1, 2. Taekin iango aika kakaokoro ibukin te bwaretaiti.

BON te tai ni kananokawaki te tai aei. Ngke a a kitana te tabo ni botaki taari ake a roko man aaba tabeua imwin te bwabwaro i Seoul i Korea, a bati taani Kakoaua aika kaain te aba ake a mena i rarikia. A bati ake a kateitei baia ni kaboo ao a taku: “Ti a boo n te Bwaretaiti!” N am iango, tera te bwaretaiti ae a nanonna?

² Ni boong aikai, a kakaokoro aia iango aomata ibukin te bwaretaiti. A taku tabeman bwa te bwaretaiti bon tii te mii. Tabeman a taku bwa te tabo ae reke iai te kukurei ao te raunnano. E kona naba n iangoia te mwaane ae baki ae tekateka n te baka n amwarake bwa e a mena n te bwaretaiti. E nora te tabo ae onrake n uee aika kantara te iruwa temanna n te ka-19 n tienture ao e taku: “Ia! Bon te bwaretaiti.” E teimatoa n aranaki te tabo anne bwa te Bwaretaiti ni boong aikai, e ngae ngke ni katoa ririki e bwabwaka iai te tino ae raka i aon 50 te buti (15 te mita) rietana. Tera nanon te taeka ae Bwaretaiti iroum? Ko kantaningaia bwa e na roko?

3. E moani mwaneweaki ia te Bwaretaiti n te Baibara?

³ A taekinaki n te Baibara bwaretaiti aika uoua bwa te bwaretaiti rimoa ao te bwaretaiti n te tai ae e na roko. Ti moani wareka taekan te Bwaretaiti ni moani bokin te Baibara. Ti wareka ae kangai ni Karikani Bwaai 2:8: “E katauraoa te onnaroka i Eten [te bwaretaiti ae nnen te kukurei, the Catholic Douay Version] i mainiku Iehova ae te Atua, ao e kamaekaa iai te mwaane are e karaoia.” N te Baibara n  Ebera, e taekinaki iai te onnaroka i Eten. Nanon Eten “te Kukurei,” ao e rangi n tamaroa te onnaroka anne. E bati te amwarake iai, e kantara, ao a rau maan ma aomata.​—KBwaai 1:​29-31.

4. E aera bwa ti kona n taekina te onnaroka are i Eten bwa te bwaretaiti?

⁴ E rairaki te taetae n Ebera ibukin “onnaroka” n te taetae ni Kuriiti bwa Pa·raʹdei·sos. E taekinaki Pa·raʹdei·sos n te Cyclopaedia mairoun M’Clintock ao Strong bwa “te tabo ni kamaangang ae tikauarerei, e mwawaawa, akea ae e kona n ikoaki iai, iai kaai aika kanikan i aona aika kakaokoro uaaia, ao iai uteute i mataniwini karaanga ike a amwamwarake iai taian nanai n ria ao tiibu​—anne te taamnei ae tei n ana iango te tia mwamwananga ae te I-Kuriiti.”​—Kabotaua ma Karikani Bwaai 2:​15, 16.

5, 6. E kangaa ni bua te Bwaretaiti are n aia tai Atam ma Ewa, ao tera te titiraki ae rio mai iai?

⁵ E kamaekaia Atam ma Ewa te Atua n te bwaretaiti anne, ma a aki teimatoa n tiku iai. Bukin tera? A aki ongeaba n ana kaetieti Iehova ao a a kabuaa kakabwaiaaia. Ai akea te Bwaretaiti ibukia ma kanoaia. (KBwaai 3:​23, 24) E ngae ngke e a aki maekanaki irouia aomata te Bwaretaiti anne, ma bon iai ni karokoa rokon te Ieka n ana bong Noa.

⁶ A bae n iangoa aei tabeman, ‘E na manga reke te Bwaretaiti n te aonnaba?’ Tera ae kaotaki ni bwaai ni kakoaua? Ngkana ko kantaningaia bwa ko na maeka ma aika tangiraki iroum n te Bwaretaiti, iai bukina aika riai ae ko kona ni kakoauaa iai anne? Ko kona ni kabwarabwaraa bwa e aera ngkai ti kakoauaa ae iai te Bwaretaiti n te tai ae e na roko?

7, 8. (a) Tera ana berita te Atua nakon Aberaam? (b) Tera are e bae n iaiangoia Aberaam man ana berita te Atua?

⁷ A reke kaekaan titiraki aikai n te boki ae kairaki koreana iroun Teuare karika te moani Bwaretaiti. Iangoa te baere e taekinna te Atua nakon raoraona are Aberaam. E tuangnga bwa e na kamwaitiia kanoana “n aron tanon aon te bike.” Imwina, e a karaoa Iehova te berita ae kakawaki aei: “A na boni bane natannaomata n te aonnaba ni karekei kakabwaiaaia rinanoni kanoam, ibukina bwa ko ongo ni bwanaau.” (KBwaai 22:​17, 18) E okioki te Atua n taekina te berita anne nakon natin Aberaam ao tibuna.​—Wareka Karikani Bwaai 26:4; 28:14.

⁸ E aki taekinaki n te Baibara bwa Aberaam e iangoia bwa e na reke te kabanea ni kaniwanga nakoia aomata n te bwaretaiti i karawa. Ngke e taekinna te Atua bwa a na “bane natannaomata n te aonnaba” ni kakabwaiaaki, e boni bae Aberaam n iangoi kakabwaia n te aonnaba. Te berita aei boni mairoun te Atua, ae nanona bwa a na reke baika raraoi riki ibukia ‘natannaomata n te aonnaba ni kabane.’ Ma tii aei te bwai ni kakoaua n te Baibara ae kaotia bwa iai te bwaretaiti n te aonnaba n te tai ae e na roko?

9, 10. Baikara berita ake a taekinaki rimwi riki ae boto mai iai kantaningaan te bwaretaiti n te tai ae e na roko?

⁹ E kairaki temanna kanoan Aberaam ae Tawita bwa e na taekina te tai teuana n te tai ae e na roko ike a na kamaunaaki iai “aomata aika buakaka” ao “taani kakaraoa ae bure.” Tera mwina? “A nang akea aomata aika buakaka.” (TaiAre. 37:​1, 2, 10) Ma “a na abana te aonnaba akana nimamannei, ao e na korakora kimwareireia n te rau ae bati.” E kairaki naba Tawita bwa e na taetae ni burabetina aei: “A na abana te aonnaba akana raoiroi, ao a na maeka i aona n aki toki.” (TaiAre. 37:​11, 29; 2Tam. 23:2) N am iango, tera aron rotakia naake a kani kakaraoa nanon te Atua ni berita akanne? Iai bukina ngkai a kantaningaia bwa n te tai teuana ao tii aomata aika raoiroi aika a na maeka n te aonnaba ae e nang riki bwa te bwaretaiti n aron are i Eten.

¹⁰ Imwina riki, angia tibun Iteraera ake a  taku bwa a beku ibukin Iehova a a manga rawa nakoina ao te taromauri ae koaua. Ngaia are te Atua e a kariaia Baburon bwa e na buakania ana aomata, e na urua abaia, ao a na bati aika a na riki bwa taenikai. (2Rong. 36:​15-21; Ier. 4:​22-27) Ma e ngae n anne, a a kaman taekinna ana burabeti te Atua bwa imwin 70 te ririki, a na manga oki ana aomata nako abaia. A koro bukin taetae ni burabeti akanne, ao ti irekereke naba iai. Ngkana ti rinanoi tabeua mai iai, ururinga te bwai ae ti na kaatuua iangoana, ae te bwaretaiti n te aonnaba ae i aoni kawaina n roko.

11. E kangaa ni kakoroaki bukin Itaia 11:​6-9 n te moantai, ma tera te titiraki ae tuai ni kaekaaki?

¹¹ Wareka Itaia 11:​6-9. E taetae ni burabetinna te Atua rinanon Itaia bwa imwin okia ana aomata nako abaia, e na akea te iowawa, baika karuanikai, ao akea ae e na manga maakuia maan ke aomata aika tiritiri n aroia maan. A na mano raoi ataei ao kaara. Tiaki bwa ko a kauringaki iai te rau ae korakora n te onnaroka are i Eten? (Ita. 51:3) E kaotaki naba n te taetae ni burabeti anne bwa e na “buta te aonnaba n ataakin Iehova, n aron taari ngkai e kabutaa marawa,” ma tiaki tii irouia te natannaomata ae Iteraera. E na riki anne n ningai?

12. (a) Baikara kakabwaia ake a karekei naake a oki man te taenikai i Baburon? (b) E kangaa ni kaotaki bwa iai riki kakoroani bukin Itaia 35:​5-10 n te tai ae e na roko?

¹² Wareka Itaia 35:​5-10. Noria bwa e a manga taetae ni burabetinna riki Itaia bwa naake a oki rikaaki nako abaia a na aki ruanikai irouia aomata ao maan. E na karikiuaa abaia ao e na tebokaki raoi n te ran n aron te onnaroka are i Eten. (KBwaai 2:​10-14; Ier. 31:12) E na koro bukin te taetae ni burabeti anne tii n aia tai tibun Iteraera? E mwaneweaki naba n te taetae ni burabeti anne ae a na kamarurungaki mataki, mwauku ao bonotaninga. Ma e aki karaoaki aei nakoia tibun Iteraera ake a oki mai Baburon. Ngaia are e kaotia te Atua bwa e na katoki aoraki ni kabane n te tai ae e na roko.

13, 14. A kangaa taenikai ake rimoa n nora kakoroani bukin Itaia 65:​21-23, ma tera iteran te taetae ni burabeti aei ae tuai ni koro bukina? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

¹³ Wareka Itaia 65:​21-23. Ngke a okiri abaia I-Iutaia, akea aia auti aika kamwengaraoi ao akea naba aia tawaana aika maiureirei. Ma ibukina bwa e kakabwaiaia te Atua a na riki bitaki. Ai kukureira ngke a a katei aia auti ao ni maeka i nanoia! A a kona n uniki arokaia ao ni kang uaaia aika kangkang.

¹⁴ Nora te bwai ae kakawaki n te taetae ni burabeti anne. Iai te tai ae a nang riki iai ara bong bwa ai “aron abwabwakin ana bong te aroka”? Tabeua aroka a maiu nga ma nga te ririki. A riai ni marurung raoi aomata ngkana a na maiu n aron anne. Ngkana a kona ni maeka ma te rau, n te tabo ae tikauarerei n aron are e a kaman taekinna Itaia, e nang koro ngkanne bukin te mii, ai te bwaretaiti! Ao e na boni kakoroaki bukin te taetae ni burabeti anne!

15. Baikara kakabwaia tabeua n te boki ae Itaia?

¹⁵ Iangoia bwa a kangaa berita aika ti a tibwa tia ni maroroakin ni kamataataa bwa iai te bwaretaiti n te tai ae e na roko. A na kakabwaiaaki iroun te Atua aomata ni kabutaa te aonnaba. Akea ae e na ruanikai maiuna irouia maan ke aomata aika tiritiri n aroia maan. A na kamarurungaki mataki, bonotaninga, ao mwauku. A a kona aomata ni katei oin aia auti ao ni karekei amwarake aika kamarurung. A na abwabwaki riki maiuia nakon aroka. Eng, iai bwaai ni kakoaua n te Baibara bwa a na riki baikanne n te tai ae e na roko. Ma tabeman a bae n taekinna bwa taetae ni burabeti aikai e aki nanonaki iai te bwaretaiti n te aonnaba n te tai ae e na roko. Tera ae ko na tuangia? E aera bwa ko kakoauaa raoi ae ti kantaningaa rokon te bwaretaiti ni koaua n te aonnaba? E anganira bukini kakoauaan anne teuare te kabanea ni kakannato mai buakoia aomata.

16, 17. E taekina taekan te Bwaretaiti Iesu n ningai?

¹⁶ E ngae ngke akea ana bure Iesu ma e bon tauraki naba i aon te kai ao ni mate, ao e tine i nukaia I-Iutaia aika uoman aika taani kamwarua. Imwaini maten Iesu, e ataia temanna i buakoia naakai ae Iesu bon te uea ao e bubutiia ni kangai: “Iesu, uringai ngkana ko a roko n am Tautaeka n Uea.” (Ruka 23:​39-42) E irekereke naba kakabwaiaam n te tai ae e na roko ma ana kaeka Iesu n Ruka 23:43. Tabeman taan rabakau ni boong aikai, a karina te komwa imwain te taeka ae “n te bong aei” ao a rairia ni kangai: “E koaua ae I tuangko, ko na mena ma ngai n te Bwaretaiti n te bong aei.” A kakaokoro iango ibukini nnen te komwa n te kibuntaeka anne. Ma tera ae e nanonna Iesu ngke e kangai, “n te bong aei”?

¹⁷ E kamanenaaki taiani komwa n taetae aika bati ni boong aikai ibukini kamatataan nanon te kibuntaeka. Ma a aki bati ni kamanenaaki kanikina n aron akanne n taiani koroboki nikawai n te taetae ni Kuriiti. Ngaia are e a rio te titiraki aei: E koaua bwa e taekina aei Iesu, “I tuangko, ko na mena ma ngai n te Bwaretaiti n te bong aei”? Ke e kangai, “I tuangko n te bong aei, ko na mena ma ngai n te Bwaretaiti”? A karina te komwa taan rairai tao imwain ke imwin “te bong aei” ni kaineti ma te bwai ae a iangoia bwa e nanonna Iesu, ao ko kona n nori rairai akanne ni Baibara ni boong aikai.

18, 19. Tera ae buokira bwa ti na ota n te bwai are e nanonna Iesu?

¹⁸ Ma uringnga bwa Iesu e a kaman tuangia taan rimwina ni kangai: “E na mena naba i aantano Natin te aomata, tenua te ngaina ao tenua te bong.” E taekina aei: “E na kamwaneaki Natin te aomata nako nanoni baia aomata, ao a na kamatea, ao e na kautaki n te katenua ni bong.” (Mat. 12:40; 16:21; 17:​22, 23; Mareko 10:34) E taekinna te abotoro Betero bwa e bon riki aei. (Mwa. 10:​39, 40) Ngaia are e aki nako Iesu nakon te Bwaretaiti n te bong are e mate iai ma te kamwarua anne. E mena n te “Ruanimate [ke “Eriti”]” i nanon tenibong ni karokoa ae e kautaki iroun te Atua.​—Mwa. 2:​31, 32; kbn. *

¹⁹ Ti a ataia ngkanne bwa ana berita Iesu nakon te kamwarua e moanaki n taeka aikai: “E koaua ae I tuangko n te bong aei.” E kakabonganaaki te aeka n taetae anne n ana tai Mote. E taku: “A riai ni mena i nanomi taeka aikai aika I tua nakoimi n te bong aei.”​—TuaKau. 6:6; 7:11; 8:​1, 19; 30:15.

20. Tera ae boutokaa otara n te bwai are e taekinna Iesu?

²⁰ E taku te tia rairai n te Baibara temanna man te Middle East ni kaineti ma ana kaeka Iesu: “Te taeka ae katuruturuaki n te kibu aei bon ‘te bong aei’ ao e riai ni warekaki ni kangai, ‘E koaua ae I tuangko n te bong aei, ko na mena ma ngai n te Bwaretaiti.’ E karaoaki te berita n te bong anne ao e na kakoroaki bukina rimwi riki.” E taekinna te tia rairai anne bwa aio aroia aomata n taetae n te tabo anne ae nanona bwa e karaoaki te berita n te bong teuana ao e na boni kakoroaki bukina. Anne bukina ae te Baibara n Turia n te kanimaua n tienture e raira ana kaeka Iesu ni kangai: “Amen, I tuangko n te bong aei ko na mena ma ngai n te Onnaroka are i Eten.” Ti riai ni bane ni kaungaaki n te berita anne.

21. Tera te bwai ae aki karekea te kamwarua, ao bukin tera?

²¹ E aki ataia te kamwarua are mate ae e a tia Iesu ni karaoa ana berita ma ana abotoro ake a kakaonimaki bwa a na tautaeka ma ngaia n te Tautaeka n Uea i karawa. (Ruka 22:29) Irarikin anne, e tuai naba ni bwabetitoaki te kamwarua anne. (Ioa. 3:​3-6, 12) Ngaia are ngke e karaoa te berita aei Iesu nakon te kamwarua,  e boni bae n taekina te bwaretaiti n te aonnaba. Ma n ririki ake imwina ao te abotoro Bauro e taekina te miitara ibukin te mwaane temanna are “uotakinako nakon te bwaretaiti.” (2Kor. 12:​1-4) E kaokoro te kamwarua aei ma Bauro ao abotoro ake tabeman riki ake a kakaonimaki, bwa a rineaki naakai bwa a na uea ma Iesu n te Tautaeka n Uea. E taekina te bwai teuana ae e na riki n te tai ae e na roko Bauro ae taekan “te bwaretaiti.” * E na mena te bwaretaiti anne n te aonnaba? Ko na mena naba ikanne?

22, 23. Tera ae ko kona ni kantaningaia?

²² Uringnga are Tawita e taekina te tai teuana are a “na abana [iai] te aonnaba akana raoiroi.” (TaiAre. 37:29; 2Bet. 3:13) E taekina Tawita te tai teuana are a na kaboraoi iai maiuia aomata ma ana boto n reirei te Atua aika raraoi. E taku te taetae ni burabeti n Itaia 65:22: “A na abwabwaki aia bong au aomata n aron abwabwakin ana bong te aroka.” E kaotaki n aei bwa a na maiu aomata nga ma nga te ririki. Ko kona ni kakoauaa anne? Eng, bwa e taekinaki n Te Kaotioti 21:​1-4, bwa e na mutiakinia aomata te Atua. Ao teuana mai buakoni kakabwaia ake a beritanaki ibukia aomata aika beku ibukin te Atua n ana aonnaba ae boou, “e nang akea riki te mate.”

²³ Ngaia are e a mataata ana reirei te Baibara ibukin te Bwaretaiti. A kabuaa te Bwaretaiti ngkoa are i Eten Atam ma Ewa, ma e aki bua n aki toki. E beritanna te Atua bwa a na kakabwaiaaki aomata aika maeka n te aonnaba. E taekinna Tawita i aani kairana n te taamnei bwa a na abana te aonnaba akana nimamannei ao akana raoiroi, ao a na maeka iai n aki toki. A riai ni kaingaingaaki nanora n taian taetae ni burabeti n te boki ae Itaia bwa ti na kariariaa te tai are ti na maiu iai ni kukurei n te bwaretaiti n te aonnaba. N ningai te tai anne? N te tai are e a kakororaoaki iai ana berita Iesu nakon te kamwarua are te I-Iutaia. Ko boni kona ni mena n te Bwaretaiti anne. N te tai anne, e nang koro bukin te bwai are a tatakaruaia taari ake a kaea te bwabwaro i Korea, ae kangai: “Ti a boo n te Bwaretaiti!”