MWAKORO 2
Ko Boni Kona ni “Kaaniko Riki ma te Atua”?
1, 2. (a) Tera ae kona n taraa ni kangaanga rikina n aia iango aomata aika mwaiti, ma tera ae e tuangira te Baibara? (b) Tera te iraorao ae kaan are e anganaki Aberaam, ao bukin tera?
E NA tera am namakin ngkana arona bwa e a kangai naba nakoim te tia Karika karawa ma aonnaba: “Aio raoraou”? A boni bati aomata aika a na iangoia bwa e na taraa ni kangaanga rikin anne, bwa a nang kanga naba aomata n riki bwa raoraon Iehova ae te Atua? E tuangira te Baibara bwa ti boni kona ni kaania riki te Atua.
2 E a tia n nora kakukurein te aeka n iraorao ane e kaan anne Aberaam ngkoa. E taekina te baatua anne Iehova ni kangai: “Raraou are Aberaam.” (Itaia 41:8, BK) E nanonna ikai Iehova bwa bon raoraona ni kaan teuae Aberaam. E anganaki Aberaam te iraorao anne ibukina bwa ‘e onimakina Iehova.’ (Iakobo 2:23) Ni boong aikai naba, e kakaaei aanga Iehova ake E na “kukurei” iai irouia te koraki ake a toro irouna ibukin tangirana. (Te Tua-Kaua 10:15) E kaungaunga ni kangai ana Taeka: “Kam na kaania te Atua, ao ane E na kaaningkami.” (Iakobo 4:8) Ti kunea te kakao ao te berita n taeka aikai.
3. Tera ana kakao Iehova nakoira, ao tera te berita ae reitaki ma ngaia?
3 E kaoira Iehova bwa ti na kaania. E rangi ni kukurei n akoira ao ni butimwaira bwa raoraona. E berita naba nakoira bwa ngkana ti toui mwaneka ake ti na kaania iai, ao e na boni kaanira naba. Mangaia ae ti na karekea te bwai ae rangi ni kakawaki, ae ataakin “nanon Iehova ae raba.” * (Taian Areru 25:14) Ataakin te ‘nano ae raba,’ nanona te itoman ae rangi ni kaan ma raoraom.
4. Ko na kanga ni kabwarabwaraa taekan te rao ni kaan, ao n te aro raa ae e kaotaki iai bwa Iehova boni ngaia te rao ni koaua nakoia te koraki ake a kaania?
4 Iai raoraom ni kaan ae ko onimakinna ae ko kona ni kaota nanom ae raba nakoina? Te aeka n aomata anne bon raoraom ae tabeakiniko. Ko onimakinna ibukina bwa e a tia ni kakaonimaki nakoim. E bati kimwareireim ngkana ko uaia ni kukukurei ma ngaia. E kabebetea naba rawawatam, arona ni mwamwannanoa am kangaanga ngkana ko kaongoraea. E ngae naba ngkana akea te aomata ae ota iroum ma e boni mataata iai. N aron naba anne, ngkana ko kaania te Atua ao e na reke Raoraom ae rangi n okoro ae rangi n taraiko bwa ko kakawaki, e rangi ni mwamwannanoiko, ao e mataata n aroarom nako. (Taian Areru 103:14; 1 Betero 5:7) Ko aki maaku ni kaota nanom ae raba nakoina, ngkai ko ataia bwa e kakaonimaki nakoia te koraki ake a kakaonimaki nakoina. (Taian Areru 18:25) Ma te kakabwaia ae te kaan ma te Atua aei e kona n reke iroura, ibukina bwa e a tia ni kaangaraoia ibukira bwa ti na konaa.
E a tia ni Kauka te Kawai Iehova
5. Tera are e karaoia Iehova bwa ti aonga ni kona ni kaanira riki ma ngaia?
5 Kioina ngkai taani bure ngaira, ti aki kona ni kaania te Atua ngkana ti aki buokaki nako iai. (Taian Areru 5:4) E korea ae kangai te abotoro Bauro: “Ma te Atua, E kaota oin ana tangira nako ira n aei, ba ngke ti boni buakaka naba, ao E mate Kristo i bukira.” (I-Rom 5:8) Eng, e boni baireia Iehova bwa “e na anga maiuna [Iesu] i bukini kamaiuaia te koraki.” (Mataio 20:28, BK) N onimakinan te karea ni kaboomwi anne, ti kona iai ni kaanira ma te Atua. Kioina ngkai “E tangirira moa” te Atua, e katauraoa te kawai nakoira bwa ti aonga n riki bwa raoraona.—1 Ioane 4:19.
6, 7. (a) Ti kanga n ataia bwa e aki karabaa arona Iehova n te aro ae e aki kona n ataaki? (b) Tera ana anga Iehova ni kaota arona?
6 Iai riki te mwaneka teuana ae e a tia ni karaoia Iehova. Te mwaneka aio boni kaotan aroarona nakoira. Kaaniakin te aomata n aeka n iraorao nako, e boto i aon kinaakin te aomata anne ni koaua, n ikotaki naba ma taraakin aroarona nako bwa a kakawaki. Mangaia are ngkana Iehova bon te Atua ae aki kai ataaki ke ae raba arona, ti na bon aki kona ngkanne ni kaanira ma ngaia. Ma ni kaitaaran anne, e bon tangirira bwa ti na ataia. (Itaia 45:19) Irarikina, aroarona ae e kaotiotia e kai ataaki irouia aomata nako, ao irouia naba te koraki ake a taraaki irouia aomata bwa a mangori.—Mataio 11:25.
7 E kanga Iehova ni kaota aroarona nakoira? A kaotaki aroarona tabeua n ana mwakuri ni karikibwai, n aron korakoran mwaakana, wanawanana ae bati ao abwakin ana tangira. (I-Rom 1:20) Ma kaotan aroaron Iehova i bon irouna, e aki tii toki ni bwaai ake e karikii. E aki toki naba Iehova n reireinia aomata n aanga aika kakaokoro nako aika kamimi, ao e baireia bwa e na koreaki rongorongona n ana Taeka ae te Baibara.
Norakin “Ana Akoi Iehova”
8. Bukin tera bwa e kona n atongaki bwa te Baibara bon te bwai ni kakoaua ibukin tangirara iroun Iehova?
8 Te Baibara bon te bwai ni kakoaua ibukin ana tangira Iehova nakoira. N ana Taeka, ao e kaota iai arona nakoira n te aro ae mataata, are e oti iai bwa e aki tii tangirira, ma e tangiria naba bwa ti na ataia ao ti na tangiria. Te wareware n te boki ae kakawaki aei, e buokira nakon kai norakin “ana akoi Iehova” ao e kaumakira bwa ti na kani kaania. (Taian Areru 90:17) Ti na maroroakin tabeua rongorongon Iehova aika karaunano ake e kaotiotii n ana Taeka.
9. Baikara taeka n te Baibara aika a katereterei aroaron te Atua?
9 Iai n te Baibara taeka aika mwaiti aika katereterei aroaron te Atua. N aron anne nori kiibu aikai. “E tangira te kaeti-taeka Iehova.” (Taian Areru 37:28) “Moan te raoiroi [te Atua] ni mwakana.” (Iobi 37:23) “I atataiaomata, bon ana taeka Iehova.” (Ieremia 3:12) “Moan te wanawana te Atua.” (Iobi 9:4, BK) Boni ngaia “te Atua ae on n te atataiaomata, ae akoi, ae iremwe n un, ae e bati te nanoanga ma te koaua” irouna. (Te Otinako 34:6) “Ko raoiroi, te Uea, ao Ko kani kabara buure.” (Taian Areru 86:5) Ao n aron ae taekinaki n te mwakoro are imwain aei, iai teuana aroarona ae rianako riki iai bwa, “te Atua bon te tangira.” (1 Ioane 4:8) Ngkana ko iaiangoi aroaro aika raraoi aikai, e aki anaaki nanom iai nakon te Atua ae akea kabotauana aei?
E buokira te Baibara bwa ti na kaania riki Iehova
10, 11. (a) Tera are e koreia Iehova n ana Taeka bwa buokara bwa ti na kai mataata riki n aroarona? (b) Tera te katoto n te Baibara ae buokira bwa ti na iangoa mwaakan te Atua ae oti n ana mwakuri?
10 E tuangira taekan aroarona Iehova n ana Taeka, ao e karina naba iai rongorongon arona ni kaotii aroaro aikai n ana mwakuri. Rongorongo aikai a katei banna aika a kamataataira n aroarona aika kakaokoro. Ti buokaki n anne ni kaanira riki ma Ngaia. Iangoa te katoto aei.
11 E kai warekaki n te Baibara bwa “e bati ni maka” te Atua. (Itaia 40:26, BK) Ma ae kamimi riki bon warekan rongorongoia I-Iteraera ngke e kamaiuiia ngkoa te Atua rinanon Taari are Uraura, ao ngke e kateimatoaa naba maiuia n te rereua i nanon 40 te ririki. Iangoa taamnein taari ae mareburebu ngke e a bwenauaki. Ao iangoa naba taekaia aomata aika tao 3,000,000 mwaitiia ake a nakonako i aon te riburibu ae mwauteretere n te tai arei, ao a nukaaki n taari are e a tei bwa kaanga te oo ae rietata n itera aika uoua. (Te Otinako 14:21; 15:8) Ko kona n nori bwaai ni kakoaua ibukin ana kakawakin te Atua n te rereua, n aron ae bwaro te ran man te bwaa, ao a kuneaki amwarake i aontano aika kaanga koraa aika mainaina. (Te Otinako 16:31; Warekaia Iteraera 20:11) E oti ikai bwa e aki tii mwaaka Iehova, ma e kabongana naba mwaakana ibukiia ana aomata. E aki ngkanne karaunano ataakin ae a boni bane n roko ara tataro iroun te Atua ae moan te mwaaka, are “nera ni kamaiu ma korakorara,” ao “bon te tia buokira ae bon iai iroura ngkana a kai nanora”?—Taian Areru 46:1.
12. E kanga ni buokira Iehova bwa ti na kai mataata n teina?
12 E ngae ngke te taamnei Iehova, ma e bati ana ibuobuoki bwa ti aonga ni kinaa riki. Kioina ngkai bon aomata ngaira, iai tian ara taratara, ao matara a tii nori bwaai aika iai rabwataia, ma ti aki kona n nori bwaai aika taamnei. Ngkana e na kabwarabwaraa arona te Atua ae te taamnei nakoira, e na titeboo ngkanne ma aroni kabwarabwaran teim, n aroni matam bwa tera karana ke taraakin kunim, nakon te aomata ae e a kamani mataki ma ngke e moani bungiaki. Ma e kabwarabwaraa arona Iehova ni kabonganai taeka aika ti kai ota iai bwa ti aonga ni mataata n aron teina. N taai tabetai e kabonganai kabotau ma kaikonaki, ni kabotaua arona ma bwaai aika ti tataneiai iai. E kabwarabwaraa naba burana bwa bon aekakin tein te aomata. *
13. E karioa bannan tera Itaia 40:11 n am iango, ao tera rotakim iai?
13 Nora kabwarabwaran naba taekan Iehova ae kuneaki n Itaia 40:11: “E na kakaamarakea ana nanai n ai aron te tia kawakin-tiibu, E na botiia tiibu aika ataei ni baina, ao E na uotiia ni babakoiia i nanoni banibanna.” E kabotauaki ikai Iehova ma te tia kawakin-tiibu are e uouotiia ana tiibu aika ataei “ni baina.” E teretere ikai korakoran te Atua ni kamanoia ana aomata ao ni boutokaia, ao ai moara ra riki te koraki ake a kai rotaki n te kangaanga. Ti kona n namakinna bwa ti boni mwengaraoi i aani baina ae korakora, bwa ngkana ti kakaonimaki nakoina ao e na bon aki kitanira. (I-Rom 8:38, 39) Te tia Kawakinira ae Kakannato aei e uouotiia tiibu-ataei ni “banibanna,” are e kaineti ngkanne te kabotau aei ma kunnikaia taani kawakin-tiibu ae mwawaawa mai eta are a uouota iai te tiibu-te-tei are e a tibwa bungiaki. Ti kakoauaa iai bwa e tabeakinira Iehova ma te tangira ao te mwamwannano. E boni kaantaningaki bwa ti na kani kaanira ma ngaia.
“E Kani Kaotia te Nati”
14. Bukin tera ngkai e kona n taekinaki bwa e katereterea nanona ae raba Iehova rinanon Iesu?
14 E katereterea nanona ae raba Iehova rinanon Natina ae tangiraki ae Iesu, n ana Taeka. Akea ae kona n ataa ana iango te Atua ma ana namakin, ke ni kabwarabwaraa taekana n te aro ae rangi n teretere riki, bwa bon tii natina ae Iesu. E a kaman riki Natina ae te riki-temanna aei ao e mena i rarikin Tamana imwain karikaia anera ao imwain naba karikan bwaai ni kabane n te iuniweeti aika kona n noraki. (I-Korote 1:15) E rangi ni kinaa Iehova Iesu n te aro are e a kona ni kangai: “Akea ae ata te Nati, ma ti te Tama ae ataia; ao akea ae ata te Tama, ma ti te Nati ae ataia, ao ane E kani kaotia te Nati nako ina.” (Ruka 10:22) Ngke e riki ngkoa Iesu bwa te aomata i aon te aba ao e kaotiota te Tama n aanga aika uoua aika kakawaki.
15, 16. Baikara aanga aika uoua, ae kaotiota iai Tamana Iesu?
15 Te moan, ana reirei Iesu ake e taekin a buokira bwa ti na ataa Tamana. E kabwarabwaraa Iehova Iesu n te aro ae riingaki iai nanora. N te katoto, ni kabwarabwaran te Atua ae nanoanga are e butimwaia taani bure ngkana a rairi nanoia, e kabotaua ikai Iesu Iehova ma te tama are e rangi n rotaki nanona ngke e nora ngkoa kabaangin natina are bakatae n oki rikaaki, n te aro are e a boni biri naba n rabwatia ma ni kaboria ma ngaia. (Ruka 15:11-24) E katea naba bannan Iehova, Iesu bwa te Atua ae e “katikia” aomata aika a raoiroi ibukina bwa e tangiriia n tatabemaniia nako. (Ioane 6:44, BK) E ataa naba bwakan te tibaaro ae uarereke te Atua i aontano. E taku Iesu: “Tai maku; ba kam bongana riki nakoia tibaaro aika bati.” (Mataio 10:29, 31) E rangi n atikaki nanora iroun te Atua ae mwamwannano aei.
16 Te kauoua, a kaotaki aroaron Iehova ni bannan Iesu are e karaoia. E boni katotonga raoi Tamana Iesu n te aro are e a kona n taekina ae kangai: “Ane e a tia n norai ao e a tia n nora naba te Tama.” (Ioane 14:9) Mangaia are ngkana ti wareka rongorongon Iesu n te Euangkerio, n aron nanona are e kakaotiotia ma arona n reitaki ma aomata, ao bon titeboo iai ma ti bon nora bannan Tamana. Akea riki te anga ae mataata nakon anne, are e na kaotiota iai aroarona Iehova nakoira. Bukin tera?
17. Kabwarabwaraa te bwai are e karaoia Iehova ae e na buokira ni kai ataa arona.
17 N aron anne, iangoia bwa ko na kataia ni kabwarabwaraa bwa tera te akoi. Tao ko na kabwarabwaraa n te taeka. Ma e kai ota riki kabwarabwaran “te akoi” ngkana ko kona ni kotea te aomata ae rangi ni kakaotiota te akoi ni maiuna ma ni kangai, “Ao arei raoi te katoto are ni maiun te aomata arei ibukin kabwarabwaran te akoi.” N te aro aei ao e a kai ota riki iai kabwarabwaran te “akoi.” E a tia Iehova ni karaoa naba ae aekakin anne bwa e na buokira iai ni kai ataa arona. Irarikin naba kabwarabwaran taekana n te kibu-n-taeka, e a tia naba ni katauraoa nakoira te katoto are e kaotiotaki ni maiun Natina. Rinanon te mwakuri are e kaakaraoia Iesu ao e noraki iai aroaron te Atua. Ni kabwarabwaran Iesu n te Euangkerio, ao ai aron ae kangai iai Iehova: “Anne raoi aroarou.” E kanga ni kabwarabwaraa taekan Iesu i aon te aba te rongorongo are e kairaki koreana iroun te taamnei?
18. E kanga Iesu ni kaotii aroaro n aron te mwaaka, te kaeti-taeka ae riai ao te wanawana?
18 Rinanon Iesu a kaotiotaki iai aroaron te Atua aika aua aika rangi ni kakawaki n te aro ae moanibaan te raoiroi. Iai mwaakana i aon te aoraki, te baki ao ai te mate. Ma, e aki katotongia aomata ake a bangaaomata ake a kabonganaa-buaka mwaakaia. E aki naba kakabongana mwaakana i bon ibukina ke ibukin kammarakaia tabemwaang. (Mataio 4:2-4) E tatangira te kaetitaeka ae riai. E rangi n riai unna n te taina irouia taani kaboo nako bwaai ake a babakanikawaiia aomata. (Mataio 21:12, 13) E aki kaaki bongaia te koraki ake a kainnano ao ake iai irouia te rawawatannano, ma e buokia te koraki aikai ni ‘karekei raun nanoia.’ (Mataio 11:4, 5, 28-30) Bon akea ae kona n angareirei n aron Iesu bwa e wanawana “riki nakon Toromon.” (Mataio 12:42) Ma e bon aki kona ni kainikatonga Iesu ni wanawanana. E rotii naba nanoia aomata ake akea nakoaia ke a aki reirei, ibukina bwa a mataata raoi ana reirei, a kai ota, ao a manena.
19, 20. (a) E kanga n riki Iesu bwa te banna ni katoto n te tangira ae rianako arona? (b) Tera ae ti riai n ururingnga ngkana ti wareware ma n iaiangoa ana katoto Iesu?
19 E rangi n rianako ana katoto Iesu ni kaineti ma te tangira. I nanon ana tai n tataekina te rongorongo ao e kakaotiota te tangira n aanga aika a kakaokoro nako, n irianaki ma te atataiaomata ao te nanoanga. E aki kona n taraa rawawataia aomata ao e na aki nanoangaiia. Ana atataiaomata ao ana nanoanga a aki toki ni kairia bwa e na mwakuri ni buokia aomata ni kainnanoia. (Mataio 14:14) E ngae ngke e katoki aoraki ao e kaamwarakeia aika a baki, ma e raababa nako riki ana nanoanga Iesu n aanga aika kakawaki. E buokiia naba aomata bwa a na ataa te koaua ibukin ana Tautaeka n Uea te Atua, a na butimwaeia raoi, ao a na tangiria. Te Tautaeka n Uea anne e na karekea te kakabwaia ae teimatoa n aki toki nakoia aomata. (Mareko 6:34; Ruka 4:43) Ma ae kakawaki riki, e a tia Iesu ni kaota te tangira ni koaua ngke e kariaia bwa e na anga maiuna ibukia aomata.—Ioane 15:13.
20 Maroaka ae a a bane n atikaki nanoia aomata aika kakaokoro roroia ma kateia nakon te mwaane ae tatangira ma ni mwamwannano aei! (Mareko 10:13-16) Ma e ngae n anne, ngkana ti wareka taekan ana katoto Iesu, ao ti riai n ururinga iai are rinanon te Nati aei ao kaanga ti bon nora iai aroaron Tamana ae teretere raoi.—Ebera 1:3.
Te Boki n Reirei Ibukin Buokara
21, 22. Tera ae irekereke ma kakaaean Iehova, ao e na kanga te boki n reirei aei ni buokira iai?
21 Ti aki nanououa bwa e bon tangirira Iehova bwa ti na kaania, ibukina bwa e oti anne man kaotiotan raoi aroarona n ana Taeka. E aki naba kairoroira bwa ti na kan iraorao ma ngaia. Bon tabera ngkai bwa ti na kakaaea Iehova, ao “E na reke.” (Itaia 55:6) Kakaaean Iehova e irekereke ma ataakin aroarona ao anuana ae kaotaki n te Baibara. Te boki n reirei ae ko wareware iai ngkai e karaoaki ibukin buokam ni karaoan te mwakuri anne.
22 Ko bae n noria bwa e tibwauaaki te boki aei nakoni mwakoro aika kaineti ma aroaron Iehova aika moan te rangi ni kakawaki aika aua, n aron te mwaaka, te kaeti-taeka ae riai, te wanawana, ao te tangira. A moanaki itera aikai n te kabwarabwara ae kaota te aroaro are e na maroroakinaki n te mwakoro teuana ma teuana. Imwina, e na maroroakinaki aron Iehova ni kaotiota te aeka n aroaro anne n aaro aika kakaokoro. Iai naba te kabwarabwara ae kaota aron Iesu ni karaoa te banna ni katoto ni kaineti ma te aroaro are e kabwarabwaraki, n ikotaki naba ma te reirei ae buokira bwa ti na kanga ni kaotiotia i aon maiura.
23, 24. (a) Kabwarabwaraa bwa tera te bwaoki n ibuobuoki ae okoro ae “Titiraki Aika Kananoa te Iango.” (b) E kanga ni buokira kananoan ara iango i aon taekan te Atua bwa ti na kaania riki?
23 Ni moa man te mwakoro aei, ao iai te bwai n ibuobuoki ae okoro ae atunaki n “Titiraki Aika Kananoa te Iango.” N te katoto, nora te bwaoki n iteraniba 24. Kiibu ao titiraki iai bon tiaki bwaai ni kauring i aon te kaongora are mai mwaina. Ma a na buokiko n iangoi reirei tabeua riki aika kakawaki aika irekereke ma te kaongora anne. Ko na kanga ni kakamanenai raoi bwaoki n reirei aikai? Nori kiibu ni kabane akana a koreaki iai, ao karaua ni wareki. Imwina, iangoi raoi titiraki akana a raon kiibu akanne. Iaiangoi raoi rekeia. Tao ko na boni bae ni karaoa am ukeuke. Titirakiniko riki n titiraki aika tabeua aikai: ‘Tera reireiau ae reke ibukin Iehova man te rongorongo aei? Tera aron manenana nakoni maiuu? N na kanga ni kabongana ni buokiia iai aomata?’
24 Kananoan te iango i aon anne, e na kaanira riki ma Iehova. Bukin tera? E kairekerekea kananoan te iango te Baibara ma te nano. (Taian Areru 19:14) Ngkana ti iaiangoa raoi reireiara ae reke ibukin te Atua, ao e na moanna n ringaki nanora iai, n te aro are e nang kairaki iai ara iango ma ara namakin, ao n tokina, e na kaumakira bwa ti na karaoa te mwakuri. E na rikirake naba tangiran te Atua iroura, ao te tangira anne e na kairira bwa ti na kani kakukureia ngkai e a reke bwa Raoraora ae ti taatangiria. (1 Ioane 5:3) Ngkana ti kani kaaina naba te reitaki anne, ti riai n atai aroaron nako Iehova ma anuana. Ti na maroroakina moa aroaron te Atua teuana ae kaotaira bwa bukin tera ngkai ti riai ni kaania, ae bon arona ae itiaki ma n tabu.
^ E kakaongora bwa te taeka ae rairaki n te taetae n Ebera bwa “te nano ae raba” e kabonganaki n Amota 3:7, ae taekinaki iai bwa te tia Tautaeka ae te Uea ae Iehova e kaota “nanona ae raba” nakoia ana toro, ni kamataatai nakoia ana kaantaninga ake e na karaoi.
^ N te katoto, e taekinaki n te Baibara bwa iai ubun te Atua, matana, taningana, bwangabwangani bwairina, wina, baina ao waena. (Taian Areru 18:15; 27:8; 44:3; Itaia 60:13; Mataio 4:4; 1 Betero 3:12) Bwaai aika taekinaki aikai, bon taian taetae ni kaikonaki, n aron naba ae taekinaki Iehova bwa “te Bwa” ke “te otanga.”—Te Tua-Kaua 32:4; Taian Areru 84:11.