1-2. (a) Tera aroia tautaeka tabeua ni kaaitaraia ana aomata Iehova, ma tera aroia Ana aomata iai? (b) E na kangaa ni kona n reke te kukurei imwin te bwainikirinaki? (Taekina naba te taamnei ni moan te maekatin aei.)

 N TAAI aikai, e bon tiatianaki ke ni katabuakaki ara mwakuri n aaba aika 30 tabun ni katobibia te aonnaba. Ao a kabureaki taari irouia taan tautaeka tabeua n aaba akanne. Tera aia bure? Ni kaineti ma ana iango Iehova, bon akea aia bure. Te bwai ae a karaoia, boni warekan te Baibara ao te ukeuke n reirei iai, tibwaan aia koaua ma tabemwaang, ao irirakin aia bobotaki ma raoia n onimaki. A bon rawa naba n irekereke ma waaki n tautaeka. N aki ongei korakorani kaitaraakia ana toro te Atua aika kakaonimaki aikai, ma a boni kateimatoa etin aroia * n aroia ni kakaonimaki nakon Iehova. Ao a rangi ni kukurei ni karaoan anne!

² Ko bae n tia n nori taamneia tabeman i buakoia taani Kakoaua aika ninikoria aikai ao n noriia bwa a wingare. A kimwareirei bwa a ataia ae e kukurei Iehova ngkai a kateimatoa etin aroia nakoina. (1Rong. 29:17a) E taku Iesu: “A a kukurei akana bwainikirinaki ibukin te raoiroi . . . Kam na kakatonga ao kam na rangi ni kimwareirei, bwa e rianako kaniwangami.”—Mat. 5:10-12.

3. Tera aroia abotoro ngke a bwainikirinaki n te moan tienture, ao bukin tera bwa a karaoa anne? (Mwa. 4:19, 20)

³ Titeboo te bwai ae a rinanona ngkai taari ma are a rinanona  ao n nanomwaaka i aana abotoro n te moan tienture, ngke a bwainikirinaki ibukin tataekinan aran Iesu. A okioki taani moti n aia boowi ae rietata I-Iutaia n “tua nakoia bwa a na katoka taekinan aran Iesu.” (Mwa. 4:18; 5:27, 28, 40) Ma tera aroia abotoro? (Wareka Mwakuri 4:19, 20.) A ataia ae Teuare mwaaka riki, e ‘tua nakoia bwa a na uarongorongo nakoia aomata ao ni kakororaoa kaotiotan’ taekani Kristo. (Mwa. 10:42) A ninikoria Betero ma Ioane n tuangia bwa a na ongeaba riki iroun te Atua ao tiaki taani moti akanne, ao a na teimatoa n tataekina taekan Iesu. Ai aron ae a a tabeka iai te titiraki aei nakoia taan tautaeka akanne, ‘Kam kainikatonga n iangoia bwa a riai n ongeaba riki aomata nakoimi ma ai tiaki te Atua?’

4. Tera aia katoto abotoro ibukia Kristian ni kabane, ao ti na kangaa ni kakairi iai? (Mwakuri 5:27-29)

⁴ A katea te katoto ae tamaroa abotoro are a bane ni kakairi iai Kristian ni koaua mangkekei ni karokoa ngkai, ae kangai “ti na ongeaba iroun te Atua bwa te tia tautaeka, nakon ae ti na ongeaba irouia aomata.” (Wareka Mwakuri 5:27-29.) Imwin oreaia abotoro ibukini kateimatoaan etin aroia, a a kitana aia tabo ni boowi ae rietata I-Iutaia, ao a “kimwareirei kioina ngkai a katauaki bwa a na bwainnataeaki ibukin aran Iesu,” ao a bon teimatoa naba n angareirei!—Mwa. 5:40-42.

5. Taekin titiraki aika ti riai ni kaekai.

⁵ A rio titiraki tabeua man aia katoto abotoro. N te katoto, e kangaa ni boraoi aia motinnano are a na ongeaba iroun te Atua ao tiaki aomata, ma ana tua te Baibara are a na “aantaeka . . . irouia ake mwiokoaki n te mwaaka ni tautaeka”? (IRom 13:1) Ti na kangaa “n ongeaba nakoia tautaeka ao mwaaka n tautaeka,” n aron are e taekinna te abotoro Bauro, ao ni kateimatoa naba etin arora nakon te Atua ae te kabanea ni Kakannato?—Tit. 3:1.

6. (a) Antai “ake a mwiokoaki n te mwaaka n tautaeka” n I-Rom 13:1, ao tera arora ae riai nakoia? (b) Tera aroni mwaakaia taan tautaeka aika aomata?

⁶ Wareka I-Rom 13:1. Te taeka n te kibu aei  ae “mwiokoaki n te mwaaka n tautaeka,” e kaineti nakoia taan tautaeka aika aomata ake iai mwaakaia i aoia aomata. A riai n aantaeka Kristian irouia taan tautaeka aikai. A kateimatoa te rau naakai, a taraia bwa a na ongeaba aomata nakon te tua, ao n tabetai a kamanoia ana aomata Iehova. (TeKao. 12:16) Ti bon riai ni kabwakai ara taekiti, ara angabwai, ao ni karineia. (IRom 13:7) E reke mwaakaia tii ibukina bwa e kariaia Iehova bwa e na reke irouia. E kamataataa te boto n reirei anne Iesu ngke e titirakinaki iroun te Kowana n Rom ae Bontio Birato. E bon taekinna Birato bwa e kona ni baireia bwa e na kamaiuaki Iesu ke e na kamateaki, ma e taku Iesu nakoina: “E na bon akea mwaakam ni karaoa te bwai teuana nakoiu ngke arona bwa ko aki anganaki mai eta.” (Ioa. 19:11) Bon iai tiani mwaakaia taan tautaeka aika aomata ao taan tautaeka ni boong aikai n aron naba Birato.

7. Tera ae ti aki riai n ongeaba iai irouia taan tautaeka aika aomata, ao tera ae a riai n ururingnga?

⁷ A aantaeka Kristian nakon aia tautaeka aomata aika aki kauntaba ma Ana tua te Atua. Ma ti aki kona n ongeaba irouia aomata ngkana a tangiri baika a katabuakaki iroun te Atua ke a tukira mani karaoani baike e tangirira te Atua bwa ti na karaoi. A kona n tua nakoia rorobuaka bwa a na uotii bwaai ni buaka ao ni kamanenai. * Ke tao a katabuaka kamanenaan ara Baibara, ara boki aika aanaki n te Baibara, ao a katoka ara uarongorongo ao bobotakira n taromauri. Ngkai a kabonganabuaka mwaakaia taan tautaeka ni bwainikirinia taan rimwini Kristo, a na boni kaekaa taekaia i matan te Atua. E bon tarataraiia te Atua!—TeMin. 5:8.

8. Tera te kaokoro i marenan taeka aika “rietata” ao “moan te rietata,” ao e aera bwa e kakawaki ataakina?

⁸ Te taeka ae “rietata,” nanona “raoiroi riki, kakannato riki, ao rine riki.” Ma e aki nanonaki iai “moan te raoiroi, moan te kakannato, moan te rine,” bwa anne boni kabwarabwaraan te taeka riki teuana ae, “moan te rietata.” A kona n taekinaki aia tautaeka aomata bwa “a mwiokoaki n te mwaaka n tautaeka,” ma iai riki te mwaaka n tautaeka teuana ae moan te rine ao moan te rietata. N te Baibara ao aua te tai are e anganaki Iehova ae te Atua te nakoa ae “Teuare Moan te Rietata.”—Tan. 7:18, 22, 25, 27.

9. Tera are e noria te burabeti are Taniera n taiani miitara?

⁹ E nori miitara te burabeti ae Taniera ake e kaotaki iai mwaakan Iehova i aoia taan tautaeka ni kabane. E nori moa Taniera aman maan aika totoa aika tei ibukin tautaeka ngkoa aika mwaaka riki n te aonnaba ake Baburon, Miria ma Botia, Kuriiti, Rom, ao ai te tautaeka ae mwaaka riki n te aonnaba ngkai ae Amerika ma Buritan. (Tan. 7:1-3, 17) Imwina, e nora Iehova ae te Atua n tekateka n ana kaintokanuea i karawa. (Tan. 7:9, 10) Te baere e noria imwina te burabeti ae kakaonimaki aei, e na riki bwa te bwai ni kauring nakoia taan tautaeka ngkai.

10. Ni kaineti ma Taniera 7:13, 14, 27, antai are e anganna Iehova te mwaaka n tautaeka n te aonnaba, ao tera ae kaotaki iai ibukin Iehova?

¹⁰ Wareka Taniera 7:13, 14, 27. E anai mwaaka n tautaeka te Atua mairouia tautaeka n aomata ni kabane ao e angania ake tabeua riki ake a tau ni buokaki ao ni mwaaka riki. Ae antai? Bon “temanna ae ai aron natin te aomata,” ae Iesu Kristo, ao “te koraki aika itiaki ake ana aomata Teuare Moan te Rietata,”  ake naake 144,000 ake a na tautaeka “n aki totoki.” (Tan. 7:18) E teretere bwa Iehova bon “Teuare Moan te Rietata,” bwa bon tii ngaia ae kona ni karaoa anne.

11. Tera riki are e koreia Taniera ae kaotaki iai bwa moan te mwaaka Iehova i aoia natannaomata?

¹¹ E boraoi te baere e noria Taniera n te miitara ma te bwai are e taekinna mai mwaina. E taku: “Atuani karawa . . . E kabwakaia ueea ao e kateirakeia ueea.” E koreia naba bwa “e mwaaka i aon aia tautaeka n uea aomata Teuare Moan te Rietata, ao e anga te tautaeka nakon ane e kan anganna.” (Tan. 2:19-21; 4:17) Iai taai ake e kabwakaia ke ni kateirakeia iai taan tautaeka Iehova? Eng, bon iai!

12. Tera te katoto ibukin aron Iehova rimoa ni kabwakaia ueea man aia kaintokanuea? (Nora te taamnei)

¹² E kaotia raoi Iehova bwa iai mwaakana ae moan te rietata i aoia naake “a mwiokoaki n te mwaaka n tautaeka.” Iangoi katoto aika tenua. E tautoronia ana aomata Iehova Barao mai Aikubita ao e okioki n rawa ni kainaomataia. Ma e boni kainaomataia te Atua ngke e kaiinakoa Barao n Taari ae Uraura. (TeOti. 14:26-28; TaiAre. 136:15) E karaoa ana baka n amwarake Ueani Baburon are Beretiata ao e ‘karietataa i bon irouna n ekaanako Ueani karawa’ ao e “karaoiroia [atuana] ake a karaoaki man te tirewa ao te koora” ao tiaki Iehova. (Tan. 5:22, 23) Ma e kananorinanoaki iroun te Atua teuaei, bwa “n te tairiki naba anne,” ao e tiringaki Beretiata, e anaaki ana tautaeka n uea, ao e anganaki Miria ma Botia. (Tan. 5:28, 30, 31) E kamatea te abotoro Iakobo Ueani Baretain are Erote Akeriba I, ao e karina te abotoro Betero n te matawariki, ma e iangoa naba kamateana. Ma Iehova e tuka Erote mani karaoan ana babaire, bwa n te tai naba anne ao “e orea Erote ana anera Iehova,” ao e mate.—Mwa. 12:1-5, 21-23.

13. Taekina te katoto ibukin aron Iehova ni kataenikaiia taan tautaeka aika ikotaki.

¹³ E kaotia naba Iehova bwa moan te rietata ngaia i aoia tautaeka aika ikotaki ni kabane. E buaka ibukia tibun Iteraera ao ni buokiia bwa a na urua aia iraorao ueani Kanaan aake 31, ao ni buakani aono aika abwabwaki n te Aba ni Berita. (Iot. 11:4-6, 20; 12:1, 7, 24) E buokiia naba tibun Iteraera ni kataea ana kai te Uea are Benataata ao 32 riki taan tautaeka i Turia ake a buaka ma Iteraera.—1Uea 20:1, 26-29.

14-15. (a) Tera aia taeka Ueea ake Nebukaneta ao Taraiati ibukin ana tautaeka Iehova? (b) Tera ana taeka te tia areru ibukin Iehova ao Ana natannaomata?

 ¹⁴ Ai batira taai ake e kaotia iai Iehova bwa boni ngaia Teuare Moan te Rietata! Ngke e kainikatonga Ueani Baburon are Nebukaneta ibukin ‘oini korakorana ma mwaakana ao kakannatoni karineana,’ ao e aki kananorinanoa i matan Iehova are boni Ngaia ae riai ni karaoiroaki, e a karikia naba te Atua bwa te rangirang. Ngke e a marurung Nebukaneta e a “karaoiroa Teuare Moan te Rietata” ao ni kakoauaa bwa “ana tautaeka [Iehova] bon te tautaeka ae akea tokina.” E taku riki: “Akea ae e kona n tukia.” (Tan. 4:30, 33-35) Imwini kataakin Taniera ibukini kateimatoaan etin arona nakon te Atua, ao kamaiuana iroun Iehova mani nneia raian, e a taekina aei te Uea are Taraiati: “A na ruru ni maaku i matan Atuan Taniera. Bwa boni ngaia te Atua ae maiu ao e teimatoa n aki toki. E na bon aki kona n uruaki ana tautaeka n uea, ao e teimatoa n aki toki mwaakana n tautaeka.”—Tan. 6:7-10, 19-22, 26, 27, kbn.

¹⁵ E taku te tia areru: “E kamangaoi aia waaki natannaomata Iehova; ao e tokobitoi aia babaire botannaomata.” E taku riki: “E a kukurei te natannaomata ae Atuana Iehova. Ae te botannaomata ae e rineia bwa ana aomata.” (TaiAre. 33:10, 12) Aio bukina ngkai ti riai ni kateimatoa etin arora nakon Iehova!

16. Tera ae ti kona ni kakoauaa raoi ni kaineti ma te “rawawata ae korakora,” ao bukin tera? (Nora te taamnei.)

¹⁶ Ti a tia n nori ana mwakuri Iehova n taai aika nako. Ao tera ae ti kantaningaia nakon te tai ae kaan ae imwaira? Ti kona ni kakoauaa bwa Iehova e na kamaiuia ana toro aika kakaonimaki man te “rawawata ae korakora” ae e a kaan roko. (Mat. 24:21; Tan. 12:1) E na karaoa aei nakoia aomata aika ikotaki ae a ataaki bwa Koka mai Makoka, ngkana a karaoa  aia buaka ae tiritiri nakoia aika kakaonimaki nakon Iehova. Aomata akana ikotaki akanne, e kaainaki irouia aaba aika 193 ake kaain te Botaki ni Botannaomata, ma a na bon aki kona n tokanikai i aon Teuare Moan te Rietata ma ana taanga ni buaka mai karawa! Aio ana berita Iehova: “N na boni kamoamoaai ao ni katabuai ao ni kaotai i mataia natannaomata aika bati, ao a na ataia bwa bon Iehova ngai.”—Etek. 38:14-16, 23; TaiAre. 46:10.

17. Tera ae taetae ni burabetinaki ibukin taai aika imwaira n te Baibara ibukia ueea n te aonnaba ao akana kateimatoa etin aroia nakon Iehova?

¹⁷ E na kauekeaki ana kabanea ni buaka Iehova ae Aremaketon man ana buaka Koka ngkana e kamaunaia iai Iehova “ueea n te aonnaba ni kabutaa.” (TeKao. 16:14, 16; 19:19-21) Ma “a na maekana te aonnaba tii akana raoiroi, ao e na tiku iai ane e kateimatoa etin arona.”—TaeRab. 2:21, kbn.

18. Tera are a karaoia Kristian ni koaua aika bati, ao bukin tera? (Taniera 3:28)

¹⁸ A bati Kristian ni koaua ake a karuanikaia inaomataia ao boni maiuia naba, mangkekei ni karokoa ngkai ibukin tangiran Iehova ae aia tia Tautaeka ae Moan te Rietata. A motinnanoia bwa a na kateimatoa etin aroia, n aroia taian Ebera ake teniman ake a kamaiuaki man te ai ae uramwaaka, ibukin teimatoaia ni kakaonimaki nakon Teuare Moan te Rietata.—Wareka Taniera 3:28.

19. E na boto i aon tera aron Iehova ni motiki taekaia ana aomata, ao tera ae ti riai ni karaoia ngkai?

¹⁹ E korea aei te tia areru are Tawita ibukini kakawakini kateimatoaan etin arona nakon te Atua: “E na motiki taekaia botannaomata Iehova. Motika taekau Iehova ni kaineti ma raoiroiu.” (TaiAre. 7:8) E korea naba aei: “Ke a kawakinai etin arou ma au raoiroi.” (TaiAre. 25:21) Te anga ae moan te raoiroi ibukini kateimatoaan etin arora, bon teimatoara ni kakaonimaki nakon Iehova, n aki ongei baika riki nakoira! Ao e na titeboo iai ara namakin ma te tia areru are korea aei: “A a kukurei akana kateimatoa etin aroia, akana kakairi n ana tua Iehova.—TaiAre. 119:1, kbn.