1, 2. E aera ngkai e na bon iai n taai nako aika maiu ni kainnano n te waaki ae ngkai?

NI BOONG aikai, e bati te ribuaka ao te babakanikawai n te waaki ni karekemwane. E a kangaanga reken aia mwakuri rooro n rikirake. A bati ake a karuanikaia maiuia ni mwaing nakon aaba ake a kaubwai riki. E a taabangaki te maiu ni kainnano, n aaba naba ake a kaubwai. E ririkirake kaubwaia naake a kaubwai ma a ririkirake naba ni kainnano naake a maiu ni kainnano. Ni kaineti ma katautau n taai aika tibwa nako, teuana te katebubua irouia aomata ake taiani kabanea ni kaubwai, titeboo mwaitini kaubwaia ma ikotani kaubwaia kaain te aonnaba ake nikirana. E ngae ngke e kangaanga kakoauaan anne, ma akea ae e kona ni kakewea ae birion ma birion aomata aika maiu ni kainnano, ma iai aika bati kaubwaia ae kona n tiku nakoia kanoaia n rooro ake imwia. E ataia Iesu ae e na bon riki te bwai ae kananokawaki aei ngke e kangai: “A aki toki ni mena i buakomi akana maiu ni kainnano.” (Mareko 14:7) E aera ngkai e riki te kakaokoroaki anne?

² E ataia Iesu ae e na aki bitaki te waaki ni karekemwane ae ngkai, ma tii ngkana e a roko Ana Tautaeka n Uea te Atua. Boni kanoan ana waaki Tatan, te tautaeka, Aaro, ao te waaki ni bitineti ae nanonrang, are kaikonakaki bwa “taan iokinibwai” n Te Kaotioti 18:3. A  teimatoa ana aomata te Atua ni kaokoroia ma te tautaeka ao Aaro aika kewe, ma angia a aki kona ni kaokoroia ma iteran ana waaki Tatan ae te bitineti.

3. Baikara titiraki aika ti na rinanoi?

³ Ngkai Kristian ngaira, ti wanawana ngkana ti neneri raoi ara iango ni kaineti ma te waaki ni bitineti ni boong aikai, n arora n titirakinira ni kangai: ‘N na kangaa ni kabongana kaubwaiu ni kaota iai kakaonimakiu nakon te Atua? N na kangaa ni kauarerekea irekerekeu ma te waaki ni bitineti? Baikara rongorongo aika kaotaki iai bwa a onimakina raoi te Atua ana aomata, n te waaki ae buakaka ae ngkai?’

4, 5. (a) Tera te kangaanga are e rinanona te toro are n ana kaikonaki Iesu? (b) Tera te kaungaunga are e anga Iesu nakoia taan rimwina?

⁴ Wareka Ruka 16:​1-9. E kammwakura te iango ana kaikonaki Iesu ae taekan te toro ae aki raoiroi. Imwini bukinana bwa e bakatae, e bwaina te “wanawana” te toro aei ni ‘karekeia raoraona’ ake a na buokia ngkana e a bua nakoana. * E bon aki kaungaia taan rimwina Iesu bwa a na babakanikawai ibukini karekeani maiuia n te aonnaba aei. E taekina te anua anne bwa aroaroia “natin te waaki ae ngkai i aon te aba,” ma e kamanena te kaikonaki anne ibukin te reirei ae rangi ni kakawaki.

⁵ E ataia Iesu ae n aron te toro ae e a reke n te kangaanga aei, a na boni bae angia taan rimwina ni karekei maiuia man te waaki ni bitineti ae babakanikawai. Ngaia are e kaumakiia ni kangai: “Karekeia raoraomi ni kabongana kaubwain te aonnaba ae aki raoiroi aei, bwa ngkana a a bane, ao ane a na mwaneingkami raoraomi [aika Iehova ao Iesu] nakoni nne ni maeka ake a aki mamauna.” Tera reireiara n ana reirei ni kairiri Iesu aei?

6. Ti kangaa n ataia ae bon tiaki ana kantaninga te Atua te waaki ni bitineti?

⁶ E ngae ngke e aki kabwarabwaraa Iesu bwa e aera ngke e taekina te kaubwai bwa e “aki raoiroi,” ma e katereaki n te Baibara bwa bon tiaki ana kantaninga te Atua te waaki ni bitineti. E katauraoi Iehova baika bati ake a kainnanoi Atam ma Ewa i Eten. (KBwaai 2:​15, 16) Imwina riki, ngke e mwamwakuri te taamnei ae raoiroi i aoia taani kabiraki n te ekaretia ni Kristian n te moan tienture, bon “akea temanna irouia ae atongi ana bwai nako bwa oin ana bwai, ma a ibuokanibwai ni bwaai ni kabane.” (Mwa. 4:32) E kaota te tai te burabeti ae Itaia are a nang bane iai aomata ni kakukureiia ni baika reke man te aonnaba. (Ita. 25:​6-9; 65:​21, 22) Ma ngkai moa, a riai taan rimwin Iesu ni bwaina te “wanawana” ni karekei maiuia ni kabonganai “kaubwain te aonnaba ae aki raoiroi,” aei ao ni kataia naba ni kakukureia te Atua.

7. Tera te reirei ni kairiri n Ruka 16:​10-13?

⁷ Wareka Ruka 16:​10-13. E karekeia raoraona ibukin oini kabwaiana, te toro are n ana kaikonaki Iesu. Ma e kaumakiia taan rimwina Iesu bwa a na karekeia raoraoia i karawa, tiaki tii ibukini karekean aroia. Ni kiibu ake imwin te kaikonaki, a kairekerekea kabonganaani “kaubwain te aonnaba ae aki raoiroi,” ma te kakaonimaki nakon te Atua. Te bwai ae e nanonna Iesu bwa ti kona ni kaotira bwa ti kakaonimaki’ n arora ni kabonganai kaubwai aikai ngkana a reke iroura. N te aro raa?

8, 9. Taekini katoto ibukin aroia tabeman ni kaota kakaonimakia ni kabonganaani kaubwain te aonnaba ae aki raoiroi.

⁸ Te anga teuana ae ti kaota iai kakaonimakira ni kaubwaira, bon arora n anga ara bwaintangira ibukin te mwakuri n uarongorongo ni katobibia te aonnaba, are e a kaman taekinna  Iesu bwa e na karaoaki. (Mataio 24:14) Iai ana kaibwaoki ae e kakanoaia te teinnaine temanna ae uarereke i Inria, ao e a aki kakabooi ana bwai n takaakaro. Ngke e a on ana kaibwaoki aei, e a anga kanoana bwa e na kabonganaaki ibukin te mwakuri n uarongorongo. Iai temanna te tari te mwaane i Inria ae te tia unika te ni ao e anga ana bwaintangira been aika rangi ni bati nakon te aobiti n raitaeka n te taetae ae Malayalam, ibukina bwa e kakabooa te ben te aobiti aei, ao e iangoia teuaei bwa e bati riki ana bwaintangira ngkana e anga te ben nakon are e na anga te mwane. Anne boni kaotan te wanawana. N aron naba anne, a katoatai taari i Kuriiti n anga te oera man te oriwa, te tiiti, ao amwarake riki tabeua, nakoia kaain te Betaera.

⁹ E kariaia te tari te mwaane temanna mai Sri Lanka ae e maeka ngkai n te aba teuana, bwa e na kabonganaaki abana ao ana auti ibukini bobotaki ao ruunga, ao nneia ni maeka naake a kabwanina aia tai. E taona nanona te tari te aei ibukin ana karekemwane n ana bwai aikai, ma a reke bwa buokaia taari n te tabo anne, ake a aki rangi ni kaubwai. N aaba ake e katabuakaki iai ara mwakuri, a kariaia taari bwa a na kabonganaaki mwengaia bwa Taabo n Taromauri, ike e a reke iai aia tabo ni bobotaki bwaiania aika bati ao tabeman riki aika karako aia mwane, ao a aikoa rawawata n te kabanemwane.

10. Baikara kakabwaia tabeua aika ti karekei ngkana ti tituaraoi n anganga?

¹⁰ A kaotaki ni katoto akanne aroia ana aomata te Atua ni “kakaonimaki nakon te bwai ae uarereke,” ni kaineti ma kabonganaani kaubwaia ae akea bongana ni kabotauaki ma kaubwai n te onimaki. (Ruka 16:10) Tera aia namakin raoraon Iehova aikai ibukini baike a taon nanoia nako iai? A ataia ae te tituaraoi bon te anga teuana ibukini karekean te kaubwai “ae koaua.” (Ruka 16:11) E taekini kakabwaiaana te tari te aine temanna ae katoatai ni bwaintangira nakon te mwakuri ibukin te Tautaeka n Uea, ni kangai: “Man arou n tituaraoi n anganga, I a tia n namakina te bwai ae kamimi ae riki nakoiu i nanon ririki aika bati. I noria bwa ngkana I kabatiaa riki au anganga, I a namakina riki ae I a tituaraoi nakoia tabemwaang. I a tituaraoi riki ni kani kabwarai buure, n taotaona nanou irouia tabemwaang, ao ni butimwaea aki kororaoia ao te reirei ni kairiri.” A bati aika a ataia bwa a a tia ni kakabwaiaaki ni bwainan te tituaraoi.​—TaiAre. 112:5; TaeRab. 22:9.

11. (a) E aera ngkai ti kaota te “wanawana” ngkana ti tituaraoi n anganga? (b) Tera aroni kabonganaan rakan te mwane i buakoia ana aomata te Atua? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

¹¹ Ti kaotia naba bwa ti “wanawana” ni kabonganaani kaubwaira ibukini karikirakean te Tautaeka n Uea. Ti a kona iai ni buokiia tabemwaang n ara bwai aika iroura. Naake a kaubwai ake a aki kona ni beku ni kabwanina aia tai ke ni mwaing nakon te aba teuana, a rau nanoia n ataakin ae a boutokai aia mwakuri tabemwaang n aia bwaintangira ake a anga. (TaeRab. 19:17) A ibuobuoki taiani bwaintangira ibukini karekeani booki ao boutokaan te uarongorongo n aaba aika aki kaubwai, ma e bati iai te rikirake n te onimaki. I nanon ririki aika bati ao n aaba aika Congo, Madagascar, ao Rwanda, a riai taari n rineia bwa a na karekei kanaia kaain aia utu ke a na karekei aia  Baibara, ae n tabetai boona titeboo ma aia bwakabwai n te wiki ke n te namwakaina. Ngaia are man aia bwaintangira aomata aika bati, e a kabonganai ‘rakan aia bwai’ ana botaki Iehova ni mwanena iai rairan ao tibwatibwaan te Baibara nakoia kaain utu aikai, n ikotaki ma naake a reirei n te Baibara aika baki n te itera n taamnei. (Wareka 2 I-Korinto 8:​13-15.) Ibukin anne, a a kona n riki bwa raoraon Iehova naake a anga ao naake a anganaki.

12. E kangaa Aberaam ni kaota onimakinan te Atua?

¹² Te anga riki teuana ibukini karekean ara iraorao ma Iehova boni kauarerekean te irekereke ma te waaki ni bitineti n te aonnaba, ao ni kamanenai ara bwai aika iroura n ukera iai te kaubwai “ae koaua.” Bon te mwaane ae onimaki Aberaam n taai ake ngkoa, ao e ongeaba ni kitana Ura ae te tabo ae kaubwai ma ni mamaeka n umwanrianna, ao n ukera ana iraorao ma Iehova. (Ebera 11:​8-10) E onimakina te Atua n taai nako bwa Nibwan te kaubwai ae koaua, ao e aki ukera karekean ana bwai aika bati ni kaotia iai bwa e a aki onimaki. (KBwaai 14:​22, 23) E kaungaa karekean te aeka n onimaki aei Iesu, ngke e taku nakon te rorobuaka n ataei ae kaubwai: “Ngkana ko kani kororaoi, ao naako kaboonakoi am bwai ao angania akana maiu ni kainnano mwanena, ao e na reke iai am bwai ae kakawaki i karawa, ao nakomai riiki bwa te tia rimwiu.” (Mat. 19:21) Akea iroun teuaei te onimaki are iroun Aberaam, ma iai tabemwaang aika onimakina te Atua.

13. (a) Tera ana kaungaunga Bauro nakon Timoteo? (b) Ti na kangaa ni maiuakina ana reirei ni kairiri Bauro ni boong aikai?

¹³ E onimaki naba te mwaane ae Timoteo. Imwin taekinan Timoteo bwa “ana tautia ae raoiroi Kristo Iesu,” e taku Bauro nakoina ni kangai: “Akea te aomata ae mwakuri bwa te tautia ae e katabetabea ni waaki ni bitineti aika akea irekerekeia ma ana mwakuri n tautia, bwa e aonga ni kakukureia teuare karina arana bwa te tautia.” (2Tim. 2:​3, 4) A maiuakina ana reirei ni kairiri Bauro aei n aron aia konaa, taan rimwin Iesu ni boong aikai n ikotaki ma naake a kabwanina aia tai aika e raka i aon teuana te mirion. A rarawa nakoni katanoata n anainano n te aonnaba aei bwa a ururinga te boto n reirei aei: “E toro te tia taarau iroun te tia kataarau.” (TaeRab. 22:7) E rangi n tangiria Tatan bwa ti na kabanei ara tai ao korakorara n toronaki n te waaki ni bitineti. A kona motinnano tabeua ni kabaeira n te taarau i nanon ririki aika bati. E bati aia taarau tabeman ibukini kabooan tangoan aia auti, aia kaa, te reirei, ke aia mare ae bubura. Ti kaotia bwa ti wanawana ngkana ti kabebetei maiura ao ni kauarerekea te taarau ma ara kabanemwane, bwa ti aonga n inaomata n toro iroun te Atua ao tiaki te waaki ni bitineti.​—1Tim. 6:10.

14. Tera te motinnano ae riai ni karaoaki? Taekini katoto.

¹⁴ E irekereke kabebeteani maiura ma moanibwaiani baika kakawaki. Iai aia bitineti ni karaobwai ae bubura te taanga teuana. Ma a a kani manga beku ni kabwanina aia tai, ngaia are a kaboonakoa aia bitineti, aia booti, ao aia bwai riki tabeua. Imwina, a anga nanoia bwa a na ibuobuoki ni kateitei ni kautun ara botaki i Warwick i New York. A kakabwaiaaki naakai bwa a uaia ni beku n te Betaera ma natiia te aine ao buuna. A kakabwaiaaki naba bwa a beku tabeua te wiki ma ana karo teuare te buu te mwaane, ake a kateitei naba i Warwick. E reke ana mwakuri n te bangke ae itera n tai iai te tari te aine ae te bwaiania i Colorado, U.S.A. A rangi ni kukurei taani mwakuri n ana mwakuri neiei, ao e a kariaiakaki bwa e na mwakuri ni kabwanina ana tai ma boona ae tenua okiokin are mai mwaina. Ma kioina ngkai e nang kauarerekea ana tai ni mwakuri ni minita ana mwakuri aei, e a aki butimwaeia neiei  te boo ae anainano aei. Aikai bon tii katoto tabeua mai buakoni baike a taon nanoia nako iai ana toro Iehova aika bati. A kaotia n aia motinnano ni moanibwaia te Tautaeka n Uea, bwa e kakawaki irouia aia iraorao ma te Atua ao e kakawaki riki te kaubwai n te onimaki nakon te kaubwai ae kona n reke man te waaki ni bitineti.

15. Baikara kaubwai aika karekea te raunnano ae korakora?

¹⁵ Ngkana ko kaubwai, tiaki nanona bwa anne kaotan ae ko kakabwaiaaki iroun te Atua. E kakabwaiaia Iehova naake a “kabatiai aia mwakuri aika raraoi.” (Wareka 1 Timoteo 6:​17-19.) N te katoto, ngke e a ataia Lucia * ae a kainnanoaki taan uarongorongo i Albania, e a mwaing nakon te aba anne mai Itare n 1993, e ngae ngke akea ana mwane, bwa e onimakina raoi Iehova. E reireinna te taetae n Albania ao e buokiia aomata aika raka i aon 60 bwa a na katabui maiuia. E ngae ngke angia ana aomata te Atua a aki mwakuri n aono akana karikiuaa akanne, ma bwaai nako ake ti karaoi ibukini buokaia aomata bwa a na kunea te kawai nakon te maiu ao n teimatoa iai, bon te bwai ae rangi ni kakawaki iroura n aki toki ao irouia naba.​—Mat. 6:20.

16. (a) Tera ae e na riki nakon te waaki ni bitineti? (b) E aera ngkai ataakin te bwai ae e na riki n taai aika imwaira, e na rota ara iango ni kaineti ma karekean te kaubwai?

¹⁶ Ngke e kangai Iesu, “Ngkana a a bane [kaubwain te aonnaba ae aki raoiroi aei],” e nanonna iai bwa e na boni bane te kaubwai anne. (Ruka 16:9) Kerikaakin te mwane ao kaubwain te aba aika riiriki ni kabaneani boong aikai, e rangi n uarereke ni kabotauaki ma te bwai ae e na riki n te aonnaba ni kabutaa, n te tai ae imwaira. E na boni bwaka ana waaki Tatan ae ngkai, ae te tautaeka, botaki n Aro, ao bitineti. E a kaman taekinna te burabeti ae Etekiera ao Tebania bwa e nang akea manenan te koora ao te tirewa, aika baika a rangi ni kakawaki n te waaki ni bitineti i nanon tienture aika bati. (Etek. 7:19; Teb. 1:18) Tera ara namakin ngkana ti a kaani mate ao ti a ataia ae ti a tia ni kaaki taekan te kaubwai ae koaua, ibukini kaikoan ara bwai “ni kaubwain te aonnaba ae aki raoiroi aei”? Ai aron ana namakin te mwaane ae mwakuri korakora i nanoni maiuna ni kabane ibukini kaikoan ana mwane, ao e a tibwa ataia ae tiaki te mwane ni koaua. (TaeRab. 18:11) Eng, a na boni bane kaubwai akanne, ngaia are kamanenai raoi ‘ni karekeia raoraom’ i karawa. N aki ongeia bwa baikara baika ti karaoi ibukini karikirakean Ana Tautaeka n Uea Iehova, ma ti na boni karekei iai kaubwaira n te onimaki.

17, 18. Baikara baika a mena imwaia raoraon te Atua?

¹⁷ Ngkana e a roko Ana Tautaeka n Uea te Atua, ai akea ae e nang kabwakaa boon tangoan te auti ke n taarau. E nang bati te amwarake ae akea boona, ao a nang akea taokita ke te bwainnaoraki. A nang kimwareirei ana utu Iehova i aon te aba ni bwaai aika taiani kabanea n tamaroa aika reke man te aonnaba. E nang riki te koora, te tirewa, ao atibu aika kakawaki bwa bwaai ni katamaroa, ao tiaki bwaai ni karekemwane ke ni kaikomwane. A na tauraoi n akea booia, kaai aika raraoi, atibu, ao biiti, ibukini katean auti aika tamaroa. A na buokira raoraora ibukina bwa a kani buokira ma tiaki ibukin aia karekemwane. Ti nang ibuokanibwai ni bwaai ni kabane aika reke man te aonnaba.

¹⁸ Aio bon tii iteran tibwangaia ae moan te kakawaki naake a karekeia raoraoia i karawa. E na bon akea tiani kimwareireia taan taromauria Iehova i aon te aba ngkana a ongo ana taeka Iesu aikai: “Nakomai ngkami aika kam kakabwaiaaki iroun Tamau, kam na karekea tibwangami n te Tautaeka n Uea ae katauraoaki ibukimi mani moan rikin te botannaomata.”​—Mat. 25:34.