Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

KAONGORA IBUKIN TE REIREI 38

Bwaina te Wanawana n Tain te Rau

Bwaina te Wanawana n Tain te Rau

“E aki kakiriweaki te aba ao akea te buaka n ekaanako teuaei i nanon ririki akanne, bwa e anganna Iehova te motirawa.”​—2RONG. 14:6.

ANENE 60 A na Maiu Iai

KANOANA *

1. N ningai ae e kona ni kangaanga iai te beku ibukin Iehova?

N NINGAI ae e kangaanga riki iai te beku ibukin Iehova? N te tai are ko aitara iai ma kangaanga, ke n te tai are ko rau iai? Ngkana ti aitara ma kangaanga, ti a bon onimakina naba Iehova n te tai ae waekoa. Ma tera arora ngkana akea te kangaanga ni maiura? Ti mwaninga n tabetai kakawakin ara beku ibukin te Atua? E a kaman anga te kauring Iehova nakoia tibun Iteraera bwa e kona n riki anne.​—TuaKau. 6:10-12.

E kakorakoraa te Uea ae Ata ni kamauna te taromauri ae kewe (Nora barakirabe 2) *

2. Tera te katoto are e kateia te Uea ae Ata?

2 Bon te katoto ae tamaroa te Uea ae Ata, bwa e bwaina te wanawana n arona n onimakina raoi Iehova. E beku ibukin Iehova tiaki tii n taai aika kangaanga, ma n tain naba te rau. Mangke e uarereke Ata, “e tabwanin raoi ana tangira nakon Iehova.” (1Uea 15:14, kbn.) Te anga teuana ae e kaota iai anne, boni man arona ni kamauna te taromauri ae kewe mai Iuta. E taekinaki n te Baibara bwa “e kanakoi aia baonikarea atua aika ianena ao taabo aika rietata, e kamaeinikuni boua aika tabu, ao e korei kaai aika tabu ni kabwakai.” (2Rong. 14:3, 5) E kabwakaa naba Maaka are tibuna te unnaine man nakoana ae kakannato n te tautaeka. Bukin tera? Ibukina bwa e boutokaa neiei taromauriani bouannanti.​—1Uea 15:11-13.

3. Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

3 E aki tii kamauna te taromauri ae kewe Ata ma e boutokaa naba te taromauri ae itiaki, man arona ni buokiia kaain Iuta bwa a na okira Iehova. E kakabwaiaa Ata ao tibun Iteraera Iehova n angania te rau. * I nanon tebwina te ririki n ana tai n tautaeka Ata, ao “e aki kakiriweaki te aba.” (2Rong. 14:1, 4, 6) N te kaongora aei, ti na maroroakina aron Ata ni kamanena raoi tain te rau anne. Imwina ti na nori aia katoto Kristian n te moan tienture, ake a kamanena raoi naba tain te rau n aron Ata. Ao ni kabaneana, ti na kaekaa te titiraki aei: Ngkana ko maeka n te aba ae ko inaomata iai n taromauri, ko na kangaa ni kamanena raoi tain te rau anne?

ARON ATA NI KAMANENA RAOI TAIN TE RAU

4. Ni kaineti ma 2 Rongorongo 14:2, 6, 7, tera aron Ata ni kamanena raoi tain te rau?

4 Wareka 2 Rongorongo 14:2, 6, 7. E tuangia aomata Ata bwa bon Iehova ae ‘angania te motirawa mairouia aiaia ni kabane.’ E aki iangoia Ata bwa ai te tai n aoaori tain te rau anne. Ma e waaki ni katei kaawa, taian oo ma taua, ao mataroan te oo. E taku nakoia kaain Iuta: “E teimatoa n riki bwa abara te aba aei.” Tera ae e nanonna Ata? E nanonna bwa a inaomata aomata ni mwainging ao ni kateitei n abaia are e angania Iehova, ngkai akea te kakaaitara mairouia aiaia. E boni kaumakiia aomata bwa a na kamanena raoi tain te rau anne.

5. E aera Ata ngke e kakorakoraa ana taanga ni buaka?

5 E kamanena naba Ata tain te rau ni kakorakoraa iai ana taanga ni buaka. (2Rong. 14:8) E nanonaki iai bwa e aki onimakina Iehova? Tiaki ngaia anne. E ataia Ata bwa ngkai te uea ngaia, bon tabena katauraoaia ana aomata imwaini kangaanga ake a kona ni kaaitarai imwina riki. E ataia Ata ae e na boni bae n aki teimatoa te rau i Iuta, ao e bon eti anne.

A KAMANENA RAOI TAIN TE RAU KRISTIAN N TE MOAN TIENTURE

6. Tera aroia Kristian ake n te moan tienture ni kamanena raoi tain te rau?

6 E ngae ngke a bwainikirinaki n angiin te tai Kristian ake n te moan tienture, ma bon iai naba taai ake a rau iai. Tera aroia taan rimwin Iesu aikai ni kamanenai taai akanne? A aki toki n tataekina te rongorongo ae raoiroi taari aika kakaonimaki aikai. E taekinaki n te boki ae Mwakuri bwa a “nakonako ni maakakin Iehova.” A teimatoa n tataekina te rongorongo ae raoiroi, ao ibukin anne “e a rikirake ni kabatiaaki” mwaitiia. E oti raoi bwa Iehova e boni kakabwaiaa ingaingan nanoia n uarongorongo n taai ake a rau iai.​—Mwa. 9:26-31.

7-8. Tera are e karaoia Bauro ma naake raona n reken aia tai ae angaraoi? Kabwarabwaraa.

7 A kamanenai aanga nako taan rimwin Iesu ake n te moan tienture, ibukin tataekinan te rongorongo ae raoiroi. N te katoto, ngke e a ataia te abotoro Bauro bwa e a kaukaki nakoina mataroan te mwakuri ae bati ni menana i Ebeto, ao e kamanena raoi te tai anne n uarongorongo ao ni karekeia taan rimwin Iesu n te kaawa anne.​—1Kor. 16:8, 9.

8 E reke naba aia tai Bauro ma Kristian tabeman n uarongorongo nakoia aika bati n 49 C.E., ngke e karaoaki te babaire ibukin te korotobibi i Ierutarem. (Mwa. 15:23-29) Imwini karokoan te moti nakon taian ekaretia, a kakorakoraia taan rimwini Kristo aikai n tataekina “te rongorongo ae raoiroi ibukin ana taeka Iehova.” (Mwa. 15:30-35) Tera mwina? E taekinna te Baibara bwa “a teimatoa ni kakorakoraaki taian ekaretia n te onimaki, ao e a rarakarake mwaitiia kaaia ni katoabong.”​—Mwa. 16:4, 5.

KAMANENAAN RAOI TAIN TE RAU NI BOONG AIKAI

9. Tera aron aaba aika bati ni boong aikai, ao tera ae ti kona n titirakinira iai?

9 N aaba aika bati, ti inaomata n uarongorongo iai n akea tukara. Ko maeka n te aba ae ko inaomata iai ni waakina am taromauri? Ngkana ngaia anne, titirakiniko ni kangai, ‘Tera arou ni kamanena inaomatau aei?’ Ni kabaneani boong aikai ao ana botaki Iehova e a kaira karaoan te te mwakuri n uarongorongo ao n angareirei ae te kabanea ni bubura ae tuai n nonoraki mai mwaina. (Mareko 13:10) A boni bati baika a kona ni karaoia ana aomata Iehova.

A bati aika karekea kimwareireia man uataboan te mwakuri ni minita n te aba teuana, ke man aia uarongorongo nakoia naake e kaokoro aia taetae (Nori barakirabe 10-12) *

10. Tera ae ti kaungaaki bwa ti na karaoia n 2 Timoteo 4:2?

10 Ko na kangaa ni kamanena raoi tain te rau? (Wareka 2 Timoteo 4:2.) E aera bwa ko aki nenera arom ao n noria ngkana ko konaa ngkoe ke kaain am utu temanna ni kabatiaa riki uataboan te mwakuri ni minita, ke tao ni beku bwa te bwaiania? Ai tiaki ngkai ara tai ni kaikoi kaubwaira, bwa a na bon aki teimatoa baikai n tain te rawawata ae korakora.​—TaeRab. 11:4; Mat. 6:31-33; 1Ioa. 2:15-17.

11. Tera ae a karaoia tabeman bwa a aonga ni kona n tataekina te rongorongo ae raoiroi nakoia aika bati riki?

11 A bati taan uarongorongo aika reireinia te taetae ae kaokoro bwa a aonga ni kamanena n uarongorongo ao n angareirei iai. E boutokaiia taari aikai ana botaki te Atua, rinanoni katauraoani booki aika aanaki man te Baibara n taetae aika rangi ni bati. N te katoto, n 2010 ao a tauraoi ara boki n taetae aika 500 tabun. Ni boong aikai, a a tauraoi n taetae aika raka i aon 1,000!

12. A kangaa ni kakabwaiaaki aomata ngkana a ongora rongorongon te Tautaeka n Uea n oin aia taetae? Taekina te katoto.

12 Tera aron rotakia aomata ngkana a ongora te koaua man Ana Taeka te Atua n oin aia taetae? Iangoa te tari te aine temanna are kakabwaiaaki man te bwabwaro ae boo i Memphis, Tennessee, i U.S.A. E karaoaki te bwabwaro aei n te taetae ni Kinyarwanda, ae te taetae ae kakamanenaaki riki i Rwanda, Congo (Kinshasa), ao Uganda. Imwin te bwabwaro ao e taku te tari te aine aei ae kamanena te taetae anne: “Man te tai are I mwaing iai nakon te United States 17 te ririki n nako, ao ai tibwa te moantai aei ae I a ota raoi ni kanoan te bwabwaro.” E teretere bwa e rangi n ringaki nanon neiei ngke e ongora ni kanoan te botaki n oin ana taetae. Ngkana e angaraoi iroum, ko kona n reiakina te taetae teuana bwa ko aonga ni buokiia kaain am aono tabeman? Iai n am aono ae e na kan ongora riki n am rongorongo ngkana ko uarongorongo nakoia n oin aia taetae? Ko na boni karekea kimwareireim n am kakorakora iai.

13. A kangaa taari ake i Rutia ni kamanena raoi tain te rau?

13 A aki bane tarira n te onimaki n inaomata n uarongorongo. N tabetai ao a katabuaka ara mwakuri ni minita kaain te tautaeka. N te katoto, iangoiia tarira ake i Rutia. Imwini bwainikirinaia i nanon ririki aika bati, e a kariaiakaki aia waaki n taromauri i aan te tua ni Maati, 1991. N te tai anne ao e nakon 16,000 mwaitiia taan tataekina te Tautaeka n Uea i Rutia. Uabwi te ririki imwina, e a raka i aon 160,000 mwaitiia taan uarongorongo! E oti raoi bwa a bwaina te wanawana taari akanne n te tai are a inaomata iai n uarongorongo. E bon aki teimatoa tain te rau anne. Ma e ngae ngke a riki bitaki, e aki kerikaaki ingaingan nanoia ni boutokaa te taromauri ae itiaki. A teimatoa ni beku ibukin Iehova, n aroia ni kamanenai aanga ake a kona ni kamanenai.

E NA AKI TEIMATOA TAIN TE RAU

Imwin ana kakorakora n tataro te Uea ae Ata, e a tokanikai Iuta i aon te taanga ni buaka ae bubura man ana ibuobuoki Iehova (Nori barakirabe 14-15)

14-15. E kangaa Iehova ni kamanena mwaakana ni buoka iai Ata?

14 N ana bong Ata ao e bon roko n tokina tain te rau. E roko te taanga ni buaka ae korakora ae teuana te mirion mwaitiia kaaina. E onimakinna te mataniwi n te taanga ni buaka aei ae Teera bwa e kona ni kataenikaia Iuta ma ana taanga ni buaka. Ma Ata e onimakina Atuana ae Iehova ao e aki tabe ma mwaitiia. E tataro ni kangai: “Buokira Iehova ae Atuara, bwa ti onimakiniko ao ti otinako n ekiianako aomata aika uanao aikai n aram.”​—2Rong. 14:11.

15 E ngae ngke uoua okiokini mwaitin ana taanga ni buaka Itiobia i aon ana taanga ni buaka Ata, ma e onimakina Ata mwaakan Iehova bwa e kona ni kamaiuia Ana aomata. Ao e boni kakoroa bukin anne Iehova. A konaaki ao ni bwaibwainrang te taanga ni buaka mai Itiobia.​—2Rong. 14:8-13.

16. Ti kangaa n ataia bwa e na bon iai tokin tain te rau?

16 E ngae ngke ti aki ataia raoi bwa tera ae e na riki nakoira n taai aika a na roko, ma ti ataia ae e na bon aki teimatoa te rau ae a rinanona ngkai ana aomata Iehova. Ni koauana, e a kaman taekinna Iesu bwa ni kabaneani boong ao a na “riribaaki [taan rimwina] irouia natannaomata ni kabane.” (Mat. 24:9) N aron anne, e taekinna te abotoro Bauro bwa “a na bane naba ni bwainikirinaki te koraki ake a kani maiuakina tangiran te Atua ngkai taan rimwini Kristo Iesu ngaiia.” (2Tim. 3:12) E a ‘korakora unin’ Tatan, ao ti na boni mwamwanaira i bon iroura ngkana ti iangoia bwa ti aki kona n rotaki n unna.​—TeKao. 12:12.

17. N aaro raa aika e kona ni kataaki iai ara onimaki?

17 E a kaan te tai ae ti na kaaitara iai ma kataakin etin arora. N te tai ae waekoa, e nang roko “te rawawata ae korakora ae tuai ni kaoti mangke e moani karikaki te aonnaba ni karokoa ngkai.” (Mat. 24:21) N te tai anne, tao a kona kaain ara utu n ekiranako ao tao e nang katabuakaki naba ara mwakuri. (Mat. 10:35, 36) Ma n aron Ata, ti na onimakina naba Iehova ibukini buokara ao kamanoara?

18. Ni kaineti ma Ebera 10:38, 39, tera ae e na buokira ni katauraoira imwain tokin tain te rau?

18 E teimatoa ni katauraoira Iehova ni kakorakoraa ara onimaki imwain taai aika imwaira. E kaira “te toro ae kakaonimaki ma ni wanawana” bwa e na katauraoi amwarake n taamnei “n te tai ae riai,” bwa ti aonga n teimatoa n nene n ara taromauri. (Mat. 24:45) Ma ti riai ni karaoa tabera ao ni kakorakoraa onimakinan Iehova iroura.​—Wareka Ebera 10:38, 39.

19-20. Ni kaineti ma 1 Rongorongo 28:9, baikara titiraki aika ti riai n titirakinira iai, ao e aera bwa ti riai ni karaoa anne?

19 N aron te Uea ae Ata ti riai n “ukoukora Iehova.” (2Rong. 14:4; 15:1, 2) Ti ukoukora Iehova man arora n reiakina taekana ao ni bwabetitoaki. Ti kamanenai aanga nako ibukini karikirakean tangiran Iehova iroura. Ngkana ti na tuoira bwa ti uara n te itera anne, ti kona n titirakinira ni kangai: ‘I katoatai ni kaei bobotaki n te ekaretia?’ Ngkana ti kaei bobotaki ake a katauraoaki n ana botaki Iehova, ti na boni karekea korakorara ni beku ibukin Iehova ao kaungaakira mairouia taari. (Mat. 11:28) Ti kona naba n titirakinira ni kangai: ‘I katoatai n ukeuke n reirei n te Baibara?’ Ngkana ko maeka ma am utu, kam kaokoroa ami tai ni katoa wiki ibukin ami taromauri n utu? Ke ngkana ai tii ngkoe, ko boni kaokoroa naba am tai ibukin anne n aron are ngke ko mena i rarikia am utu? Ko katoatai naba n uataboa te mwakuri n uarongorongo ao karekeaia taan rimwini Kristo?

20 E aera bwa ti riai n titirakinira n aron anne? E taekinaki n te Baibara bwa e neneri ara iango ao nanora Iehova, ngaia are ti riai naba ni karaoa anne. (Wareka 1 Rongorongo 28:9.) Ngkana ti noria bwa ti riai ni karaoi bitaki tabeua nakon tiara, aroarora, ke ara iango, ti riai ni bubutiia Iehova bwa e na buokira ni karaoi bitaki akanne. Boni ngkai ara tai ni katauraoira imwaini kataaki aika imwaira. Ti bia aki kariaia te bwai teuana bwa e na tukira mani kamanenaan raoi tain te rau aei

ANENE 62 Te Kuna ae Boou

^ bar. 5 Ko maeka n te aba ae ko inaomata iai n taromauria Iehova? Ngkana ngaia anne, tera arom ni kamanena tain te rau anne? Ko na buokaki n te kaongora aei n ataa arom ni kakairi iroun Ata ae Uean Iuta, ao Kristian ake n te moan tienture. A kamanena raoi tain te rau

^ bar. 3 KABWARABWARAAN TE TAEKA: Te taeka ae “rau” e aki tii nanona te tai are akea te buaka iai. Te taeka n Ebera iai e nanona naba te marurung, te kamanoaki raoi, ao te toronibwai.

^ bar. 57 KABWARABWARAAN TAAMNEI: E kamwawaa tibuna te unnaine te Uea ae Ata man nakoana ae kakannato, ibukina bwa e boutokaa neiei te taromauri ae kewe. A kakairi ana aomata aika kakaonimaki Ata n ana katoto teuaei, ao a kamaunai bouannanti.

^ bar. 59 KABWARABWARAAN TAAMNEI: Taanga aika ingainga aika kabebetei maiuia bwa a aonga ni kona ni beku n te tabo ae a kainnanoaki riki iai taan uarongorongo.