KAONGORA IBUKIN TE REIREI 12
Kaota Tabeakinan Aia Namakin Tabemwaang
“Kam na bane [ni] . . . kaotiota te atataiaomata.”—1BET. 3:8.
ANENE 90 Ti Kaungaira i Marenara
KANOANA *
1. Ni kaineti ma 1 Betero 3:8, e aera bwa ti kani memena i buakoia aomata aika tabeakin ara namakin ao mweraoira?
TI KANI memena i buakoia aomata aika tabeakin ara namakin ao mweraoira. A kataia n iangoia bwa tera aroia ngke arona bwa a rinanon ara kangaanga, bwa a aonga n atai ara iango ao ara namakin. A nori baika ti kainnanoi ao a tauraoi n ibuobuoki n tabetai imwain ae ti bubutii buokara. Ti kakaitau nakoia aomata ake a kaotiota “te atataiaomata” * nakoira.—Wareka 1 Betero 3:8.
2. E aera bwa e aki bebete kaotiotan te nanoanga?
2 Ngkai Kristian ngaira, ti bane ni kani kaotiota te nanoanga ke te atataiaomata. Ma ni koauana, e aki bebete n taai nako karaoana. Bukin tera? Bukina teuana bwa ti aki kororaoi. (IRom 3:23) Ngaia are ti riai ni buakana rikiara, ae tii iaiangoara i bon iroura. Ibukin naba aroni kaikawaakira ke baika riki ni maiura, iai i buakora aika kakorakoraia ni kaotiota te nanoanga. Ao ti kona naba n iraraang n aroaroia aomata aika i rarikira. Ni kabaneani boong aikai, a bati aika a aki tabeakin aia namakin tabemwaang. Ma a bon “tangiriia i bon irouia.” (2Tim. 3:1, 2) Tera ae e na buokira n tokanikai i aoni kangaanga aikai ake a kona n tukira mani kaotiotan tabeakinan aia namakin tabemwaang?
3. (a) Ti na kangaa ni kanakoraoa riki arora ni kaotiota te atataiaomata? (b) Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?
3 Ti kona ni kanakoraoa riki arora ni kaotiota te atataiaomata 1Ioa. 4:8) E kororaoi Iesu ni katotonga aroaron Tamana. (Ioa. 14:9) Ni menana i aon te aba, e katea te katoto ae a kona ni kakairi iai aomata ibukini kaotiotan te nanoanga. N te kaongora aei, ti na rinanoi moa aron Iehova ao Iesu ni kaotiota tabeakinan aia namakin tabemwaang. Imwina, ti na noria bwa ti na kangaa ni kakairi n aia katoto.
ngkana ti kakairi iroun Iehova ae te Atua, ao Natina ae Iesu Kristo. Bon te Atua n tangira Iehova, ao e katea te katoto ae moan te tamaroa ibukini kaotiotan tabeakinaia tabemwaang. (ANA KATOTO IEHOVA IBUKIN TABEAKINAIA AOMATA
4. E kangaa Itaia 63:7-9 ni kaotia bwa Iehova e tabeakin aia namakin ana toro?
4 E taekinaki n te Baibara bwa Iehova e tabeakin aia namakin ana toro. N te katoto, iangoa ana namakin Iehova ngke a rinanoni kangaanga tibun Iteraera rimoa. E taku te Baibara: “E rawawata n aia tai n rawawata ni kabane.” (Wareka Itaia 63:7-9.) Imwina riki rinanon te burabeti ae Tekaria, e taekinna Iehova bwa ngke a bwainikirinaki ana aomata, ai aron ae e karaoaki nakoina. E taku nakoia ana toro: “Ane e ringingkami ao e ringa ataeini matau.” (Tek. 2:8) Ai kaungananora te kaikonaki anne ibukin aron Iehova n tabeakinia ana aomata!
5. Aanga te katoto ni kaineti ma aron Iehova ni buokiia ana toro aika karawawataaki.
5 E bati riki ae e karaoia Iehova nakon are e tii nanoangaiia ana toro aika rawawata. E karaoa te mwakuri n ibuobuoki. N te katoto, ngke a karawawataaki tibun Iteraera bwa tooro i Aikubita, e ataa marakia ao e kairaki iai bwa e na kabebeteia. E taku nakoni Mote: “I bon nora rawawataia au aomata . . . , ao I ongo tangia . . . I atai raoi marakia ake a taonaki iai. N na ruo bwa N nang kamaiuia mai nanoni baia I-Aikubita.” (TeOti. 3:7, 8) Ibukina bwa Iehova e nanoangaiia ana aomata, e a kainaomataia man tautoronakia. N tienture ake imwina, a niniaki tibun Iteraera irouia aiaia n te Aba ni Berita. Tera aron Iehova iai? E “korakora nanoangaaia . . . ibukini ngirangiraia irouia te koraki ake a karawawataia ao te koraki ake a bwainikirinia.” E a manga kairaki riki Iehova n te nanoanga bwa e na buokiia ana aomata. E kanakoia taani motikitaeka bwa a na kamaiuia mairouia aiaia.—MotiTae. 2:16, 18.
6. Taekina ana katoto Iehova n arona n tabeakina ana namakin te aomata ae kairua ana iango.
6 E kaota Iehova tabeakinan aia namakin ana aomata, e ngae naba ngke e kairua aia iango. Iangoa rongorongon Iona. E kanakoa te burabeti aei te Atua bwa e na taekina motikan taekaia kaain Ninewe. Ngke a rairi nanoia, e a baireia Iehova bwa e na kamaiuia. Ma e aki kukurei iai Iona. E “urarake unna” ibukina bwa e aki koro nanon ana taetae ni burabeti ibukini kamaunaan Ninewe. Ma e taotaona nanona Iehova iroun Iona ao e buokia ni kaeta ana iango. (Iona 3:10–4:11) Imwina riki, e a mataata Iona ao e a manga kabonganaaki iroun Iehova bwa e na korea te rongorongo aei ibukin reireiara.—IRom 15:4. *
7. Tera ae karaui nanora man aron Iehova n tabeakinia ana toro?
7 A karauaki nanora n aron Iehova n tabeakinia ana aomata bwa e bon nanoangaiia ana toro. E bon atai marakira ao rawawatara n tatabemanira nako. E bon “ataa raoi nanon te aomata.” (2Rong. 6:30) E atai ara iango ni kabane, ara namakin, ao ara konabwai. Ao “e na aki kariaia bwa [ti] na kaririaki n ae riaon [ara] konaa.” (1Kor. 10:13) Ai karaunanora taeka aikai!
ANA KATOTO IESU IBUKIN TABEAKINAIA AOMATA
8-10. Tera are e buoka Iesu bwa e na tabeakinia aomata?
8 Ni menan Iesu i aon te aba, e rangi n tabeakinia aomata. Iai bwaai aika tenua ake a buoka Iesu ni karaoa aei. Te moan, n aron ae taekinaki mai mwaina, e kororaoi Iesu ni kaotiotii aroaron Tamana are i karawa. E tangiriia naba aomata n aron Tamana. E ngae ngke e kimwareirei Iesu ni bwaai nako ake e buoka iai Iehova ni karikii, ma e “rangi n tatangiriia natiia aomata.” (TaeRab. 8:31) E kairaki Iesu n te tangira bwa e na tabeakin aia namakin aomata.
9 Te kauoua, n aron Iehova, e kona naba Iesu n nori naano. E kona n atai aia iango ao aia namakin aomata. (Mat. 9:4; Ioa. 13:10, 11) Ngaia are ngke e nori Iesu rawawataia aomata, e a kairaki iai bwa e na kabebeteia.—Ita. 61:1, 2; Ruka 4:17-21.
10 Te katenua, e rinanoi naba kangaanga tabeua Iesu ake a rinanoi aomata. N te katoto, e kaikawaaki n te utu ae aki kaubwai. E reireinaki aron te mwakuri korakora iroun tamana are kaikawaia ae Ioteba, ngke e mwamwakuri ma ngaia. (Mat. 13:55; Mareko 6:3) E taraa n ae e mate Ioteba imwain tokin ana mwakuri ni minita Iesu i aon te aba. Ngaia are e bae n namakina naba te maraki Iesu ni maten ae tangiraki irouna. E ataia naba bwa tera aron te utu ae a kaokoro aia koaua kaaina. (Ioa. 7:5) E buokaki Iesu ni kangaanga akanne ao tabeua riki bwa e na ota n aia kangaanga ao aia namakin aomata aika mangori.
11. N ningai ae kaotaki raoi iai aron Iesu n tabeakinia aomata? Kabwarabwaraa. (Nora te taamnei ni moan te maekatin aei.)
11 E kaotaki raoi aron Iesu n tabeakinia Mat. 20:29-34; Mareko 1:40-42) N te katoto, iangoa ana namakin Iesu ngke e kairaanako teuare bonotaninga mai buakoia te koraki ni kamarurungnga, ao ngke e kauta te teinimwaane ae ana rikitemanna te aine ae e a tia ni mate buuna. (Mareko 7:32-35; Ruka 7:12-15) E nanoangaiia aomata akanne ao e kani buokiia.
aomata ngke e karaoi kakai. E aki karaoi kakai tii ibukina bwa e riai ni karaoia. Ma e “korakora nanoangaaia” naake a karawawataaki. (12. E kangaa Ioane 11:32-35 ni kaota ana atataiaomata Iesu nakoni Mareta ao Maria?
12 E kaota naba te atataiaomata Iesu nakoni Mareta ao Maria. Ngke e nora rawawataia ni mateni mwaaneia ae Rataro ao “a tiinako rannimatan Iesu.” (Wareka Ioane 11:32-35.) E aki tang ibukina bwa ai akea raoraona ae e tatangiria. Ma ni koauana, e ataia ae e nang nako ni kauta Rataro. Ma e bon tang Iesu ibukina bwa e ota raoi n rawawataia raoraona ao e rotaki naba iai.
13. Ti kangaa ni kaungaaki n ataakin ae e atataiaomata Iesu?
13 Ti rangi ni kaungaaki n ataakin ae e atataiaomata Iesu. Ti aki kororaoi n ai arona. Ma ti tangiria ibukin arona nakoia aomata. (1Bet. 1:8) Ti kaungaaki n ataakin ae e a kairiri ngkai bwa te Uea n Ana Tautaeka n Uea te Atua. E na waekoa ni kamaunai rawawata ni kabane. Ngkai e a tia Iesu n rinanon te maiu n aomata, e boni kona ni buokiia raoi aomata bwa a na aki manga rinanon te maraki ae korakora ao te rawawata i aan ana kairiri Tatan. Ti boni kakabwaiaaki iroun ara tia Kairiri aei bwa e kona n “nanoangaira ni mamaarara” nako.—Ebera 2:17, 18; 4:15, 16.
KAKAIRI N AIA KATOTO IEHOVA AO IESU
14. Tera ae ti kairaki bwa ti na karaoia ni kaineti ma I-Ebeto 5:1, 2?
14 Ngkana ti iaiangoa aia katoto Iehova ao Iesu, ti a kairaki iai bwa ti na kaotiota riki te atataiaomata. (Wareka I-Ebeto 5:1, 2.) Ti aki kona n nori naano n ai aroia. Ma e ngae n anne, ti kona ni kataia n ota n aia namakin aomata ao baike a kainnanoi. (2Kor. 11:29) Ti kaokoro ma aomata aika bangaomata n te aonnaba aei, bwa ti kakorakoraira n “aki tii tabeakin oin [arora], ma [ti] na tabeakin naba aroia tabemwaang.”—IBir. 2:4.
15. Antai aika a riai ni kaotiota riki te atataiaomata?
15 A riai unimwaane n te ekaretia ni kaotiota riki te atataiaomata. A ataia ae a na anga taekan aroia nakon Iehova ibukin aroia nakoia ana tiibu. (Ebera 13:17) A riai ni kaotiota te nanoanga unimwaane ngkana a buokiia taari. A na kangaa unimwaane ni kaotiota te atataiaomata?
16. Tera ae e na karaoia te unimwaane ae atataiaomata, ao e aera bwa e kakawaki aei?
16 E kabatiaa riki ana tai ma taari n te onimaki te unimwaane ae atataiaomata. E tititiraki ao imwina e kakauongo raoi ma te taotaonakinnano. E kakawaki riki aei ngkana iai i buakoia tiibu akana tangiraki akanne ae e kani bunra nanona ma e a kangaanga taekinana. (TaeRab. 20:5) Ngkana e kukurei te unimwaane n anga ana tai ibukia taari, e na korakora onimakinaia i marenaia, aia iraorao, ao aia tangira.—Mwa. 20:37.
17. Tera aia taeka taari aika bati ni kaineti ma te aroaro ae a tangiria bwa e na reke irouia unimwaane? Aanga te katoto.
17 A taekinna taari aika bati bwa te aroaro ae a tangiria bwa e na reke irouia unimwaane bon tabeakinan aia namakin IRom 12:15.
tabemwaang. Bukin tera? E taku Adelaide: “E bebete riki iai te maroro ma ngaiia ibukina bwa ko ataia ae a na ota n am kangaanga.” E taku riki neiei: “Ko kona n ataia bwa a tabeakiniko n tein aia kaeka ngkana ko maroro ma ngaiia.” E kakoauaa anne te tari te mwaane temanna ao e taku: “I noria bwa a tiinako rannimatan te unimwaane temanna ngke e ongora n au kangaanga. I teimatoa n ururinga arona anne.”—18. Ti na kangaa ni karikirakea te atataiaomata?
18 Ni koauana, tiaki tii unimwaane aika riai ni kaotiota te atataiaomata. Ti bane ni kona ni karikirakea te aroaro aei. N te aro raa? Kataia n ota n aia kangaanga kaain am utu ao taari tabeman. Tabeakinia ataei aika tebwi tabun aia ririki n am ekaretia n ikotaki naba ma aika aoraki, kaara, ao naake a mate aia koraki. Titirakinia bwa a uara. Kakauongo raoi ngkana a bunrii nanoia. Buokiia bwa a na ataia ae ko ota raoi n aia kangaanga. Aanga am ibuobuoki n aron am kabanea ni konaa. Ngkana ti karaoa aei, ti a kaota iai te tangira ni koaua n ara mwakuri.—1Ioa. 3:18.
19. E aera bwa ti riai ni kai bibitaki ngkana ti kataia ni buokiia aomata?
19 Ti riai ni kai bibitaki ngkana ti na kataia ni buokiia aomata. Bukin tera? Ibukina bwa a kakaokoro aroia aomata ni kaaitarai kangaanga. Tabeman a kani mamaroro, ao tabeman a aki. Ngaia are ngkai ti kan ibuobuoki, ti riai n rawa n tabeki titiraki ake a na maamaa iai. (1Tet. 4:11) E ngae naba ngkana iai tabeman aika a taekin aia namakin nakoira, ma n tabetai ti kona n aki inanoi ma baike a taekin. Ma ti riai n ataia bwa anne te bae a namakinna. Ti riai ni waekoa n ongora ao n iremwe n taetae.—Mat. 7:1; Iak. 1:19.
20. Tera ae ti na rinanona n te kaongora are imwina?
20 Irarikini kaotiotan te atataiaomata n te ekaretia, ti kani kaotiotia naba n ara mwakuri ni minita. Ti na kangaa ni kaotiota te atataiaomata ni karekeaia taan rimwini Kristo? Ti na rinanon aei n te kaongora are imwina.
ANENE 130 Bwaina te Ikabwarabure
^ bar. 5 A tabeakin aia namakin tabemwaang Iehova ao Iesu. E na rinanoaki n te kaongora aei reireiara man aia katoto. Ti na maroroakina naba bukina ngkai ti riai ni kaotiota te atataiaomata ao n te aro raa.
^ bar. 1 KABWARABWARAAN TAEKA: Kaotiotan “te atataiaomata” e nanonaki iai bwa ti kataia n oota n aia namakin tabemwaang ao n iangoia bwa tera arora ngke arona bwa ti rinanon aia kangaanga. (IRom 12:15) N te kaongora aei, titeboo nanon “te atataiaomata” ma “tabeakinaia tabemwaang.”
^ bar. 6 E kaota naba Iehova nanoangaaia tabeman riki aika kakaonimaki ma a bwara nanoia. Iangoa rongorongon Anna (1Tam. 1:10-20), Eria (1Uea 19:1-18), ao Ebetamereka (Ier. 38:7-13; 39:15-18).
^ bar. 65 KABWARABWARAAN TE TAAMNEI: A bati ara tai n itamwaomwao n ara bobotaki n te Tabo n Taromauri. Ti nora (1) te unimwaane ae taetae ma te akoi nakon te tia uarongorongo ae ataei ma tinana, (2) te tama ma natina te aine ae a buoka te tari ae e a kara nakon te kaa, ao (3) unimwaane aika uoman aika kakauongo raoi nakon te tari te aine ae ukera te kairiri.