1, 2. (a) Tera aroia kaaro aika Kristian ngkana e a tuangia natiia bwa e kani bwabetitoaki? (b) E aera bwa a titirakinaki naake a nang bwabetitoaki bwa e na kakoauaaki ae a a tia ni katabui maiuia nakon Iehova? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

A TARATARAA natiia te aine ae ruaiwa ana ririki ae ti na aranna bwa Maria kaaro aika Kristian, ngke e teirake ma raona ni bwabetito. E kanenea bwanaana te teei aei ni kaekai titiraki aika uoua ake e tabeki te tia kabwarabwara. Teutana te tai imwina, e a bwabetitoaki.

² A kakatonga ana karo Maria ibukin ana motinnano ae katabuani maiuna nakon Iehova ao bwabetitoana. Ma imwain anne, iai titiraki ake e iaiangoi tinana. E taku: ‘E koaua bwa e rangi n uarereke Maria ao e tuai tau ni bwabetitoaki? E ota raoi ni kakawakin te bae e nang karaoia ngkai? Tiaki bwa e raoiroi riki ngkana e tataninga teutana imwaini bwabetitoana?’ Aikai titiraki ake a kona n iaiangoia kaaro ngkana e kani bwabetitoaki natiia. (TeMin. 5:5) Ni koauana, te katabu ao te bwabetito boni mwaneka aika rangi ni kakawaki ni maiuia Kristian.—Nora te bwaoki ae “ Ko a Tia ni Katabua Maium Nakon Iehova?”

3, 4. (a) E kangaa Betero ni kaikonaka kakawakin te bwabetito? (b) E aera bwa e kona ni kabotauaki te bwabetito ma kabaan te aake n ana bong Noa?

 ³ Ngke e maroroakina te bwabetito te abotoro Betero, e kabotaua ma kabaan te aake iroun Noa ni kangai: “E kamaiuingkami naba ngkai te bwabetito, ae boni kaikonakan te baenne.” (Wareka 1 Betero 3:20, 21.) Te aake bon te bwai ni kakoaua nakoia aomata bwa e karaoa nanon te Atua Noa ma nanona ni kabane. E kakaonimaki Noa ni karaoa te mwakuri are e anganna Iehova. Ibukin ana onimaki Noa, e a kamaiuaki ma ana utu iroun Iehova n tain te Ieka. Tera te reirei ae kakawaki n ana kaikonaki Betero?

⁴ Ngke a nora te aake aomata, a ataia iai ae e onimakina te Atua Noa, n aron naba anne te bwabetito bon te bwai ni kakoaua nakoia taani mataku. Tera ae kaotaki iai? E a tia ni katabua maiuna te tia rimwini Kristo nakon Iehova, ao e boto anne i aon onimakinani Kristo irouna are e a tia ni kautaki. N aron Noa, a ongeaba naba taan rimwini Kristo ake a katabui maiuia ni karaoa te mwakuri are e mwiokoiia iai te Atua. N aron Noa ae kamaiuaki n tain te Ieka, a na kamaiuaki naba aomata aika tia ni bwabetitoaki aika kakaonimaki ni koaua, ngkana e a roko n tokina te waaki ae buakaka ae ngkai. (Mareko 13:10; TeKao. 7:9, 10) Aei bukina ae e rangi ni kakawaki iai te katabu ao te bwabetito. Ane e tautaua ana bwabetito n akea bukina ae riai, e kona n aki karekea te maiu are aki toki.

5. Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

⁵ Ngkai ti a ataia bwa e rangi ni kakawaki te bwabetito, ti riai n atai kaekaan titiraki aika tenua aikai: Tera ana reirei te Baibara ibukin te bwabetito? Baikara mwaneka ake e riai ni karaoi te aomata imwaini bwabetitoana? E aera bwa e riai te tia reirei ae te Kristian n ururinga kakawakin te bwabetito ngkana e reirei ma natina n te Baibara ke te aomata temanna?

6, 7. (a) Tera nanon ana bwabetito Ioane? (b) Antai ae e kaokoro ana bwabetito ma aomata, ao bukin tera?

⁶ N te Baibara ao ti wareka iai taekan te moan aomata are bwabetitoiia tabemwaang bwa Ioane te tia Bwabetito. (Mat. 3:1-6) A kaotia aomata ake a bwabetitoaki iroun Ioane bwa a a tia n rairi nanoia man aia bure n aki ongeaba n te Tua Rinanoni Mote. Ma e riai n ataaki ae te bwabetito teuana ae moan te kakawaki are e karaoia Ioane bon akea irekerekena ma te rairannano. E kakabwaiaaki bwa e bwabetitoa Iesu ae Natin te Atua ae te aomata ae kororaoi. (Mat. 3:13-17) E aki karaoa ae bure Iesu ngaia are e aki riai n raira nanona. (1Bet. 2:22) E kaotia n ana bwabetito bwa e a tauraoi ni kabanea maiuna ibukini kakaraoan nanon te Atua.—Ebera 10:7.

⁷ N ana tai n uarongorongo Iesu i aon te aba, a bwabetitoiia naba tabemwaang taan rimwina. (Ioa. 3:22; 4:1, 2) N aron ana bwabetito Ioane, a bwabetitoaki naba aomata akanne bwa a a tia n rairi nanoia man aia bure n aki ongeaba n te Tua Rinanoni Mote. Ma imwini maten Iesu ao mangautina, e nang kaokoro bukini bwabetitoaia naake a kan riki bwa taan rimwina.

8. (a) Tera te tua are e angania taan rimwina Iesu imwini kautana? (b) Kabwarabwaraa bwa e aera ngkai a riai ni bwabetitoaki Kristian.

⁸ N 33 C.E., e taetae Iesu are e a tia ni kautaki nakoia aomata aika 500 tabun, aika mwaane, aine, ao tao bon ataei naba. Tao n te tai anne ae e taekina iai aei: “Mangaia are naako, reireinia aomata mai buakoia botannaomata nako bwa a na riki bwa taan rimwiu ao bwabetitoiia n aran te Tama, ao te Nati, ao te taamnei ae raoiroi. Ao reireinia bwa a na kakairi ni bwaai ni kabane ake I tua nakoimi.” (Mat. 28:19, 20; 1Kor. 15:6) Eng, e taraa n ae bubua ma bubua taan rimwin Iesu aika mena naba ikanne ngke e anga te tua ibukini karekeaia taan rimwina. Ao e kaotia Iesu bwa a riai ni bwabetitoaki naake a butimwaea te amo ibukini karekeaia taan rimwini Kristo. (Mat. 11:29, 30) Ane e kani beku ibukin te Atua n te aro ae E na kukurei iai, e riai ni butimwaea ao n ataia ae te Atua e kamanena Iesu ibukini kakororaoan ana kantaninga. Imwina, e a kona ni bwabetitoaki te aomata anne. Tii aio te bwabetito n te ran ae e kukurei iai te Atua. A bati bwaai ni kakoaua n te Baibara ae kaotaki iai bwa taan rimwini Kristo aika boou n te moan tienture a bon ataa kakawakin te bwabetito. A aki iangoia bwa a riai n tataninga ao ni bwabetitoaki rimwi riki.—Mwa. 2:41; 9:18; 16:14, 15, 32, 33.

9, 10. Tera reireiara mani bwabetitoan te I-Itiobia are rairaki nakon te Aro n Iutaia ao te abotoro Bauro?

⁹ Wareka Mwakuri 8:35, 36. Iangoa ana katoto te I-Itiobia ae rairaki nakon te Aro n Iutaia are e okira mwengana imwini kaean te taromauri i Ierutarem. E kaumaka Biribo ana anera Iehova bwa e na kawara te I-Itiobia ao n “taekina nakoina te rongorongo ae raoiroi ibukin Iesu.” Tera aron te I-Itiobia? E kaotia n te bwai are e karaoia imwina bwa e ota raoi ao e kakaitau ibukini koaua ake e reiakin. E kani karaoa te bwai ae boraoi ma ana babaire Iehova, ngaia are e a bwabetitoaki ngkekei naba.

¹⁰ Te katoto riki teuana bon taekan te mwaane ae te I-Iutaia are e bwainikirinia Kristian. E bungiaki teuaei man te natannaomata ae katabuaki nakon te Atua. Ma a a tia I-Iutaia ni kabuaa aia iraorao ae okoro ma Iehova. E kakoauaa Tauro bwa a teimatoa I-Iutaia n toro iroun te Atua n te aro ae eti, ngaia are e a bwainikirinia Kristian. E anganaki te kaotioti iroun Iesu Kristo are e a tia ni kautaki ao ni kamimitongaki. Tera arona iai? E kukurei ni butimwaea te ibuobuoki  mairoun te tia rimwini Kristo ae Anania. E kangai te Baibara ibukin teuanne: “E teirake ao e bwabetitoaki.” (Mwa. 9:17, 18; IKar. 1:14) Imwina riki, e a kinaaki te mwaane ae te I-Iutaia aei bwa te abotoro Bauro. Iangoa aei, ngke e a ataa te koaua Bauro ibukini mwiokoan Iesu ni kakororaoan ana kantaninga te Atua, e a karaoi naba bitaki ni maiuna. E aki tabwara ma e a bwabetitoaki naba.—Wareka Mwakuri 22:12-16.

11. (a) Tera ae kairiia aomata aika reirei n te Baibara ni boong aikai bwa a na bwabetitoaki? (b) Tera aron rotakira ngkana ti noriia aika boou ni bwabetitoaki?

¹¹ E riki naba anne irouia aomata aika reirei n te Baibara ni boong aikai, ake tao a ataei ke a a kara. A ingainga ni kani katabui maiuia ao ni bwabetitoaki naake a onimaki ao ni butimwaea ana koaua te Baibara ma te nano ni kakaitau. Te kabwarabwara ibukia taani bwabetitoaki bon te reirei ae kakawaki n ruunga ao bwabwaro nako. A kimwareirei Ana Tia Kakoaua Iehova ngkana e butimwaea te koaua te aomata are a reirei ma ngaia n te Baibara, ao n ririkirake ni karokoa ae e a bwabetitoaki. Tiaki bwa a kukurei naba kaaro aika Kristian n noriia natiia i buakoia taan rimwini Kristo aika boou aika nang bwabetitoaki? N te ririki ni mwakuri ae 2017, e raka i aon 284,000 ake a “tauraoi nanoia ni butimwaea te koaua” aika kaota katabuani maiuia nakon Iehova ni bwabetitoaia n te ran. (Mwa. 13:48) E teretere bwa taan rimwini Kristo akana boou akanne a ota raoi bwa te bwabetito bon te mwaneka ae a riai ni karaoia Kristian. Baikara mwaneka nakon te bwabetito ake a riai ni karaoi?

12. Taekini mwaneka ake e riai ni karaoi te aomata ae reirei n te Baibara imwaini bwabetitoana.

¹² Imwaini bwabetitoan te aomata ae reirei n te Baibara, e riai ni karikirakea ana onimaki ae boto i aon te atatai ae eti ibukin te Atua, Ana kantaninga, ao Ana babaire ibukin te kakamaiu. (1Tim. 2:3-6) E na kaira te aomata te onimaki anne bwa e na ribaa te aroaro ae e aki kukurei iai te Atua, ao ni kaboraoa maiuna ma ana kaetieti aika raraoi Iehova. (Mwa. 3:19) E teretere bwa e aki kona temanna ni katabua maiuna nakon te Atua ngkana e teimatoa ni karaoi aroaro ake e aki kona iai ni karekea te Tautaeka n Uea. (1Kor. 6:9, 10) Ma a bati riki baike e riai ni karaoi irarikin nimtan ana kaetieti Iehova aika raraoi ibukin te aroaro ni maiu ae riai. E riai naba ane e uaiakina karaoan ae raoiroi n iririi bobotaki n te ekaretia ao ni katoatai n uataboa te mwakuri ni kakamaiu ae tataekinan te rongorongo ao karekeaia taan rimwini Kristo. E taekinna Iesu bwa e na karaoaki te mwakuri aei irouia taan rimwina ni koaua. (Mwa. 1:8) E riai moa te aomata ae reirei n te Baibara ni karaoi baikai ni kabane. Imwina, e a kona n iangoia bwa e nang katabua maiuna nakon Iehova n ana tataro i bon irouna, ao ni kaota ana katabu anne ni bwabetitoakina i mataia taani mataku.

13. E aera bwa a riai naake a reirei ma tabemwaang n te Baibara n ururinga ae te bwabetito bon te mwaneka ae e riai ni karaoia te Kristian?

¹³ Ngkana ti buokiia natira ao aomata ake ti reirei ma ngaiia n te Baibara bwa a na karaoi mwaneka aika riai, ti riai n ururingnga ae a riai ni bwabetitoaki naake a kan riki bwa taan rimwini Kristo ni koaua. Ngkana ti ururinga anne, ti na rabakau ni maroro n te aro ae uaana riki ma naake ti reirei ma ngaiia n te Baibara. Ti na aki wimakiki n tuangia n taina ae riai kakawakin te katabu ao te bwabetito. Eng, ti tangiriia natira ao naake ti reirei ma ngaiia n te Baibara bwa a na rikirake ni karokoa ae a bwabetitoaki!

14. E aera bwa ti aki riai ni kairoroa temanna bwa e na bwabetitoaki?

¹⁴ Ni koauana, akea ae e riai ni kairoroa te teei ke te aomata ae e reirei ma ngaia n te Baibara bwa e na bwabetitoaki. Bon tiaki anne nanon Iehova. (1Ioa. 4:8) Ma ngkana ti  reireinia tabemwaang, ti riai ni katuruturua nakoia ae e kakawaki karekean aia iraorao ma te Atua. E na kairaki te aomata ae reirei n te Baibara bwa e na kani bwabetitoaki boni man nanona ni kakaitau n ataakin te koaua, ao nanona ni kan uataboa amoia Kristian ae karekeaia taan rimwini Kristo.—2Kor. 5:14, 15.

15, 16. (a) Iai te ririki ae katauaki ibukin te bwabetito? Kabwarabwaraa. (b) E aera bwa e riai ni bwabetitoaki te aomata ae reirei n te Baibara ngkana e kan riki bwa Ana Tia Kakoaua Iehova, e ngae naba ngkana e a tia ni bwabetitoaki n te Aro teuana?

¹⁵ Akea te ririki ae katauaki ibukin te aomata ae kani bwabetitoaki. A bane ni kakaokoro aomata, ao tabeman a waekoa n rikirake nakoia ake tabeman. A bati aika bwabetitoaki ngke a uarereke, ao a teimatoa ni kakaonimaki nakon Iehova. Ake tabeman a ota bwa e kakawaki ae a na bwabetitoaki imwin reiakinan ana koaua te Baibara ngke a a ikawai riki. Iai naba aika bwabetitoaki ngke e a raka i aon 100 aia ririki!

¹⁶ Iai temanna te aine ae e a kara ae reirei n te Baibara ao e a tia ni bwabetitoaki n Aaro aika kaokoro n ririki aika nako. E titirakina ana tia reirei bwa e riai ni manga bwabetitoaki ke e aki. E kaotii kiibu tabeua ana tia reirei ao n rinanoi ma ngaia, ao e kaekaaki raoi ana titiraki. E a ataia ngkai te aine aei bwa bon ana reirei te Baibara, ao e a waekoa ni bwabetitoaki imwina. E ngae ngke e a kani koro 80 ana ririki, ma e bon aki iangoia bwa e aki riai ni bwabetitoaki. Eng, e boto te bwabetito man te atatai ae eti ibukin nanon Iehova. Ngaia are taan rimwini Kristo aika boou, a riai ni bwabetitoaki e ngae naba ngkana a a tia ni bwabetitoaki n te Aro teuana.—Wareka Mwakuri 19:3-5.

17. Tera ae e riai n iaiangoia te aomata n ana bong ni bwabetito?

¹⁷ Ana bong ni bwabetito temanna bon te tai ae rangi ni kakimwareirei. Bon te tai naba ibukin iaiangoan raoi baika irekereke ma te katabu ao te bwabetito. E kainnanoaki te mwakuri korakora ibukini maiuakinan te katabu. Anne bukina ngke e kabotaua Iesu karekeaia taan rimwini Kristo ma te amo. A riai taan rimwin Iesu n “aki manga maiu . . . i bon ibukia, ma a na maiu ibukin teuare mate ibukia, are e a tia ni kautaki.”—2Kor. 5:15; Mat. 16:24.

18. Taekin titiraki aika ti na rinanoi n te kaongora ae imwina.

¹⁸ E iaiangoi naba aeka n iango akanne tinani Maria ngke e titirakinna i bon irouna n titiraki ake a mwaneweaki ni moan te kaongora aei. Ngkana te karo ngkoe, ko bae n tia n titirakiniko naba ni kangai: ‘E koaua bwa e a bon tauraoi natiu ni bwabetitoaki? E a bon tau ana atatai imwain te katabu? E riai natiu ni karekea ana reirei ae raoiroi ao nakoana imwaini bwabetitoana? Ao tera ae e na riki ngkana e a karaoa te bure ae kakaiaki imwini bwabetitoana?’ N te kaongora ae imwina, ti na rinanoi baikai ao ni maroroakina aroia kaaro aika Kristian ni kateimatoa te iango ae eti ibukin te bwabetito.