Te Bwai ae Ti Kona n Reiakinna Mani Baika Maiu
Ti otabwaniniaki ni baika maiu aika ririkirake, a kakammwakuri ao a a manga karikii aekaia nako. A boni karika ara buraneti aei bwa e na rangi n tamaroa. Ni boong aikai, e a bati riki aia atatai aomata ibukini baika maiu nakon are rimoa. Tera ae ti kona n reiakinna ni kaineti ma moan rikin te maiu? Iangoi baikai.
E oti mani kamimin baika maiu bwa a boni karikaki. A karaoaki baika maiu mani baika uarereke ae a aranaki bwa taian cell. A riai taian cell ni karaoi baika bati aika kamimi, bwa a aonga n teimatoa ni maiu ao ni manga kariki aekakia. E kuri n noraki anne ni bwaai ni kabane. N te katoto, iangoa te iiti ae tii teuana ana cell. Ni kabotauana ma ana cell te aomata, e taraa n aki kangaanga ana cell te iiti. Ma n etina e rangi ni kamimi arona. E baireaki raoi nukan ana cell te iiti n te DNA. A kona cell aikai n anai baike a kainnanoi man chemical tabeua bwa a aonga n teimatoa ni maiu. Ngkana akea te amwarake ibukin ana cell te iiti e na boni mamaara, n te aro are e aki kona ni mwakuri ae kaanga ai aron ae e a matu. Aio bukina ae e kona ni kawakinaki iai te iiti i nanon te tai ae maan n te umwa ni kuuka, ao imwina e a kona ni maiu ngkana e a karaoaki iai te kariki.
A kamatebwaia ana cell te iiti taan rabakau i nanon ririki aika bati bwa a aonga n ota riki n ana cell te aomata. Ma e bon teimatoa naba ni bati baika a aki ota iai. E korea ae kangai te tia rabakau i aoni mitiin ae Ross King ae mena n te Chalmers University of Technolgoy i Sweden, “E aki rangi n tau mwaitiia taani kamatebwaia baika maiu, n te aro are a na kona ni karaoi kakatai ni kabane aika ti kainnanoi, ibukini kaotaakira riki n aron ana mwakuri te iiti.”
Tera am iango? E aki ngkanne kaminonano ana mwakuri ana cell te iiti are e kaotaki iai bwa iai ae e karaoia? E kona n riki anne ao akea te tia karaoia?
E riki te maiu mani baika maiu. E karaoaki te DNA man taiani chemical aika aranaki bwa nucleotide. Iai n ana cell te aomata te nucleotide ae 3.2 te birion mwaitiia. A karauaki ni baireaki baikai bwa e aonga ni kona te cell ni karaoi taian enzyme ao protein.
A taekinna taan rabakau bwa ngkana a ikotaki taian nucleotide aikai i nanon te tai ae rangi ni maan, a kona ngkanne ni karika te DNA n te tai ae tii teuana. Ma e boni kangaanga rikin anne.
Ni koauana, akea aia kakatai taan rabakau ae e a tia ni kaota koauan ae te maiu, e kona n riki man te bwai ae akea te maiu iai.
E rangi n okoro maiun te aomata. Ngkai ngaira aomata, iai iroura aroaro aika ti kona ni katoka nanora iai ni kukurei, ma bwaai riki tabeua aika maiu, a aki kona ni karaoa aei. Iai iroura ara konabwai ae raka riki, rabakaura n itamwaomwao ao ara namakin. Ti rangi ni kakaitau n ara bwai n namakin ae te nokangkang, te aroboi, te kakauongo, ao te noraaba. Ti karaoi ara babaire ibukin taai aika a na roko, ao ti ukera naba manenan te maiu.
Tera am iango? Iai iroura aroaro akanne, ibukina bwa ti kainnanoi bwa ti aonga ni maiu ao ni kona ni karikii kanoara? Ke a kaotaki iai bwa te maiu bon te bwaintangira mairoun te tia Karikiriki ae tatangira?