1, 2. (a) Tera ae karekea kimwareireia ana aomata te Atua ni boong aikai? (b) A na kangaa kaaro aika Kristian ao unimwaane ni buokiia rooro n rikirake n ota n ae nanonaki n te bwabetito?

E TAKU te unimwaane temanna n te ekaretia nakoni Christopher ae 12 ana ririki: “I a kamani kinako mangke ko bungiaki, ao I kukurei n ongo ae ko kani bwabetitoaki. Ma I kan titirakiniko aei: ‘E aera bwa ko kani karaoa te mwaneka anne?’” E bon riai ana titiraki te unimwaane anne. E koaua ae ti rangi ni kimwareirei ni kabane n noriia rooro n rikirake aika nga ma nga aika bwabetitoaki ni katoa ririki ni katobibia te aonnaba. (TeMin. 12:1) Ma a tangiria naba kaaro aika Kristian ao unimwaane n te ekaretia ni kakoauaa raoi bwa a aki tii kani bwabetitoaki rooro n rikirake akanne, ma a ota naba n ae nanonaki n te bwabetito.

 ² E kaotaki n Ana Taeka te Atua bwa mwaneka ibukin te katabu ao te bwabetito boni moanakin te maiu are a nang karekei iai kakabwaia mairoun Iehova Kristian, ao ni kaitaraaki naba iroun Tatan. (TaeRab. 10:22; 1Bet. 5:8) Ngaia are a karekea aia tai kaaro aika Kristian n reireinia natiia te bwai ae irekereke ma te riki bwa te tia rimwini Kristo. Ni kaineti ma rooro n rikirake ake tiaki Kristian aia karo, a riai n tatangira unimwaanen te ekaretia ni buokiia ni warebwaia boon te riki bwa te tia rimwini Kristo. (Wareka Ruka 14:27-30.) N aron ae e kainnanoaki te babaire ibukini katiaan raoi te mwakuri ni kateitei, e kainnanoaki naba te katauraoi ibukin te kakaonimaki ni beku iroun Iehova “ni karokoa te toki.” (Mat. 24:13) Ma tera ae a kona ni karaoia rooro n rikirake bwa a aonga ni kamatoaa raoi nanoia ni kani beku iroun Iehova ni kabane bongini maiuia? Ti na noria.

3. (a) Tera reireiara n ana taeka Iesu ao Betero ni kaineti ma kakawakin te bwabetito? (Mat. 28:19, 20; 1Bet. 3:21) (b) Baikara titiraki ake ti na rinanoi, ao bukin tera?

³ Te roro n rikirake ngkoe ae ko iangoa te bwabetito? Ngkana ngaia anne ao ko bon riai ni kamoamoaaki! Bon te tibwanga ae tamaroa bwabetitoam bwa ko na riki bwa temanna Ana Tia Kakoaua Iehova. Irarikina, te bwabetito bon te bwai ae a riai ni karaoia Kristian, ao bon te mwaneka ae rangi ni kakawaki ibukini karekean te kamaiuaki. (Mat. 28:19, 20; 1Bet. 3:21) Ibukina bwa bon nanom ni kani kakoroa bukin am berita nakon Iehova, ko na boni kani katauraoiko nakon te mwaneka ae kakawaki aei. Ngaia are ko karaoa ae riai ngkana ko iangoi titiraki aika tenua aika kona ni buokiko n ataia bwa ko a tauraoi nakon te bwabetito ke ko tuai. Aikai taian titiraki: (1) I a ikawai raoi ibukini karaoan te motinnano aei? (2) Bon nanou ni kani karaoia? (3) I ota bwa tera ae nanonaki ni katabuani maiuu nakon Iehova? Ti na rinanoi titiraki aikai.

4, 5. (a) E aera ngkai te bwabetito bon tiaki tii ibukia aomata ake a ikawai riki? (b) Tera ae nanonaki n te ikawai iroun te Kristian?

⁴ E aki taekinaki n te Baibara bwa te bwabetito bon te mwaneka ae riai ni karaoaki  tii irouia naake a ikawai, ke a a tia n roko n te ririki n inaomata i aan te tua. Ti wareka ae kangai n Taeka N Rabakau 20:11, (BG): “E boni kaota arona te tei n ana makuri, ba tao e itiaki ana makuri, ao tao e eti.” E kona te aomata ae ataei n ataa ae nanonaki ni karaoan ae eti ao ni katabuani maiuna nakon ana tia Karikiriki. Ma te bwabetito bon te mwaneka ae kakawaki ao ae riai ibukin te roro n rikirake ae kaota ikawaina ae tau, ao ae e a tia ni katabua maiuna nakon Iehova.​—TaeRab. 20:7.

⁵ Tera ae nanonaki n te ikawai? E bati riki ae nanonaki iai nakon tii te ikawai n te rabwata. E taekinaki n te Baibara bwa aomata aika ikawai ‘a kataneiaaki n aia atatai bwa a na ataa ae eti ao ae kairua.’ (Ebera 5:14) Ngaia are aomata aika ikawai, a ataa ae eti i matan Iehova, ao a kamatoaa nanoia bwa a na teimatoa iai. Ibukin anne, a aki kai kairaraangaki nakoni karaoan ae kairua, ao a aki naba tutuangaki n taai nako bwa a na karaoa ae eti. Ni koauana, e bon riai kantaningaan ae te roro n rikirake ae bwabetitoaki e na taui ana kaetieti te Atua, e ngae ngke akea ana karo ke aomata aika ikawai i rarikina.​—Kabotaua ma I-Biribi 2:12.

6, 7. (a) Kabwarabwarai kangaanga ake e kaaitarai Taniera ni menana i Baburon. (b) E kangaa Taniera ni kaota ikawaina?

⁶ A boni kona rooro n rikirake ni kaota ikawaia ae aron anne? Iangoa te katoto n te Baibara ae taekan Taniera. Tao ai tibwa tebwi tabun i nano ana ririki ngke e kairakinako mairouia ana karo bwa te taenikai i Baburon. N te tai ae waekoa, ao e a ataia Taniera ae e a maeka i buakon te natannaomata ae aki ongeaba n ana tua te Atua. E kaaitara riki ma te kangaanga teuana Taniera: E taraaki bwa te aomata ae okoro i Baburon. Bon temanna i buakoia rooro n rikirake Taniera, ake a katebenakoaki bwa a na tei i matan te uea! (Tan. 1:3-5, 13) N taraana ao e reke riki aron Taniera ngkai e mena i Baburon nakoni menana i Iteraera.

⁷ Ma tera aron Taniera nakoni baikai ni kabane? E anaaki nanona n tamaroan ao kakannatoni Baburon? E kariaia ana tabo ae boou aei bwa e na bita arona ke n urua ana onimaki? E bon aki! E taekinaki n te Baibara bwa ni menan Taniera i Baburon ao e ‘reke nanona bwa e na aki kamwaraea’ ni baika irekereke ma te taromauri ae kewe. (Tan. 1:8) E kaotia Taniera bwa e ikawai raoi!

8. Tera reireiam man ana katoto Taniera?

⁸ Tera reireiam n ana katoto Taniera? Te roro n rikirake ae ikawai, e aki kaingingaki n ana koaua. E aki katotonga aron te aeka ni beru ae te kemirian ae bibita karana ni katitebooa ma baike i rarikina. E aki karaoa ae e riki bwa raoraon te Atua n te Tabo n Taromauri, ma e riki bwa raoraoia kaain te aonnaba n te tabo n reirei. N oneani mwin are e na katiotioaki, e teimatoa n aki kaingingaki e ngae naba ngke e kaaitara ma kataakin ana onimaki.​—Wareka I-Ebeto 4:14, 15.

9, 10. (a) E na kangaa te roro n rikirake ni kakabwaiaaki man iangoan arona nakoni kataakin ana onimaki ake a a tibwa nako? (b) Tera ae nanonaki n te bwabetito?

⁹ E koaua ae akea ae kororaoi. A kakaraoi kairua n tabetai rooro n rikirake ao naake a ikawai naba. (TeMin. 7:20) Ma ngkana ko a iangoa te bwabetito, e raoiroi bwa ko na nenera arom bwa korakorara nanom ni kan nimti ana kaetieti Iehova. Ko na kangaa n ataa korakoran nanom ni kani karaoa anne? Titirakiniko ni kangai: ‘I a tia n taui ana kaetieti te Atua i nanon te tai ae maan?’ Iangoia bwa tera arom nakoni kataaki ake a a tibwa nako. Ko kaotia bwa iai te ataibwai iroum n ataa ae eti ao ae kairua? Ao tera arom ngkana arona  bwa a kairiko aomata n ana waaki Tatan i aon te aba bwa ko na iangoia ae iai am tarena aika okoro ae ko riai ni kabonganai n aron Taniera? Ko bon teimatoa “n ataa nanon Iehova” e ngae naba ngke e kauntaba nanona ma te bwai ae ko kaririaki bwa ko na karaoia?​—IEbe. 5:17.

¹⁰ E aera bwa ti tabeki nakoim titiraki aikai? Bwa a aonga ni buokiko ni kaeta am iango ni kaineti ma te bwabetito. N aron ae taekinaki mai mwaina, te bwabetito boni kaotan ae ko a tia ni karaoa am berita ae kakawaki nakon Iehova. Ko berita bwa ko na tangiria ao ni beku irouna n aki toki ma nanom ni kabane. (Mareko 12:30) A riai ni bane naake a bwabetitoaki ni kakoroa bukin aia berita.​—Wareka Te Minita 5:4, 5.

11, 12. (a) Tera ae e riai ni koaua raoi iai te aomata are iangoa te bwabetito? (b) Tera ae e na buokiko ni kateimatoa am iango ae riai ibukin ana babaire Iehova ae te bwabetito?

¹¹ E taekinaki n te Baibara bwa “a kan anga ngaiia” ana aomata Iehova n ikotaki ma rooro n rikirake, nakon te beku irouna. (TaiAre. 110:3, BG) Ngaia are e riai te aomata ae iangoa te bwabetito ni kakoauaa raoi bwa bon nanona ni kani karaoia. E kainnanoaki n anne tutuoan raoi arom, ai moarara riki ngkana ko kaikawaaki n te koaua.

¹² Ni waakinakon te ririki, ko bae n tia n noriia aomata aika bati ni bwabetitoaki, n ikotaki naba ma tabonrorom ao tao bon tarim ma mwaanem. Ngkana e riki anne iroum, tera ae ko riai n taratara raoi iai? Taraia raoi bwa ko na aki iangoia ae iai te roro ae ko riai ni bwabetitoaki iai, ke ibukina bwa a a bane ni bwabetitoaki tabonrorom. Tera ae ko kona ni karaoia bwa ko aonga ni koaua raoi bwa ko na kateimatoa te iango ae riai ibukin ana babaire te Atua ae te bwabetito? Katoatai ni karekea am tai n iaiangoia bwa bukin tera ngkai e rangi ni kakawaki te bwabetito. Ko boni kona n atai bukina tabeua aika raoiroi n te kaongora aei ao are imwina.

13. Ko na kangaa n ataia bwa e bon nako mai nanom am motinnano ibukin te bwabetito ke e aki?

¹³ Iai aanga tabeua ake ko kona n ataia iai bwa e nako mai nanom am motinnano ibukin te bwabetito ke e aki. N te katoto, e na kaotaki n am tataro nanom ni kani beku iroun Iehova. Mwaitin am tai n tatataro ao kanoan am tataro a kona ni kaotia raoi bwa kaanra am iraorao ma Iehova. (TaiAre. 25:4) N angiin te tai ao e kaekai ara tataro Iehova rinanon te Baibara. Ngaia are ara kakorakora n reiakina te Baibara, e kaotaki naba iai bwa ti boni kani kaania riki Iehova ao ni kani beku irouna mai nanora. (Iot. 1:8) Ngaia are titirakiniko aei: ‘Tera kanoan au tataro? I katoatai n ukeuke n reirei i bon irou man te Baibara?’ Ao ngkana kam karaoa ami Taromauri n Utu, titirakiniko aei: ‘I kukurei n anga au ibuobuoki iai?’ Am kaeka nakon titiraki aikai a na buokiko n ataia bwa am motinnano ibukin te bwabetito bon te bwai ae ko kani karaoia ke tiaki.

14. Kabwarabwaraa kaokoron te katabu ao te bwabetito.

¹⁴ A kona n aki ota tabeman ni kaokoron te katabu ma te bwabetito. N te katoto, a taku tabeman rooro n rikirake bwa a a tia ni katabui maiuia nakon Iehova ma a tuai n tauraoi ni bwabetitoaki. E bon eti anne? Te katabu bon tuangakin Iehova bwa ko a tauraoi ni beku irouna n aki toki. N tain te bwabetito, e a kaotia iai te aomata bwa e a tia ni katabua maiuna. Ngaia are te bwabetito boni kaotan am katabu ae ko a tia ni karaoia n tii ngkoe n am tataro  nakon Iehova. Imwaini bwabetitoam, ko riai ni kakoauaa raoi bwa ko ota n ae nanonaki n te katabu.

15. Tera ae nanonaki n te katabu?

¹⁵ Ni kauarerekeana, ngkana ko katabua maium nakon Iehova ko a anga iai ngkoe nakoina. Ko berita nakon Iehova bwa ko na moanibwaia karaoan nanona nakoni bwaai nako ni maium. (Wareka Mataio 16:24.) A riai ni bane n nanonaki raoi berita ake a karaoaki, ma ai kakawakira riki nakon te berita are karaoaki nakon Iehova ae te Atua! (Mat. 5:33) Ko na kangaa ngkanne ni kaotia bwa ko a tia ni boni kakeako raoi, ao ko a riki ngkai bwa ana bwai Iehova?​—IRom 14:8.

16, 17. (a) Taekina te kaikonaki ae nanonaki iai kakeaam i bon iroum. (b) Tera raoi ae e taekinna te aomata ae katabua maiuna?

¹⁶ Aei kaikonakana, iangoia bwa e anganiko te kaa raoraom temanna bwa ana bwaintangira. E anganiko beeban te kaa ao e taku: “E a riki bwa am kaa.” Ma iangoia bwa e a manga kangai raoraom anne: “N na taua kiingina. Ao ngai ae N na kakabuta te kaa, tiaki ngkoe.” Tera am namakin n te “bwaintangira” anne? Tera am namakin ibukin te tia anga te bwaintangira?

¹⁷ Iangoa ngkai te bwai ae e bon riai ni kantaningaia Iehova mairoun te aomata are katabua maiuna nakoina, ni kangai: “I a anganiko maiuu. Am bwai ngai.” Tera arona ngkana e a moanna te aomata anne ni maiuna te maiu ae kiriuoua, bwa tao e karabaa ni karekenano ma ae tiaki kaain te onimaki? Tera arona ngkana e a butimwaea te mwakuri ni kareketianti ae e a kauarerekea ana beku ma maiuna ni kabane n te mwakuri ni minita, ke kaeani bobotaki ni Kristian? Tiaki titeboo anne ma tauani kiingin te kaa? Te aomata ae katabua maiuna nakon Iehova, ai aron ae e kangai: “Am bwai maiuu ao ai tiaki au bwai. Ngkana iai te kauntaba n te bwai ae ko tangiria ma te bwai ae I kani karaoia, ao e na moanibwai nanom n taai nako.” E kaotiotaki ana iango Iesu n anne, bwa e taku ngke e mena i aon te aba: “I ruo mai karawa tiaki ibukini karaoan nanou, ma ibukini karaoan nanon teuare kanakomaiai.”​—Ioa. 6:38.

18, 19. (a) E kangaa ni kaotaki n ana taeka Rose ao Christopher bwa te bwabetito bon te tibwanga ae karekei kakabwaia? (b) Tera am namakin ibukin te tibwanga ae te bwabetito?

¹⁸ E teretere bwa te bwabetito bon te mwaneka ae kakawaki, ae riai n iangoaki raoi irouia aomata nako. Ma bon te tibwanga naba ae tamaroa te katabu ao te bwabetito. A aki tautaua bwabetitoaia rooro n rikirake aika tangira Iehova ao aika a ota n ae nanonaki n te katabu, ao a aki roko n te uringaaba n aia motinnano. E taku Rose ae tebwi tabun ana ririki: “I tangira Iehova, ao akea te bwai teuana ae I kukurei riki iai nakon te beku irouna. Bon akea te bwai teuana ae I koaua raoi iai ni maiuu, ma tii au motinnano bwa N na bwabetitoaki.”

¹⁹ Ao tera aron Christopher are taekinaki ni moan te kaongora aei? E bon riai ana motinnano bwa e na bwabetitoaki ngke 12 ana ririki? E ururinga ana katabu ao ana bwabetito Christopher ma te kukurei. E moana ana beku bwa te urekura bwaiania ngke 17 ana ririki, ao e mwiokoaki bwa te tabonibai n te ekaretia ngke 18 ana ririki, ao e a beku ngkai n te Betaera. E taku: “Te bwabetito bon te motinnano ae eti. I namakina te raunnano i nanoni maiuu ni karaoan te beku ibukin Iehova ma ana botaki.” Ngkana ko iangoa te bwabetito, ko na kangaa ni katauraoiko ibukin anne? E na kaekaaki te titiraki anne n te kaongora ae imwina.