KAONGORA IBUKIN TE REIREI 39
Kaungaia Taari Aine n Am Ekaretia
“Bon te taanga ae abwabwaki aine aika tataekina te rongorongo ae raoiroi.”—TaiAre. 68:11.
ANENE 137 Aine Aika Kakaonimaki, Taari Aine Aika Kristian
KANOANA *
1. Tera aia ibuobuoki aine nakon ana botaki Iehova, ma baikara kangaanga aika a kaaitarai? (Nora te taamnei ni moan te maekatin.)
AI KAKAITAURA ngaira ibukia taari aine aika bati aika mwakuri korakora i nanon te ekaretia! N te katoto, a anganga aia kaeka n taiani bobotaki ao a uataboa te mwakuri ni minita. Tabeman a ibuobuoki ni kateimatoaan raoiroin te Tabo n Taromauri, ao a kaotiota tabeakinaia raoia n te onimaki. Ni koauana, a boni kaaitara naba ma kangaanga. Tabeman a tararuaiia aia karo aika kara. Ake tabeman a kakaitaraaki irouia aia utu. Ao tabeman bon akea buuia ao a mwakuri korakora ni boutokaiia natiia.
2. E aera bwa ti riai ni kakorakoraira ni boutokaiia taari aine?
2 E aera bwa ti riai ni boutokaiia taari aine? Ibukina bwa n te aonnaba aei, n angiin te tai e aki kaotiotaki karineaia aine ae bon riai n reke irouia. Irarikin anne, ti boni kaungaaki naba n te Baibara bwa ti na boutokaiia. N te katoto, e tuangia kaain te ekaretia i Rom te abotoro Bauro bwa a na butimwaea Nei Boibe ao “n anganna te ibuobuoki ae e kainnanoia.” (IRom 16:1, 2) Ngke te Baritaio ngkoa Bauro, e boni bae ni bwabwaina naba te katei ae kamangoraia aine. Ma ngkai e a riki bwa te Kristian, e a kakairi iroun Iesu ao ni kaotiota karineaia ao akoaia aine.—1Kor. 11:1.
3. Tera aron Iesu nakoia aine, ao tera arona n iangoiia aine aika kakaraoa nanon te Atua?
3 E karineia aine ni kabane Iesu. (Ioa. 4:27) E aki iangoiia aine bwa a aki kakawaki, n aron ae a karaoia mataniwi n te Aro n Iutaia n ana bong. Ni koauana, e koreaki ae kangai n te boki teuana ae kabwarabwaraa te Baibara: “Akea ana taeka Iesu teuana ae e kamangoriia iai aine.” Ma e korakora riki irouna karineaia aine aika kakaraoa nanon Tamana. E arania bwa mwaanena ao e mwaneweiia naba i rarikia mwaane ake e iangoiia bwa kaain ana utu.—Mat. 12:50.
4. Tera ae ti na maroroakinna n te kaongora aei?
4 E tauraoi n taai nako Iesu ni buokiia aine aika beku ibukin te Atua. E kaotia nakoia bwa a kakawaki irouna ao e tei ibukia. Ti na maroroakina ngkai arora ni kakairi iroun Iesu ni kaotiota tabeakinaia taari aine.
IANGOIIA TAARI AINE AIKA KAKAWAKI
5. E aera bwa e kona ni kangaanga irouia taari aine tabeman te itamwaomwao ma tabemwaang?
5 Ti bane ni kainnanoa te reitaki ae kaan ma tabemwaang. Ma n tabetai, e kona ni kangaanga reken aei irouia taari aine. Bukin tera? Iangoi taeka aikai. E taku te tari te aine ae Jordan: * “Ibukina bwa akea buu, I namakinna n angiin te tai bwa akea tibwangau n te ekaretia, ao I aki tau n riki bwa kaaina.” E taku Kristen ae te bwaiania ae mwaing ibukini karababaan ana mwakuri ni minita: “Ngkana ko mwaing nakon te ekaretia ae boou, ko bae n namakina te maroaa.” A kona naba n namakina anne taari mwaane tabeman. A kona naake a maeka ma aia utu aika tiaki kaain te onimaki ni kangaanga reken aia reitaki ae kaan ma aia utu, ao a kona naba n namakina ae a tionako ma taari n te ekaretia. A kona n namakina te botu naake a aki kona ni kitani mwengaia ibukin aorakia, ao ai aroia naba naake a tararuaiia aia utu aika aoraki. E taku Annette: “I aki kona ni butimwaei kakao nakoni bobotaki ma taari, ngkai bon tii ngai te tia tararuaa tinau.”
6. N aron ae taekinaki n Ruka 10:38-42, e kangaa Iesu ni buoka Mareta ao Maria?
6 E kakarekea naba ana tai Iesu ma taari aine ao bon te rao ni koaua nakoia. Iangoa reitakina ma Maria ao Mareta, aika aine aika akea buuia. (Wareka Ruka 10:38-42.) E oti man ana taeka ao ana mwakuri Iesu bwa e boni mwannanoiia raoi. E aki raraoma Maria ngke e tekateka i rarikini waen Iesu bwa temanna naba te tia rimwina. * Ao ngke e un Mareta ibukin ae e aki buokia Maria ni katauraoa te amwarake, e aki maakina Iesu ni kaota ana iango nakoina. N te tai anne, e a buokiia aine aikai Iesu bwa a na karekea reireiaia ae kakawaki. E kaota naba tabeakinaia aine aikai ma mwaaneia ae Rataro ni kakawariia n taai riki tabeua. (Ioa. 12:1-3) Maroaka ae ngke e a rangi n aoraki Rataro, a ataia Maria ao Mareta bwa a kona ni bubutiia Iesu buokaia.—Ioa. 11:3, 5.
7. Tera te anga teuana ae ti kona iai ni kaungaia taari aine?
7 Tabeman taari aine bon tii aia tai n itamwaomwao ma taari, taai ni bobotaki. Ngaia are n taai ni bobotaki akanne ti riai n taraia bwa ti na butimwaeiia raoi, ni maroro ma ngaiia, ao ni kaotia bwa ti tabeakinia. E taku Jordan are taekinaki mai moa: “I rangi ni kaungaaki ngkana iai ae e karabwaai ibukin au kaeka, e babaire bwa e na uarongorongo ma ngai, ke e kaotiota tabeakinau n aanga riki tabeua.” Ti riai ni kaotia nakoia taari aine bwa a kakawaki iroura. E taku Kia: “Ngkana I aki kaoti n te botaki, I ataia ae a na bon reitaki nakoiu taari tabeman n ongora bwa I uara. E oti raoi bwa a bon tabeakinai.”
8. Baikara aanga riki tabeua ake ti kona iai ni kakairi iroun Iesu?
8 N aron Iesu, ti kona ni karekea ara tai n itamwaomwao ma taari aine. Tao ti kona ni kaoia nakoni mwengara n amwarake ma ngaiia ke IRom 1:11, 12) A riai unimwaane ni kaboraoa aia iango ma ana iango Iesu. E ataia Iesu ae e kona ni kangaanga irouia tabeman ngkai a tiku n akea buuia. Ma e kamataataa ae tiaki nanona bwa ngkana iai buum ao natim, e na reke iroum te kukurei ae teimatoa. (Ruka 11:27, 28) E na reke te kukurei ae teimatoa mani moanibwaian te beku ibukin Iehova.—Mat. 19:12.
ni kaakibotu. Ngkana ti karaoa aei, ti riai n taraia bwa a na kaungaunga baike ti taekin. (9. Tera ae a kona ni karaoia unimwaane ni buokiia iai taari aine?
9 A riai unimwaane n tabeakinia taari aine bwa kaanga mwaaneia ao tinaia n te onimaki. (1Tim. 5:1, 2) A riai ni karekea aia tai ni maroro ma taari aine imwain ke imwin taiani bobotaki. E taku Kristen: “E norai te unimwaane temanna bwa I rangi n tatabetabe ao e kan ataia bwa tera raoi au babaire. I rangi ni kakaitau ngkai e mwannanoai.” Ngkana a katoatai unimwaane ni karekea aia tai ni kataetaeia taari aine, a kaotia iai bwa a bon tabeakinia. * E kabwarabwaraa teuana raoiroin te mamaroro ma unimwaane, Annette are taekinaki mai moa. E taku: “I a kinaia riki ao a a kinaai riki. Ngkana e reke au kangaanga imwina, e a bebete riki irou kawarakia ibukini buokau.”
KAKAITAU N AIA MWAKURI TAARI AINE
10. Tera ae kona ni buokiia taari aine bwa a na namakina te kukurei?
10 N aki ongeia bwa mwaane ke aine ngaira, ma ti bane ni kukurei ngkana a nora ara konabwai tabemwaang ao n tuangira ae a kakaitau n ara mwakuri. Ma e kona ni bwara nanora ngkana akea ae e kakaitau n ara mwakuri ke n ara konabwai. E taekinna te bwaiania temanna ae akea buuna ae Abigail bwa n tabetai ao e a namakinna bwa e a kaakaki taekana. E taku bwa a aki kinaa raoi aomata ma a tii kinaia tarina ao mwaanena ke ana karo. Ma nora ana taeka te tari te aine ae Pam. Akea buun neiei ao e beku bwa te mitinare i nanon ririki aika bati. Imwina riki, e a okira mwengana n tararuaiia ana karo. Ai 70 tabun ana ririki ngkai Pam, ao e teimatoa ni bwaiania. E taku: “Te bwai ae I rangi ni buokaki riki iai, boni man aroia tabemwaang n tuangai ae a kakaitau n au mwakuri.”
11. E kangaa ni kaotia Iesu bwa e kakaitau n aia mwakuri aine aika kakaonimaki?
11 A akoa Iesu “n aia bwai” aine tabeman aika kakaonimaki, ao e rangi ni kakaitau n aia ibuobuoki. (Ruka 8:1-3) E aki tii kariaia Iesu bwa a na buokia n te itera anne, ma e reireinia naba te koaua ibukin ana kantaninga te Atua. N te katoto, e tuangia ae e na mate ao e na manga kautaki. (Ruka 24:5-8) E kataubobongaia naba aine aikai imwaini kataaki ake a na kaaitarai, n aron are e karaoia nakoia ana abotoro. (Mareko 9:30-32; 10:32-34) Ao e ngae ngke a birinako abotoro ngke e katikaki Iesu, ma iai aine tabeman ake taani boutokaia aika teimatoa ni mena i rarikina ngke e a tauraki i aon te kai ni kammaraki.—Mat. 26:56; Mareko 15:40, 41.
12. Tera te mwakuri are e mwiokoiia iai aine Iesu?
12 E mwiokoiia aine n te mwakuri ae kakawaki Iesu. N te katoto, bon aine aika mamaaka te Atua ake a moan noria imwini kautakina. E mwiokoiia aine aikai bwa a na kaongoia abotoro ae e a tia ni kautaki man te mate. (Mat. 28:5, 9, 10) Ni Bentekota 33 C.E., e bae n iai naba aine n te tai are a kabiraki iai taan rimwin Iesu n te taamnei ae raoiroi. Ngkana ngaia anne, a karekea naba aine akana kabiraki akanne te konaa n taetae n taetae aika kakaokoro, ao n taekin “ana mwakuri te Atua aika moanibaa n tamaroa.”—Mwa. 1:14; 2:2-4, 11.
13. Tera ae a karaoia aine aika Kristian n ara bong aikai, ao ti na kangaa ni kaota ara kakaitau n aia mwakuri?
13 A bon riai ni kamoamoaaki taari aine n aia beku ibukin Iehova. E irekereke naba aia beku ma te kateitei ao te onobwai, te uarongorongo n te kurubu ae kaokoro iai te taetae, ao te mwakuri n ibuobuoki n te Betaera. A boutokaa te mwakuri n ibuobuoki n tain te kabuanibwai, rairani booki, ao a beku naba bwa bwaiania ao mitinare. N aroia taari mwaane, a ira naba te reirei ibukia bwaiania, te Kuura Ibukia Taan Uarongorongoa te Tautaeka n Uea, ao te Kuura ni Kireata. Irarikin anne ao buuaine a boutokaiia buuia ni kakororaoa mwiokoaia n te ekaretia ao n ana botaki Iehova. A na bon aki kona n riki taari mwaane aikai bwa “bwaai n tituaraoi” ngke arona bwa a aki boutokaaki irouia buuia. (IEbe. 4:8) Ko kona n iangoi aanga aika ko kona ni boutokaiia iai taari aine aikai n aia mwakuri ae a karaoia?
14. N aron ae taekinaki n Taian Areru 68:11, tera ae a riai ni karaoia unimwaane aika wanawana?
Taian Areru 68:11.) Ngaia are a kataia unimwaane ni karekei naba reireiaia mairouia. E kaungaaki Abigail are taekinaki mai moa ngkana e titirakinaki irouia taari mwaane bwa baikara aanga aika e kunei bwa a uaana ibukini moanakin te maroro ma aomata. E taku neiei: “I buokaki iai n ataia ae iai tibwangau iroun Iehova n ana botaki.” Irarikin anne, a ataia unimwaane ae a mwaatai taari aine aika kakaonimaki aika kara ni buokiia taari aine aika ataei riki ngkana iai aia kangaanga. (Tit. 2:3-5) Ti bon riai n tangiriia ao ni kaitauia taari aine aikai!
14 A ataia unimwaane aika wanawana bwa bon “te taanga ae abwabwaki” taari aine aika kukurei n anga ngaiia ibukin te mwakuri, ao n angiin te tai bon taan uarongorongo aika mwaatai. (WarekaTEEI IBUKIA TAARI AINE AO BUOKIIA
15. N ningai ae a kainnanoa iai temanna taari aine bwa e na buokiia?
15 N tabetai ao taari aine a bae ni kainnanoa temanna bwa e na tei ibukia ngkana a kaaitara ma te kangaanga teuana. (Ita. 1:17) N te katoto, e bae te aine ae e a tia ni mate buuna ke ae e a tia ni buuraure, ni kainnanoa temanna bwa e na taetae ibukina, ke ni buokia ni mwakuri tabeua ake e kakaraoi ngkoa buuna. E bae te tari te aine ae e a kara ni kainnanoa temanna bwa e na taetae ma ana taokita. Ke e bae te tari te aine ae te bwaiania ae beku n itera tabeua n ana botaki Iehova, ni kainnanoa temanna bwa e na tei ibukina ngkana e kabuakakaaki irouia tabeman bwa e aki bati ana tai n uarongrongo ni kabotauaki ma bwaiania ake tabeman. Ti na kangaa riki ni kona ni buokiia taari aine? Ti na iangoa riki ana katoto Iesu.
16. E kangaa Iesu n tei ibukini Maria n aron ae kaotaki ni Mareko 14:3-9?
16 E tauraoi Iesu n tei ibukia mwaanena n te onimaki ngkana a kabuakakaaki. N te katoto, e tei ibukini Maria ngke e tiribureaki irouni Mareta. (Ruka 10:38-42) E a manga tei riki ibukini Maria ngke a iangoia tabeman bwa e karaoa te motinnano ae aki raoiroi ao a kabuakakaa iai. (Wareka Mareko 14:3-9.) E ota Iesu bwa e aera ngkai e karaoa aei Maria ao e kamoamoaa ni kangai: “E boni karaoa te mwakuri ae raoiroi nakoiu. . . . E karaoa ae e kona neiei.” E taetae naba ni burabetinna bwa e na tataekinaki ana mwakuri n akoi neiei aei, n “taabo nako n te aonnaba are e taekinaki iai te rongorongo ae raoiroi,” n aron ae e a taekinaki ngkai n te kaongora aei. E kakaongora bwa e taekina Iesu ae e na tataekinaki te rongorongo ae raoiroi n te aonnaba ni kabutaa ngke e kamoamoaa Maria ibukin ana mwakuri n atataiaomata aei! E bae ni karauaki nanoni Maria n taeka akanne imwini kabuakakaana!
17. N ningai ae ti a riai n tei iai ibukin te tari aine? Taekina te katoto.
17 Ko tei ibukia taari aine ngkana a kainnanoa anne? N te katoto, iangoa te bwai ae riki aei. A nora te tari te aine temanna ae tiaki te tia Kakoaua buuna taan uarongorongo tabeman bwa e a bon ririmwi naba nakoni bobotaki ao ni moantaai n nako ni bwarana. A noria naba bwa n angiin te tai e aki kakairiia natina. Ngaia are a kabuakakaa ngkai a iangoia bwa e riai ni kamatoaa riki n tuanga buuna bwa e na kariaia kairakia natiia nakon taiani bobotaki. Ma ni koauana, e boni karaoa ana kabanea ni konaa neiei. E kona naba buuna n uruana ana babaire ao tiaki ngaia ae karaoi babaire ibukia natina. Tera ae ko kona ni karaoia ngkana ko ongo aia kabuakaka tabeman ibukin te tari te aine n aron aei? Ko kona ni katoka te kabuakaka ngkana ko kamoamoaa neiei ibukin ana kakorakora, ao ko kaongoia tabemwaang bwa e karaoa ae raoiroi.
18. Baikara aanga aika ti kona ni buokiia iai taari aine?
18 Ti kona ni kaotia ae ti tabeakinia raoi taari aine ngkana ti karaoi mwakuri n ibuobuoki ibukia. (1Ioa. 3:18) E taku te tari te aine ae Annette ae tararuaa tinana ae aoraki: “A roko taari tabeman n tararuaa tinau i nanon tabeua te tai bwa I aonga ni kona ni karaoi bwaai tabeua, ke a uotii amwarake. I namakina raoi tangirau n aei ao kakawakiu n te ekaretia.” E karekea naba te ibuobuoki Jordan. E buokaki iroun te tari te mwaane temanna n reireinna arona ni kateimatoa raoiroin ana kaa. E taku neiei: “E kakukurei ataakin ae a tabeakina mauriu taari ni kaineti ma kamanenaan te kaa.”
19. Baikara riki aanga tabeua ake a kona iai unimwaane ni buokiia taari aine?
19 A kataia naba unimwaane n tabeakini kainnanoia taari aine. A ataia ae e tangiria Iehova bwa a na tabeakinaki raoi taari aine. (Iak. 1:27) Ngaia are a kakairi iroun Iesu ao a bwaina te wanawana n aroia n aki katei tuua aika aki riai, ma a kaotiota te akoi ao te nanoanga. (Mat. 15:22-28) Ngkana a kakorakoraia unimwaane n ibuobuoki, a kona iai ni buokiia taari aine n namakina ae a tabeakinaki iroun Iehova ao ana botaki. Ngke e ongo te mataniwi n ana kurubu Nei Kia bwa e nang mwaing nakon te auti teuana, e waekoa ni bairea te ibuobuoki. E taku Kia: “I aikoa rangi n raraoma. Ibukina bwa a kaungaai unimwaane ao ni katauraoa te ibuobuoki ae I kainnanoia, a a kaotia raoi nakoiu bwa boni kaain naba ngai te ekaretia ae I kakawaki, ao bon iai taani buokai ngkana iai au kangaanga.”
A KAINNANOA ARA BOUTOKA TAARI AINE NI KABANE
20-21. Ti na kangaa ni kaotia bwa ti tangiriia taari aine ni kabane?
20 Ngkana ti taratara nako i nanon te ekaretia n ara bong aikai, ti nori aia katoto taari aine aika bati aika mwakuri korakora, ao ti bon riai ni boutokaiia. N aron ae ti a tia n reiakinna man ana katoto Iesu, ti kona ni buokiia ngkana ti karekea ara tai ma ngaiia ao ni kinaia riki. Ti kona ni kaota ara kakaitau n aia beku ibukin te Atua. Ao ti kona naba n tei ibukia ngkana e kainnanoaki.
21 Ni motikan ana reta te abotoro Bauro nakoia kaain Rom, e mwanewei taekaia ruaman aine aika Kristian. (IRom 16:1, 3, 6, 12, 13, 15) Akea te nanououa bwa a boni kaungaaki aine aikai n ongoraean ana taeka ni kamauri ao ni kamoamoa ibukia. Ti riai naba ni boutokaiia taari aine ni kabane n ara ekaretia. Ni karaoan aei, ti kaotia bwa ti tangiriia, ngkai boni kaain ara utu ngaiia.
ANENE 136 “Boom ae Kororaoi” Mairoun Iehova
^ bar. 5 A kaaitara ma kangaanga aika bati taari aine aika Kristian. N te kaongora aei, e na rinanoaki iai arora ni boutokaiia taari aine man arora ni kakairi iroun Iesu. Ti kona ni karekea reireiara man aron Iesu ni karekea naba ana tai ma aine, ni kaotia ae a kakawaki irouna, ao n tei ibukia.
^ bar. 5 A a tia ni bitaki aara tabeua.
^ bar. 6 E taekinaki aei n te encyclopedia teuana ibukin te Baibara: “A tetekateka taan reireinaki i rarikini waeia aia tia reirei. A karaoa anne taan reireinaki ngkana a katauraoiia bwa a nang riki bwa taan angareirei. A aki kariaiakaki aine bwa a na riki bwa taan angareirei. . . . Ngaia are a bae n rangi ni mimi mwaane aika I-Iutaia n noran Maria n tekateka i rarikini waen Iesu n ongora n ana reirei.”
^ bar. 9 A riai unimwaane n taratara raoi ngkana a buokiia taari aine. N te katoto, e aki riai te unimwaane ni kawara te tari te aine temanna n tii ngaia.
^ bar. 65 KABWARABWARAAN TE TAAMNEI: Ni kaineti ma ana katoto Iesu n tabeakinia aine aika kakaonimaki, e buokiia taari aine aika uoman te tari te mwaane temanna n onea rabwan aia kaa. Te tari te mwaane riki temanna ae kawara te tari te aine ae e a kara, ao are te kateniman e airi ma buuna n ira aia taromauri n utu te tari te aine temanna ma natina.