobotaki aikai. (Ebera 10:24, 25) Rorokom ni katoatai ni botaki aikai e na buokiko ni karikirakea riki ataakin te Atua iroum.

6. Mwaitira am atatai n te Baibara ae ko kainnanoia bwa ko aonga n tau nakon te bwabetito?

⁶ E aki tangiraki bwa ko na atai bwaai ni kabane n te Baibara bwa ko aonga n tau nakon te bwabetito. Iai ana atatai teutana te I-Itiobia are te mataniwi arei, ma e kainnanoa te ibuobuoki bwa e aonga ni mataata ni kanoan te Baibara ake tabeua. (Mwakuri 8:30, 31) Ngkoe naba e bati riki ae ko riai n reiakinna. E na bon aki kona n toki reiakinan taekan te Atua iroum. (Te Minita 3:11) Mangaia are imwaini bwabetitoam, ko riai n ataa ana boto n reirei te Baibara ao ni kakoauai. (Ebera 5:12) I buakon reirei akanne iai te koaua ibukin aroia maate, kakawakin aran te Atua, ao ana Tautaeka n Uea.

7. Ko riai n rotaki n te aro raa, imwin reiakinan te Baibara iroum?

⁷ E aki tau te atatai n tii ngaia bwa “ngkana akea te onimaki ao e aki kona ni kakukureiaki te Atua.” (Ebera 11:6) E tuangira te Baibara bwa ngke a ongo te rongorongo are tataekinaki tabeman kaain te kaawa are Korinto ngkoa, ao “a ongora, ao a bwabetitoaki.” (Mwakuri 18:8) N aron naba anne, e riai ni buokiko te reirei n te Baibara bwa ko na onimakina raoi te Baibara. E na buokiko naba te reirei n te Baibara bwa ko na onimakini ana berita nako te Atua, ao ni kakoauaa ae ko kona ni kamaiuaki n ana karea ni kaboomwi Iesu.—Iotua 23:14; Mwakuri 4:12; 2 Timoteo 3:16, 17.

8. Tera ae e na kairiko bwa ko na kan tibwai nako baike ko a tia n reiakin?

⁸ Ngkana e a rikirake i nanom te onimaki, e nang kangaanga  ngkanne bwa ko na aki tibwaia nako. (Ieremia 20:9) Ko na rangi ni kan taekina taekan te Atua ma ana kantaninga nakoia aomata.—Wareka 2 I-Korinto 4:13.

9, 10. (a) Antai aika ko kona ni moana taekinan te koaua man te Baibara nakoia? (b) Tera ae ko riai ni karaoia ngkana ko kan ira buakon aia mwakuri n uarongorongo Ana Tia Kakoaua Iehova ae baireaki?

⁹ Ko kona ni moana taekinan te koaua man te Baibara ma aomata ngkana ko taetae ma te akoi nakoia am koraki, raoraom, kaain rarikim ao raom ni mwakuri. Imwina riki, ane ko na kan ira buakon aia mwakuri n uarongorongo Ana Tia Kakoaua Iehova ae baireaki. Ngkana ko kani karaoa anne, ao maroro moa ma te Tia Kakoaua are e tabe n reireiniko n te Baibara. Ngkana ko a taraa n tau nakon te mwakuri ni minita ae te uarongorongo nakoia aomata, e na karaoaki te babaire bwa ko na maroro ma uoman unimwaanen te ekaretia ngkoe ma am tia reirei.

¹⁰ E na kairiko aei bwa ko na ikikina riki ma tabeman unimwaane ake taani kawakina ana nanai te Atua. (Mwakuri 20:28; 1 Betero 5:2, 3) Ngkana a noria unimwaane aikai bwa ko a mataata n ana boto n reirei te Baibara ma ni kakoauai, ko maiuakini ana kaetieti te Atua, ao ko boni kan riki raoi bwa temanna Ana Tia Kakoaua Iehova, a na tuangko ngkanne bwa ko a tau ni karaoa te mwakuri ni minita, ma n aranaki bwa te tia tataekina te rongorongo ae raoiroi ae tuai ni bwabetitoaki.

11. Baikara bitaki aika riai ni karaoi aomata tabeman, bwa a aonga n tau n ira buakon te mwakuri ni minita?

¹¹ N te itera are teuana, tao ko na riai moa ni karaoi bitaki tabeua ni maium bwa ko aonga n tau n ira buakon te mwakuri ni minita. E reitaki naba aei ma katokani mwakuri ake tao ko kakaraoi ni karabai mairouia aomata. Mangaia are imwain ae ko titiraki ibukin te kan riki bwa te tia uarongorongo ae tuai ni bwabetitoaki, ko aki riai n irekereke ma karaoani buure n aron te wene ni bure, te koro ni manging, ao kabonganaan taian drugs n te aro ae aki riai.—Wareka 1 I-Korinto 6:9, 10; I-Karatia 5:19-21.

12. E aera ngkai e riai te raraoma?

¹² A riai n touaki mwaneka ake tabeua imwain ae ko tau nakon te bwabetito. E taku te abotoro Betero: “Rairi nanomi ao bitii aromi bwa a na kamaunaaki ami bure.” (Mwakuri 3:19) Te raraoma bon namakinan te nanokawaki ae bati i aon te bwai are ko a tia ni karaoia. E mataata bwa e riai n namakina te raraoma te aomata ae maiubuaka mai mwaina, ma e riai naba n raraoma te aomata ae maiuraoi. Bukin tera? Ibukina bwa a bane ni bubure aomata ni kabane ao a kainnanoa kabwaraan aia bure mairoun te Atua. (I-Rom 3:23; 5:12) Imwain reiakinan te Baibara, ko aki ataa ana kantaninga te Atua. Ai ngaia are ko na kangaa ngkanne ni maiuakina ae boraoi ma ana kantaninga? Mangaia are e bon riai te raraoma.

13. Tera te onikaki?

¹³ E riai n taorimwiaki te raraoma n te onikaki ke te ‘rairannano.’ Ko riai ni karaoa ae bati riki nakon ae ko na tii nanokawaki n am bure. Ko riai n rawa ni manga maiuakina maium are rimoa, ao ni kamatoaa nanom bwa ko nang kakaraoa nako naba ae eti man te tai are ko karaoa iai am motinnano. Te raraoma ao te rairannano boni mwaneka aika ko riai n toui imwaini bwabetitoakim.

14. Tera te mwaneka ae kakawaki ae ko riai n toua imwain te bwabetito?

¹⁴ Iai riki te mwaneka ae kakawaki ae ko riai n toua imwain te bwabetito. Ko riai ni katabua maium nakon Iehova ae te Atua.

15, 16. Tera ae nanonaki ni katabuani maium nakon te Atua, ao tera ae kaira te aomata bwa e na karaoa aei?

¹⁵ Ngkana ko katabua maium nakon Iehova ae te Atua n am tataro ae nako raoi mai nanom, ko berita iai bwa ko na toro irouna n tii ngaia, n aki toki. (Te Tua-Kaua 6:15) E aera ngkai e  kan toro te aba iroun te Atua? Ibukini kaekaan anne, iangoia bwa aongkoa te mwaane temanna e a moanna ni mamaroro ni karekenano ma te aine temanna. Ngkana e a moanna n rikirake ana atatai i aon aron neiei aika raraoi n ikotaki ma nonorakin aroarona aikai, ao ai aron ae e a atikaki riki nanona nakoina. Imwin tabeua te tai e na bae n tuanga neiei bwa e kani mare ma ngaia. E na boni kabatiaa riki taben teuaei te mare. Ma e kairaki n ana tangira bwa e na butimwaea te mwaneka ae kakawaki aei.

¹⁶ Ngkana ko a ataa Iehova ma n tangiria, ko na kairaki iai bwa ko na kan toro irouna n akea te bwai ae kona n tukiko, ke ae e na tiatiana aron taromauriana iroum. Ane kan rimwin Natin te Atua ae Iesu Kristo, e riai ni “kakeaa boni ngaia.” (Mareko 8:34) Ti kakeaira n taon nanora ngkana ti aki kariaia baika tatangiraki iroura ao tiara ake ti uaiakin bwa a na tuka ongeabara iroun te Atua. Imwaini bwabetitoakim, ko riai ni moanibwaia karaoan nanon Iehova ae te Atua.—Wareka 1 Betero 4:2.

17. E aera ngkai a kona n tautaua katabuani maiuia tabeman nakon te Atua?

¹⁷ Tabeman a tautaua katabuani maiuia nakon Iehova bwa a maaka te mwaneka ae moan te kakawaki aei. Tao a maaka are a nang bae iroun te Atua ngkana a riki bwa Kristian aika katabuaki ngaiia. A iangoia bwa e tamaroa riki bwa a na aki katabui maiuia nakon Iehova, bwa mwina a bwaka ao a na karawawataa nanona.

18. Tera ae e kona ni kaungako bwa ko na katabua maium nakon Iehova?

¹⁸ Ngkana e a reke iroum tangiran Iehova, ko na kaungaaki iai bwa ko na katabua maium nakoina, ao ni kabanea korakoram ni maiuakina ae boraoi ma am katabu. (Te Minita 5:4) Imwin am katabu, ko na boni kan “nakonako n te aro ae  tau i matan Iehova ni karekea iai kakukureiana ni bwaai ni kabane.” (I-Korote 1:10) Ibukin tangiran te Atua iroum ko na aki iangoia bwa e kangaanga karaoan nanona. Akea te nanououa bwa ko na bae ni kariaia are e koreia te abotoro Ioane are kangai: “Bon aei tangiran te Atua, ae ti na kakairi n ana tua, ao a aki rawawata ana tua.”—1 Ioane 5:3.

19. E aera ngkai ko aki riai ni maaka katabuani maium nakon te Atua?

¹⁹ Ko aki riai ni kororaoi ibukini katabuani maium nakon te Atua. E ataa tian am konabwai Iehova ao e aki kariako bwa ko na karaoa riki are i aona. (Taian Areru 103:14) E tangiriko bwa ko na tokanikai ao e na boni buokiko. (Wareka Itaia 41:8.) Ko kona ni kakoauaa bwa ngkana ko onimakina Iehova  ma nanom ni kabane, ao “e na kanakoraoa maium.”—Taeka N Rabakau 3:5, 6.

20. E aera ngkai e aki riai ni karabaaki te katabu nakon Iehova?

²⁰ Iaiangoani baika ti a tibwa tia ni maroroakini, e kona ni buokiko bwa ko nang katabua maium n te tataro nakon Iehova. Aomata nako ake a rangi n tangira te Atua, a riai naba ni ‘kaotioti i mataia aomata ao a na kamaiuaki.’ (I-Rom 10:10) Ko na kangaa ni karaoa anne?

21, 22. Ko na kangaa ni ‘kaotiota’ am onimaki i mataia aomata?

 ²¹ Kaongoa te tia babaire n te rabwata n unimwaane n am ekaretia ae ko kani bwabetitoaki. E na baireiia tabeman unimwaane bwa a na rinanon taian titiraki ma ngkoe ake a irekereke ma ana boto n reirei te Baibara. Ngkana a katiteuanaaki unimwaane aikai n aia iango ae ko a tau, a na kaongoko ngkanne ae ko a kona ni bwabetitoaki n tain te bwabetito ae e na roko. * E na karaoaki ni botaki akanne te reirei ibukini kabwarabwaraan te bwabetito. E na kaoia taani bwabetitoaki te tia kabwarabwara bwa a na kaekai titiraki aika bebete aika uoua, ni ‘kaotiota’ aia onimaki i mataia aomata.

²² E kaotiko te bwabetito bwa ko a tia ni katabua maium nakon te Atua, ao ko a riki naba bwa temanna Ana Tia Kakoaua Iehova. A bon tebonako raoi i aan te ran taani bwabetitoaki, bwa a kaotia i mataia aomata bwa a a tia ni katabua maiuia nakon Iehova.

23. Tera ae nanonaki n te bwabetito “n aran te Tama, ao te Nati, ao te taamnei ae raoiroi”?

²³ E taku Iesu nakoia taan rimwina bwa a na bwabetitoaki “n aran te Tama, ao te Nati, ao te taamnei ae raoiroi.” (Mataio 28:19) E nanonaki n aei bwa e kinaa te mwaaka ni kairiri mairoun Iehova ae te Atua ao Iesu Kristo, te tia bwabetitoaki. (Taian Areru 83:18; Mataio 28:18) E ataa naba ana mwakuri taamnein te Atua ke mwaakana ae mwamwakuri.—I-Karatia 5:22, 23; 2 Betero 1:21.

24, 25. (a) Tera ae kaotaki n te bwabetito? (b) Tera te titiraki ae riai ni kaekaaki?

²⁴ Ma te bwabetito tiaki tii te tebonako i aan te ran, ma boni kaotan te bwai teuana ae rangi ni kakawaki. E kaotaki n te tebonako i aan te ran, bwa ko a mate ni kaineti ma aroaroni  maium rimoa. N otirakem man te ran, e kaotaki iai bwa ko a manga maiu ibukini karaoan nanon te Atua. Uringnga naba are ko katabua maium nakon Iehova ae te Atua, ao tiaki nakon te nakoa, nakon te babaire, nakoia aomata tabeman, ke te botaki teuana. Am katabu ao am bwabetito, ai bon tibwa te moani mwaneka ibukini karekean reitakim ae rangi ni kaan ma te Atua.—Taian Areru 25:14.

²⁵ E aki karekea te kamaiuaki te bwabetito n tii ngaia. E korea ae kangai te abotoro Bauro: “Kam na teimatoa ni mwamwakuria kamaiuami ma te maaku ao te rurubenebene.” (I-Biribi 2:12) Te bwabetito ai bon tibwa te moani mwaneka. E kangai te titiraki, Ko na kangaa ni kateimatoa tangiram iroun te Atua? E na kaekaaki anne n ara kabanea ni mwakoro.