1, 2. (a) Tera aia iango aomata aika bati ni kaineti ma kairakia n taamnein te Atua? (b) Baikara titiraki aika kakawaki ni kaineti ma ana kairiri taamnein te Atua aika ti na rinanoi?

“RIKIU bwa te aomata ae kairaki n taamnein te Atua e a karekea kukureiu riki bwa I a buokaki n tokanikai i aon au kangaanga ni katoabong,” aikai ana taeka te tari te aine temanna i Kanata. E taku te tari te mwaane temanna i Brazil: “E rangi ni kakukurei tekatekara n taanga i nanon 23 te ririki ibukina bwa ti iaiangoi bwaai n taamnei.” Ao e taku te tari te mwaane i Biribin: “I buokaki ni kanakoraoa riki au iraorao ma taari mwaane man aaba aika kakaokoro kioina ngkai I kairaki n taamnein te Atua.”

² E teretere n taeka akanne bwa ti kakabwaiaaki n aanga aika bati ngkana ti kairaki n taamnein te Atua. Ibukin anne, ti boni bae ni kairaki bwa ti na titirakinira ni kangai, ‘N na kangaa n rikirake bwa te aomata ae kairaki n taamnein te Atua ao ni karekei kakabwaia akana taekinaki mai eta?’ Imwaini kaekaan anne, ti riai n ota raoi n ana taeka te Baibara ibukia aomata aika kairaki n taamnein te Atua, ke a iaiangoi bwaai n taamnei. N te kaongora aei, ti na kaekai titiraki aika tenua aika kakawaki. (1) Tera aron te aomata ae kairaki n taamnein te Atua? (2) Baikara katoto aika a na buokira n riki bwa aomata aika kairaki n taamnein te Atua? (3) E na kangaa ara kakorakora  ni karekea “ana iango Kristo” ni buokira n riki bwa aomata aika kairaki n taamnein te Atua?

3. Tera ana taeka te Baibara ibukini kaokoron te aomata ae kairaki ni baike e tangiri nanona ao te aomata ae kairaki n taamnein te Atua?

³ E buokira te abotoro Bauro bwa ti na ataa kaokoron “te aomata ae kairaki n taamnein te Atua” ao “te aomata ae kairaki ni baike e tangiri nanona.” (Wareka 1 I-Korinto 2:14-16.) Tera te kaokoro? E kabwarabwaraaki te “aomata ae kairaki ni baike e tangiri nanona” bwa e aki butimwaei “baike a kaotaki n taamnein te Atua . . . bwa bon te nanobaba baikai irouna, ao e aki kona naba n atai.” Ma “te aomata ae kairaki n taamnein te Atua” e “neneri bwaai ni kabane” ao iai irouna “ana iango Kristo.” E kaungaira Bauro bwa ti na riki bwa aomata aika kairaki n taamnein te Atua. Baikara aaro riki tabeua ake a kaokoro iai naake a kairaki ni baike e tangiri nanoia ma naake a kairaki n te taamnei?

4, 5. Tera aroaron te aomata ae kairaki ni baike e tangiri nanona?

⁴ Iangoa moa aroaron te aomata ae kairaki ni baike e tangiri nanona. E kakairi n te iango ae taabangaki n te aonnaba are e kaatuuaki iai iangoani bwaai n rabwata. E kabwarabwaraa anne Bauro bwa bon “te nano ae mwamwakuri ngkai i nanoia natin te aki ongeaba.” (IEbe. 2:2) A kairaraangaki angia aomata n te nano aei bwa a na kakairi n aroaroia aomata akanne. A kaatuui iangoani bwaai n rabwata. Ibukin anne, angia i buakoia a karaoa ae a taku bwa e raoiroi irouia ao a aki kani maiuakin ana kaetieti te Atua. Te aomata ae kaatuui iangoani bwaai n rabwata, n angiin te tai e boto ana iango i aon te kani kakannato ao uaiakinani bwaikorakin te maiu aei ke inaomatana ni karaoa ae e bon taku.

⁵ Tera riki ae e kona ni kinaaki iai te aomata ae kairaki ni baike e tangiri nanona? N angiin te tai, e katabetabea n te bwai ae e aranaki n te Baibara bwa “ana mwakuri te rabwata.” (IKar. 5:19-21) A bati kanikinaeaia aeka n aomata akanne n ana moan reta Bauro nakoia kaaini Korinto. E irekereke ma karikirakean te iraraure, te inanonano, te karitei, kateaia n te boowi i bon i marenaia, te aki karinerine nakon te mwaaka ni kairiri, ao iangoan te amwarake ma te moi bwa baika rangi ni kakawaki. Ngkana e kaririaki te aomata anne bwa e na karaoa ae buakaka, e na boni karaoia. (TaeRab. 7:21, 22) E taekinia Iuta naake a rangi ni kaatuui iangoani bwaai n rabwata bwa “akea taamnein te Atua irouia.”—Iuta 18, 19.

6. Tera kanikinaean te aomata ae kairaki n taamnein te Atua?

⁶ Ma tera ae nanonaki n “te aomata ae kairaki n taamnein te Atua”? E rangi ni kawakina ana iraorao ma te Atua, e kaokoro ma te aomata ae kairaki ni baike e tangiri nanona. A riai aomata aika iaiangoi bwaai n taamnei ni kakorakoraia n “[riki] bwa taani katotonga aron te Atua.” (IEbe. 5:1) Nanon aei bwa a kakorakoraia ni karekea ana iango Iehova ao n iangoi bwaai n aron iangoaia irouna. A kakoauaa raoi bwa iai te Atua. A kaokoro ma naake a kairaki ni baike a tangiri nanoia, bwa a kataia naake a kairaki n te taamnei ni kaboraoi maiuia ma ana kaetieti Iehova. (TaiAre. 119:33; 143:10) E aki kaatuui iangoani bwaai n rabwata te aomata ae iaiangoi bwaai n taamnei ma e kakorakoraa ni kaotiota “uaan te taamnei.” (IKar. 5:22, 23) Ibukini kamatataan riki te taeka ae “iaiangoi bwaai n taamnei,” iangoa te kabotau aei: E taekinaki te aomata ae mwaatai n te waaki ni bitineti bwa e iango ni bitineti. N aron naba anne, te aomata ae rangi ni kakawaki irouna bwaai n taamnei ke baika irekereke ma te onimaki, e iaiangoi bwaai n taamnei.

7. Tera ana taeka te Baibara ibukia aomata aika iaiangoi bwaai n taamnei?

⁷ A kamoamoaaki n te Baibara aomata aika iaiangoi bwaai n taamnei. E taekinaki ni Mataio 5:3 ae kangai: “A a kukurei akana ataia bwa a kainnanoa te Atua, bwa aia  bwai te Tautaeka n Uea ae bwaini karawa.” E taekinaki nakoraoini maiura ngkana ti iaiangoi bwaai n taamnei n I-Rom 8:6 ni kangai: “E karekea te mate iaiangoani kaibwabwarun te rabwata, ma e karekea te maiu ao te rau iaiangoani bwain te taamnei.” Ngkana ti kaatuui iangoani bwaai n taamnei, ti a karekea iai te rau i marenara ma te Atua ao te rau i bon iroura ngkai, ao kantaningaan te maiu n aki toki n taai aika imwaira.

8. E aera bwa e kainnanoaki te kakorakora ibukini karikirakean ao kateimatoaan iaiangoani bwaai n taamnei?

⁸ Ma e ngae n anne, ti a maeka ngkai n te aonnaba ae karuanikai. Kioina ngkai ti a mena i buakoia aomata aika aki iaiangoi ana iango te Atua, ti riai ni kakorakoraira n rikirake bwa aomata aika iaiangoi bwaai n taamnei ao n teimatoa ni kamanoi ara iango. Ngkana e a aki iaiangoi bwaai n taamnei temanna, e nang akea kanoan ana iango ao e na waekoa n rin te “ang” ae baareka ae nanon aon te aba. Tera ae e na buokira n totokoa rikin anne? Ti na kangaa n rikirake ni bwaai n taamnei?

9. (a) Tera ae e na buokira bwa ti na rikirake ni bwaai n taamnei? (b) Baikara katoto aika raraoi aika ti na rinanoi?

⁹ N aron te ataei ae e kona n ikawai man arona n tataraiia ana karo ao ni kakairi n aia katoto aika raraoi, ti kona naba n iaiangoi bwaai n taamnei ngkana ti tataraiia ao ni kakairi irouia aomata ake a iaiangoi bwaai n taamnei. N te itera are teuana, a riki aomata aika kairaki ni baika a tangiri nanoia bwa bwaai ni kauring nakoira. (1Kor. 3:1-4) Iai n te Baibara katoto n itera akana uoua akanne. Ti na neneri katoto tabeua aika raraoi aika ti kona ni karekei iai reireiara mairouia Iakoba, Maria, ao Iesu.

10. E kangaa ni kaotia Iakoba bwa e kairaki n taamnein te Atua?

¹⁰ Te moan, bon ana katoto Iakoba. N aron ae e riiriki nakoira ni boong aikai, e aki bebete naba maiun Iakoba. E riai naba n taotaona nanona nakon tarina ae Etau are kani kamatea, ae kairaki ni baike e tangiri nanona. Ao ae moamoa riki, e okioki tamani buuna ni babakanikawaia.  E ngae ngke e maeka Iakoba i buakoia aomata aika ‘kairaki ni baika a tangiri nanoia,’ ma e boni butimwaea kairana n taamnein te Atua. E onimakina te berita are e karaoaki ma Aberaam ao e karaoa ana kabanea ni konaa n tararuaiia ana utu ake a na reke tibwangaia ae okoro ni kakororaoan ana kantaninga Iehova. (KBwaai 28:10-15) E kaotaki n ana taeka ao ana mwakuri Iakoba bwa e iaiangoi ana kaetieti te Atua ao ni kakaraoa nanona. N te katoto, ngke e namakinna bwa e nang ruanikai maiuna iroun Etau, e tataro ni kangai nakon te Atua: “Kamaiuai . . . I onnoniko . . . Ao ko kangai, ‘N na boni karaoa ae raoiroi nakoim ao N na karaoiia kanoam bwa ai aron tanoni biken taari.’” (KBwaai 32:6-12) E teretere bwa e onimakin raoi ana berita Iehova nakoina ma ana bakatibu, ao e kani kaboraoa maiuna ma nanon te Atua ao ana kantaninga.

11. E kangaa ni kaotia Maria bwa e kairaki n taamnein te Atua?

¹¹ Iangoa te katoto riki teuana ae ana katoto Maria. E aera Iehova ngke e rinea Maria bwa e na riki bwa tinan Iesu? Ibukina bwa bon te aine ae iaiangoi bwaai n taamnei. Ti kangaa n ataia? E kaota raoi koauan anne n ana taeka n nebonebo aika tamaroa ngke e kawariia ana koraki ake Tekaria ma Eritabeta. (Wareka Ruka 1:46-55.) E oti n ana taeka Maria bwa e rangi n tangira Ana Taeka te Atua ao e taneiai ma kanoan te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera. (KBwaai 30:13; 1Tam. 2:1-10; Maraki 3:12) Iangoia, e ngae ngke e a tibwa mare neiei ma Ioteba, ma a bon aki roko n te wene n taanga ni karokoa bungiakin Iesu. Tera ae kaotaki iai? E oti iai bwa e rangi ni kakawaki irouia ni kauoman nanon te Atua, nakoni katokan nanoia n te bwai ae a tangiria. (Mat. 1:25) Ni waakinakon te tai, e mamatakuakini Maria baika riki ni maiun Iesu ao e mutiakin ana taeka ake a kaota te wanawana. Irarikin anne, e “kawakin raoi taeka aikai ni kabane . . . i nanona.” (Ruka 2:51) E teretere bwa e rangi ni kakawaki irouna ana kantaninga te Atua ae irekereke ma te Mesia. Ti aki ngkanne buokaki n ana katoto Maria bwa ti na iangoi arora ni moanibwaia nanon te Atua?

12. (a) N te aro raa ae e katotonga raoi Tamana Iesu? (b) Ti na kangaa ni kakairi n ana katoto Iesu? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

¹² Antai i buakoia aomata ake a a tia ni maiu i aon te aba ae e katea te katoto ae moan te rianako ni butimwaeani kairana n taamnein te Atua? Bon Iesu. E kaotia ni maiuna ao n ana mwakuri ni minita bwa e kani katotonga Tamana ae Iehova. E katotonga raoi Iehova n ana iango, ana namakin, ao ana mwakuri, ao e kaboraoa maiuna ma nanon te Atua ao ana kaetieti. (Ioa. 8:29; 14:9; 15:10) N te katoto, nora aron te burabeti ae Itaia ngke e kabwarabwaraa ana nanoanga Iehova, ao kabotaua ma ana rongorongo te tia korea te Euangkerio ae Mareko ibukin ana namakin Iesu. (Wareka Itaia 63:9; Mareko 6:34.) Ti kakairi iroun Iesu n arora n tatauraoi ni kaota nanoangaaia naake a kainnanoa buokaia? Ti kaatuua ara iango n te angareirei ao n tataekinan te rongorongo ae raoiroi n aron Iesu? (Ruka 4:43) Boni kanikinaean te aomata ae kairaki n taamnein te Atua namakin ao mwakuri aikai ni kabane.

13, 14. (a) Tera reireiara man aia katoto naake a iaiangoi bwaai n taamnei ni boong aikai? (b) Taekina te katoto.

¹³ Irarikini katoto aika n te Baibara, iai naba aia katoto aomata aika iaiangoi bwaai n taamnei ni boong aikai ake a a tia ni kakorakoraia ao n tokanikai ni kakairi irouni Kristo. Ko a bae n tia n nora aroia n ingainga n te mwakuri ni minita, rianakon aia akoi, aia nanoanga, ke aroaroia riki tabeua aika raraoi. Titeboo aroia ma ngaira ae ti kekeiaki n tokanikai i aoni mamaarara ao aki kororaoira, ngkai ti tabe ni karikirakei aroaro akanne ake e kukurei iai te Atua. E taku te tari te aine i Brazil ae Rachel: “I kani kakairi n teini kunnikaia kaain te aonnaba. Ao n tokina, I a aikoa bwabwaini kunnikai aika riai. Ma ngke I a reiakina te  koaua, I a kairaki iai bwa N na kakorakoraai ni karaoi bitaki aika riai bwa I aonga ni kairaki n taamnein te Atua. E aki bebete karaoani bitaki, ma I a kukurei riki ao n ataa manenani maiuu.”

¹⁴ Iai ana kangaanga Reylene ae kaani Biribin ae kaokoro ma anne. E kaatuua iangoan te reirei ae rietata riki ao nakoana ae raoiroi bwa e aonga ni kaubwai. E taku neiei: “E a moanna n aki kakawaki irou tiau n te onimaki. Ma I namakinna ae iai te bwai teuana ae bua mairou ae rangi ni kakawaki riki nakon au mwakuri. N tokina, I a bita au iango ao I a kaatuua iangoan au beku ibukin Iehova.” Man te tai anne, e a riki Reylene bwa te katoto ae raoiroi ibukin onimakinan ana berita Iehova ae ni Mataio 6:33, 34. E taku: “I boni kakoauaa bwa e na tabeakinai Iehova!” Ko boni bae n ataiia aomata aika titeboo aia katoto ma aei n am ekaretia. Tiaki bwa ti riai ni kakairi n aia katoto aomata aika kakaonimaki aikai ngkai a kakairi naba irouni Kristo?—1Kor. 11:1; 2Tet. 3:7.

15, 16. (a) Tera ae ti riai ni karaoia ngkana ti kani katotonga Kristo? (b) Ti na kangaa ni kariaia “ana iango Kristo” bwa e na rotii ara iango?

¹⁵ Ti na kangaa ni kakairi irouni Kristo? E taekinaki n te Baibara n 1 I-Korinto 2:16 bwa iai iroura “ana iango Kristo.” Ao n I-Rom 15:5 e taekinaki iai karekean “te iango ae tii te arona ma ana iango Kristo Iesu.” Mangaia are ngkana ti na kakairi irouni Kristo, ti riai n ataa arona n iango, ana namakin, ao ana mwakuri. Imwina, ti a riai n toua mwini mwanekana. E kaatuua Iesu iangoan ana iraorao ma te Atua. Ngaia are ngkana ti kakairi iroun Iesu, ti a katotonga riki iai Iehova. Anne bukina ae e rangi ni kakawaki iai bwa ti na reireinira n iango n aron Iesu.

¹⁶ Ti na kangaa ni karaoa aei? A nori ana kakai Iesu taan rimwina, a ongoraei ana kabwarabwara, a matakuakin arona nakoia aomata n aekaia nako, ao arona ni maiuakin ana boto n reirei te Atua. A taku: “Boni ngaira taani kakoaua ibukini bwaai ni kabane ake e karaoi.” (Mwa. 10:39) Ma ngaira ti bon aki kona n nora Iesu. Ma e tatangira Iehova ni katauraoi rongorongo n taian Euangkerio ake ti a kona iai ni kinaa raoi Iesu. Ngkana ti wareware ao ni kananoi ara iango ni bokin te Baibara ae Mataio, Mareko, Ruka, ao Ioane, ti na reiakina riki iai ana iango Kristo. Ti na buokaki riki iai n “toua raoi mwini mwanekana” ao ni ‘kataubobongaaki n te iango ae tii te arona’ ma Kristo.—1Bet. 2:21; 4:1.

17. Ti na kangaa ni buokaki ngkana ti kakairi n aroni Kristo n iaiango?

¹⁷ Ti na kangaa ni buokaki ngkana ti kakairi n aroni Kristo n iaiango? E kakorakoraaki te rabwata n amwarake aika kamarurung, ao ai aron naba ara onimaki bwa e kakorakoraaki ngkana ti kaon ara iango n ana iango Kristo. Teutana imwin teutana, ti a moanna n ataa te bwai ae e na karaoia Kristo ibukin te bwai ae riki teuana ma teuana. Ibukin anne, ti a buokaki iai ni karaoi ara motinnano aika kateimatoa itiakini mataniwin nanora ao akoara iroun te Atua. Ko aki ngkanne kakoauaa ae ngkana ti karekei kakabwaia aikai, ti a kairaki iai bwa ti na “karina aroaron te Uea ae Iesu Kristo”?—IRom 13:14.

18. Tera reireiam man te maroro aei ni kaineti ma te aomata ae kairaki n taamnein te Atua?

¹⁸ Ti a tia n rinanon te bwai ae nanonaki n te riki bwa te aomata ae kairaki n taamnein te Atua. Ti a tia naba n noria bwa a kona n reke reireiara man aia katoto aika tamaroa naake a kairaki n taamnein te Atua. Ni kabaneana, ti reiakina ae ngkana ti karekea “ana iango Kristo,” ti na buokaki iai n rikirake bwa te aomata ae kairaki n taamnein te Atua. Ma iai itera riki tabeua aika ti riai n reiakin. N te katoto, ti na kangaa n tuoa korakoran ara onimaki? Tera riki ae ti kona ni karaoia bwa ti aonga ni karikirakea? Ao e na kangaa kairakira n taamnein te Atua n rotii maiura ni katoabong? Ti na buokaki n te kaongora ae imwina ni kaekai titiraki aikai.