1-2. Tera ae e taekinna te tia kororongorongo temanna, ao tera ae ti na maroroakinna n te kaongora aei?

NI BOONG aikai mirion ma mirion aomata aika taku bwa a kakoauaa Iesu, ma a bon aki butimwaei ana reirei. (2Tim. 4:​3, 4) E korea aei te tia kororongorongo temanna: “Ngkana arona bwa iai temanna ae ai aron Iesu ae mena i buakora ngkai, ao e taekin naba baike e taekin Iesu ngkoa . . . , ti na rawa naba ni butimwaeia ni boong aikai n aron are n uoua tenga te ririki n nako? . . . Te kaeka iai: Eng, ti na bon rawa naba.”

² A bati n te moan tienture ake a ongora n ana reirei Iesu ao n noria ni karaoi kakai, ma a aki onimakinna. Bukin tera? N te kaongora are mai mwaina, ti maroroakini bukina aika aua bwa a aera aomata ngke a aki butimwaei baike e taekin Iesu ao ni karaoi. Ti na maroroakini ngkai bukina riki aika aua. Ti na noria naba bwa e aera ngkai a rawa aomata ni butimwaeiia taan rimwin Iesu ni boong aikai, ao arora ae ti na taraia raoi iai bwa akea te bwai teuana ae e na tukira man ara beku ibukin Iehova.

3. Tera are e karaoia Iesu are a a rawa iai ni butimwaeia tabeman?

³ Ni menan Iesu i aon te aba, e raoraonia aomata aika kakaokoro nako. E amwamwarake ma aika kaubwai ao ni kakannato, ma e kabanea naba ana tai ma aika maiu ni kainnano ao ni karawawataaki. Irarikin anne, e nanoangaiia naba aomata aika iangoaki bwa “taani bure.” A aki kukurei tabeman aika kainikatonga n te baere e karaoia Iesu. A taku nakoia taan rimwin  Iesu: “E aera ngkai kam amwarake ma ni moi ma taan rikoa te taekiti ao taani bure?” E kaeka Iesu ni kangai: “A aki kainnanoa te taokita aomata aika marurung, ma a kainnanoia akana aoraki. I roko bwa N na weteiia taani bure nakon te rairannano ao tiaki akana raoiroi.”​—Ruka 5:​29-32.

4. Ni kaineti ma ana taetae ni burabeti Itaia, tera ae a bon riai ni kantaningaia I-Iutaia ibukin te Mesia?

⁴ Tera ae taekinaki n te Koroboki ae Tabu? Imwain rokon te Mesia, e a kaman taekinna te burabeti ae Itaia bwa e na aki butimwaeaki irouia kaain te aonnaba. E kangai te taetae ni burabeti anne: “E riribaaki ao a rarawa nakoina aomata . . . Kaanga ai aron ae e karabaaki ubuna mairoura. E riribaaki, ao ti kakeaa bongana.” (Ita. 53:3) A na rawa nakon te Mesia “aomata,” ngaia are a bon riai ni kantaningaa anne I-Iutaia ake n te moan tienture.

5. Tera aia iango aomata aika bati ni boong aikai ibukia taan rimwin Iesu?

⁵ Ti nora naba te kangaanga anne ni boong aikai? Eng. A bati mataniwi n Aaro aika kukurei ni butimwaeiia aomata aika kakannato, a kaubwai, ao a wanawana, bwa a na kaaina aia Aro. A kukurei ni butimwaeiia naakai e ngae ngke a aki boraoi anuani maiuia ma ana kaetieti te Atua. Ma a kakeai bongaia ana toro Iehova aika ingainga ao n raoiroi aroaroni maiuia, ibukina bwa bon aomata aika aki kakannato. N aron are e taekinna Bauro, e rineiia te Atua aomata ake a “kakeaaki bongaia.” (1Kor. 1:​26-29) Ma iroun Iehova, a rangi ni kakawaki ana toro ni kabane aika kakaonimaki.

6. Ti na kangaa ni kakairi n aron Iesu are kaotaki ni Mataio 11:​25, 26?

⁶ Tera ae e na buokira n aki kabuaa ara onimaki? (Wareka Mataio 11:​25, 26.) Tai iraraang n aroia kaain te aonnaba n iangoiia ana aomata te Atua. Butimwaea ae Iehova e tii kabonganaia aomata aika nanorinano ibukini karaoan nanona. (TaiAre. 138:6) Ao iaiangoi baika bati ake e a tia ni kakororaoi mani kabonganaaia aomata aika iangoaki irouia kaain te aonnaba bwa a aki wanawana ke n rabakau.

7. E aera Iesu ngke e arania Baritaio bwa taani mwamwanaa te aba, ao tera aroia iai?

⁷ E ninikoria Iesu ni kabuakakai aia waaki aika bure Aaro ake n ana bong. N te katoto, e kaotaraei aia mwamwanaa te aba Baritaio ake a tabe riki ma aroia n teboki baia nakon aroia n tabeakinia aia karo. (Mat. 15:​1-11) Tao a bae ni mimi taan rimwin Iesu n ana taeka, ao a titirakinna ni kangai: “Ko ataia ae a maraki nanoia Baritaio ngke a ongo am taeka?” E kaeka Iesu ni kangai: “A na koutaki aroka nako aika aki unikaki iroun Tamau are i karawa. Tai tabe irouia. Boni ngaiia taani kairiri aika mataki, ao ngkana e kaira te mataki te aomata ae mataki, ao a na uaia ni bwaka n te mwarua.” (Mat. 15:​12-14) E aki kariaia Iesu unia mataniwi n Aaro aikai bwa a na tukia man taekinan te koaua.

8. E kangaa ni kaotia Iesu bwa a aki bane ni butimwaeaki iroun te Atua aia koaua Aaro?

⁸ E kaotaraei naba Iesu aia reirei Aaro aika kewe. E aki taekinna bwa a bane ni butimwaeaki iroun te Atua aia koaua Aaro. Ma e taekinna bwa a bati aika a na toua te kawai ae mwawaawa ae tiki nakon te kamaunanakoaki, ao a karako aika a na toua te kawai ae reme ae tiki nakon te maiu. (Mat. 7:​13, 14) E katereterea bwa iai tabeman aika a na taekinna bwa a toro iroun te Atua, ma a bon aki. E anga te kauring ni kangai: “Tarataraingkami mairouia burabeti ni kewe akana nakoimi ni baka n tiibu, ma boni kameaanti aika kaakang ngaiia. Kam na kinaia n uaaia.”​—Mat. 7:​15-20.

9. Baikara tabeua aia reirei Aaro aika kewe ake e kaotaraei Iesu?

 ⁹ Tera ae taekinaki n te Koroboki ae Tabu? E taetae ni burabetinaki n te Baibara bwa e na kororake ingaingan nanon te Mesia ibukin umwan Iehova. (TaiAre. 69:9; Ioa. 2:​14-17) E kairaki Iesu n ingaingana anne bwa e na kaotaraei kairuan aia koaua Aaro ma aia waaki. N te katoto, a kakoauaa Baritaio bwa e aki mamate te taamnei, ma e taekinna Iesu bwa a matu maate. (Ioa. 11:11) A aki kakoauaa te mangauti Tarukaio, ma Iesu e kauta raoraona are Rataro man te mate. (Ioa. 11:​43, 44; Mwa. 23:8) A taku Baritaio bwa a a kamani baireaki rikini bwaai ke bon ana babaire te Atua, ma e taekinna Iesu bwa a boni kona aomata n rineia bwa a na toro iroun te Atua ke a na aki.​—Mat. 11:28.

10. E aera bwa a bati ni boong aikai aika rawa ni butimwaeira ibukin ara angareirei?

¹⁰ Ti nora naba te kangaanga anne ni boong aikai? Eng. A bati aika rawa ni butimwaeira ibukina bwa ara reirei aika boto man te Baibara a kaotaraei aia reirei aika kewe Aaro. A reireinia aia tiibu mataniwi n Aaro bwa e katuuaaeia aika buakaka te Atua n te ai ni moone. A kamanena te reirei ane kewe anne n taui iai aroia aomata. Ma ti kaota kewen te reirei anne ngkai ana toro Iehova ngaira aika ti taromauria te Atua ae tatangira. A angareirei naba mataniwi n Aaro bwa e aki mamate te taamnei. Ma ti kaotaraea ae te koaua anne e bon nako mairouia beekan, bwa ngkana arona bwa e koaua, e a aki kainnanoaki iai te mangauti. Ao ni kaineti ma aia reirei Aaro aika bati are a a kamani baireaki rikini bwaai ni kabane, ti angareirei bwa bon iai inaomatan te aomata n rinea ae e na karaoia, ao e kona naba n rineia bwa e na beku ibukin te Atua ke e na aki. Ma tera aroia mataniwi n Aaro iai? N angiin te tai a rangi n un.

11. Ni kaineti ma ana taeka Iesu n Ioane 8:​45-47, tera ae e tangiria te Atua mairouia ana aomata?

¹¹ Tera ae e na buokira n aki kabuaa ara onimaki? Ngkana ti tangira te koaua, ti riai ni butimwaei ana taeka te Atua. (Wareka Ioane 8:​45-47.) Ti kaokoro ma Tatan te Riaboro bwa ti tei n nene ngaira n te koaua. Ti bon aki kakeai  ara koaua. (Ioa. 8:44) E tangiriia ana aomata te Atua bwa a na “ribaa te buakaka” ao n “nimta te raoiroi” n aron Iesu.​—IRom 12:9; Ebera 1:9.

12. E aera ngkai a bati I-Iutaia aika aki rau nanoia n aroni maten Iesu?

¹² Tera riki bukina teuana ae a rawa iai I-Iutaia ni butimwaea Iesu? E taku Bauro: “Ti uarongorongoa ngaira Kristo are kamateaki i aon te kai, ae te bwai ni kabwakabwaka nakoia I-Iutaia.” (1Kor. 1:23) E aera ngkai a bati I-Iutaia aika aki rau nanoia n aroni maten Iesu? Irouia naakai, maten Iesu i aon te kai e a kona n iangoaki iai bwa te tia kamwarua ao te tia bure, ao ai tiaki te Mesia.​—TuaKau. 21:​22, 23.

13. Tera ae a aki kani kakoauaa naake a rawa ni butimwaea Iesu?

¹³ I-Iutaia ake a rawa ni butimwaea Iesu a aki kani kakoauaa ae bon akea ana bure Iesu, e bukinaki n te aro ae kewe, ao e karaoaki ae ribuaka nakoina. A kakeaa bongan te kaetitaeka ae riai naake a motika taekan Iesu. E waekoa n teweaki aia boowi ae rietata I-Iutaia, ao baike a karaoaki iai a bon aki rinanon te tua. (Ruka 22:54; Ioa. 18:24) A inanonano taani moti ngke a ongoraei taiani bukibuki ao kaotioti ni kaitaraa Iesu, ao a kataia naba n ukoukora “bukinan Iesu ae kewe . . . bwa e aonga ni kamateaki.” E aki nakoraoi aia anga anne ngaia are e a kataia te ibonga ae rietata ni kaira Iesu bwa e na taekina te bwai ae kairua bwa e aonga n reke n te bure. Bon akea riain anne i aan te Tua. (Mat. 26:59; Mareko 14:​55-64) Imwini kautakin Iesu man te mate ao taani moti aika buakaka aikai a kabooia tautian Rom ake a teiakina ruanimatena, ni “mwakoro n tirewa aika bon tau mwaitiia” bwa a na kabutaanako te rongorongo ae kewe i aon te bwai ae riki ngkai ai akea kaain te ruanimate.​—Mat. 28:​11-15.

14. Tera are taetae ni burabetinaki n te Koroboki ae Tabu ibukin te Mesia?

¹⁴ Tera ae taekinaki n te Koroboki ae Tabu? E ngae ngke a bati I-Iutaia n ana bong Iesu aika aki kantaningaia bwa e na mate te Mesia, ma  nora te taetae ni burabeti n te Koroboki ae Tabu aei: “E kabwaroa maiuna nakon naba te mate, ao e warekaki i buakoia taani bure. E uouotii aia bure aomata aika bati, ao e bubutii ibukia taani bure.” (Ita. 53:12) Ngaia are e ngae ngke e kamateaki Iesu bwa te tia bure, ma bon akea bukina ae riai irouia I-Iutaia bwa a na rawa ni butimwaeia.

15. Baikara bukibuki ni kewe ibukia Ana Tia Kakoaua Iehova ae a kairaki iai tabeman bwa a na rawa ni butimwaeiia?

¹⁵ Ti nora naba te kangaanga anne ni boong aikai? Eng! E bukinaki ao n reke n te bure Iesu n te aro ae aki eti, ao a rinanon naba anne Ana Tia Kakoaua Iehova ni boong aikai. Nori katoto tabeua. N 1930 tabun ao 1940 tabun n te United States, ti okioki n tei n te boowi ibukin inaomatara n taromauria te Atua. Iai taani moti tabeman ake a bon ribaira. I Quebec i Kanata, a ikarekebai te Aro ni Katorika ma te tautaeka ni kaitaraa ara mwakuri. A bati taan uarongorongo ake a karabuutinaki tii ibukin tataekinan Ana Tautaeka n Uea te Atua nakoia kaain rarikia. I aan ana kairiri te Nazi i Tiaman, a bati taari mwaane aika rooro n rikirake ake a tiringaki. Ao n ririki aika tibwa nako, a bati tarira i Rutia aika reke n te bure ao ni karabuutinaki ibukini maroroakinan te Baibara, ae iangoaki bwa aongkoa te waaki ni karitei. E katabuakaki naba te Baibara ae Tabu te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n te taetae n Rutia, ao e iangoaki bwa aongkoa e kauekea te karitei kanoana ibukina bwa e kamanenaaki iai aran Iehova.

16. Ni kaineti ma 1 Ioane 4:​1, e aera bwa ti aki riai ni burebureaki n rongorongo aika kewe ibukia ana aomata Iehova?

¹⁶ Tera ae e na buokira n aki kabuaa ara onimaki? Karekea bwaninin te rongorongo. N ana Kabwarabwara Iesu i Aon te Maunga, e kauringia taan rimwina bwa a na bon ‘uaraoaki’ irouia tabeman. (Mat. 5:11) Tatan bon nibwani keewe akanne. E kairiia taani kakaaitara bwa a na kabutiinako rongorongo aika kewe ibukia naake a tangira te koaua. (TeKao. 12:​9, 10) Ti riai n rarawa nakoni keewe ake a taekin taani kaaitaraira. Ti aki riai ni kariaia keewe akanne bwa a na kakamaakuira ke ni kamamaara ara onimaki.​—Wareka 1 Ioane 4:1.

17. E aera ngkai baike a riki imwaini maten Iesu a kairaki iai tabeman bwa a na rawa ni butimwaeia?

¹⁷ Imwaini maten Iesu, e kamwaneaki iroun temanna i buakoia ana abotoro ake 12. E kakeaa Iesu tenua te tai te abotoro riki temanna, ao a bane ni kitanna ana abotoro n te tairiki are imwaini matena. (Mat. 26:​14-16, 47, 56, 75) E aki mimi iai Iesu. E a boni kaman taekinna naba bwa e na riki aei. (Ioa. 6:64; 13:​21, 26, 38; 16:32) N noran aei, a kona ni kairaki iai tabeman bwa a na rawa ni butimwaea Iesu ao ni kangai, ‘Ngkana anne aroia ana abotoro Iesu, N na bon aki riki bwa temanna i buakoia!’

18. Baikara taetae ni burabeti ake a kakoroaki bukia ni baike a riki imwaini maten Iesu?

¹⁸ Tera ae taekinaki n te Koroboki ae Tabu? N tienture ake mai mwaina, e kaotia Iehova n ana Taeka bwa e na boni kamwaneaki te Mesia n 30 te mwakoro n tirewa. (Tek. 11:​12, 13) Teuare e na kamwanea Iesu bon temanna i buakoia raoraona ni kaan. (TaiAre. 41:9) E korea naba aei te burabeti ae Tekaria: “Orea te tia kawakintiibu, ao ke e maenako te nanai.” (Tek. 13:7) N oneani mwin ae a na rawa ni butimwaea Iesu aomata aika raoiroi nanoia ibukini baika riki aikai, e na boni kakorakoraaki aia onimaki n norani kakoroani bukin taetae ni burabeti aikai iroun Iesu.

19. Tera ae a ataia aomata aika raoiroi nanoia?

¹⁹ Ti nora naba te kangaanga anne ni boong  aikai? Eng. Iai tabeman Ana Tia Kakoaua Iehova aika rangi ni kinaaki ni boong aikai aika a tia ni kitana te koaua, a riki bwa taan tannako man te koaua, ao a kataia ni katikiianako naba tabeman. A kabutiinako rongorongo aika aki raraoi ibukia Ana Tia Kakoaua Iehova, rongorongo aika bureburea te aba, ao keewe, rinanoni waaki ni kanakorongorongo ao te intanete. Ma a aki burebureaki iai aomata aika raoiroi nanoia. A ataia ae e a kaman taekinaki n te Baibara rikini baikanne.​—Mat. 24:24; 2Bet. 2:​18-22.

20. Ti na kangaa n rarawa ni burebureaki irouia naake a kitana te koaua? (2 Timoteo 4:​4, 5)

²⁰ Tera ae e na buokira n aki kabuaa ara onimaki? Ti riai ni kateimatoa korakoran ara onimaki man arora n ukeuke n reirei ni katoatai, n tatataro, ao ni katabetabeira n te mwakuri are e mwiokoira iai Iehova. (Wareka 2 Timoteo 4:​4, 5.) Ngkana iai ara onimaki, ti na bon aki raraomaeakin rongorongora aika aki raraoi aika kabutakinako. (Ita. 28:16) Ti na buokaki n tangiran Iehova, tangiran ana Taeka, ao tarira n te onimaki, bwa ti na rawa ni burebureaki irouia naake a kitana te koaua.

21. E ngae ngke angia aomata ni boong aikai a rawa ni butimwaea ara rongorongo, ma tera ae ti kona ni kakoauaa raoi?

²¹ N te moan tienture, a bati aika rawa ni butimwaea Iesu. Ma a boni bati naba ake a butimwaeia. I buakoia nakanne bon te I-Iutaia temanna ae kaain te Tanirim, ao “a rangi ni mwaiti naba ibonga.” (Mwa. 6:7; Mat. 27:​57-60; Mareko 15:43) Ni boong aikai, mirion ma mirion naba aomata aika butimwaea Iesu. Bukin tera? Ibukina bwa a atai ao n tangiri koaua ake n te Baibara. E taku Ana Taeka te Atua: “Aia bwai akana tangira am tua, te rau ae bati, akea te bwai teuana ae kona ni kabwakaia.”​—TaiAre. 119:165.