1. Taekini katoto tabeua ni kaineti ma ana tua te Baibara, ao ti na kangaa ni kakabwaiaaki n ongeabara iai?

E A TIA Iehova n anganira tuua aika bati aika teretere i nanon ana Taeka. N te katoto, e katabuaka te wene ni bure, taromauriani bouannanti, te iraa, ao te koro ni manging. (1Kor. 6:9, 10) E angania naba taan rimwina Natin te Atua ae Iesu Kristo, te tua ae kakawaki aei: “Naako, reireinia aomata mai buakoia botannaomata nako bwa a na riki bwa taan rimwiu ao bwabetitoiia n aran te Tama, ao te Nati, ao te taamnei ae raoiroi. Ao reireinia bwa a na kakairi ni bwaai ni kabane ake I tua nakoimi. Ao noria! N na memena iroumi ni boong ni kabane ni karokoa tain tokin te waaki ae ngkai i aon te aba.” (Mat. 28:19, 20) Bon te bwai ni kamanomano ana tua te Atua ao ana kaetieti. Ongeabara iai e a karikirakea riki karineara i bon iroura, marurungira, ao kakukurein ara utu. Ma ae kakawaki riki, ngkana ti kakaonimaki n ongeaba n ana tua nako Iehova, n ikotaki naba ma te mwakuri n uarongorongo, ti na boni kakukureia ao ni kakabwaiaaki irouna.

2, 3. (a) E aera ngkai e aki anganira te Baibara tuua ibukin aroni maiura ni kabane? (b) Baikara titiraki aika a na rinanoaki n te kaongora aei? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

² Ma e ngae n anne, ti aki anganaki n te Baibara tuua ibukin  aroni maiura ni kabane. N te katoto, akea n te Baibara tuua aika bwarabwara raoi ni kaineti ma kunnikai aika tau ibukia Kristian. E kangaa ni kaotaki wanawanan Iehova n aei? A kaokoro teini kunnikai ao katei n iteran nako te aonnaba ao a teimatoa ni bibitaki naba. Ngke arona bwa a karinanaki n te Baibara teini kunnikai ao aaro ni katamaroa aika tau, a na bae ni bane taia n taai aikai. N aron anne, akea n ana Taeka te Atua ae kaira koreana tuua ake a na taua taekan ana motinnano te Kristian n rinean ana mwakuri ni kareketianti, tararuaani marurungina, ao ana kaakibotu. Ngaia are a inaomata aomata n tatabemania nako ao atun utu ni karaoi aia motinnano i aoni baikai.

³ E nanonaki iai bwa e aki kakawaki iroun Iehova ara motinnano aika ti karaoi ni kaineti ma baika kakawaki, ake tabeua mai iai a kona n rotii maiura? E koaua bwa e na kukurei Tamara are i karawa n ara motinnano ni kabane tii ngkana a aki urui ana tua te Baibara? Ti na kangaa n atai motinnano aika a na kakukureia Iehova ngkana akea tuua aika teretere iai?

4, 5. A na kangaa n rotaki tabemwaang n ara motinnano ao ngaira naba?

⁴ A kona n iangoia tabemwaang bwa e aki kakawaki te bwai ae ti motinnanoia bwa ti na karaoia. Ma ngkana ti na karaoi motinnano aika kaota te wanawana ao aika kakukureia Iehova, ti riai n iaiangoi tuua ao booto n reirei ake n ana Taeka ao ni kakairi iai. N te katoto, ngkana ti na kakukureia te Atua, ti riai ni karaoa ae boraoi ma ana tua i aon te raraa. (KBwaai 9:4; Mwa. 15:28, 29) E na buokira te tataro ni karaoi motinnano aika irekereke ma ana boto n reirei te Baibara ao tuua ake iai.

⁵ A kona ara motinnano aika kakawaki n rotii marurungira ao ara onimaki. E na rotaki ara iraorao ma Iehova n ara motinnano ni kabane n te aro ae raoiroi ke ae buakaka. E na kakorakoraaki ara iraorao ma te Atua n ara motinnano aika raraoi, ma e na uruaki ngkana a bubuaka. Irarikina, te motinnano ae buakaka e kona n urua aia onimaki tabemwaang ni kamamaaraia ke ni kabwakaia, ke n urua te katiteuanaaki n te ekaretia. Ngaia are a boni kakawaki ara motinnano.​—Wareka I-Rom 14:19; I-Karatia 6:7.

6. Tera ae e na boto iai karaoan ara motinnano?

⁶ Tera ae ti riai ni karaoia ngkana akea ana tua te Baibara aika teretere ni kaineti ma bwaai tabeua? Ngkana e riki anne, bon tabera n tatabemanira nako neneran raoi anne ao karaoan ara motinnano ae boto i aon te bwai ae e na kukurei iai Iehova ao ni kakabwaiaa, ma tiaki i aon te bwai ae ti tangiria.​—Wareka Taian Areru 37:5.

7. Ti na kangaa n ataa te bwai ae e tangiria Iehova bwa ti na karaoia i aon te bwai teuana ngkana akea ana te tua te Baibara iai?

⁷ Ko bae n iango ni kangai: ‘Ti na kangaa n ataa ae e kukurei iai Iehova ngkana akea te tua ae teretere n ana Taeka i aon te bwai teuana?’ E taekinaki ae kangai n I-Ebeto 5:17: “Teimatoa n ataa nanon Iehova.” Ngkana akea ana tua te Baibara ae teretere i aon te bwai teuana, ti na kangaa n ataa nanon te Atua? Boni man te tataro nakoina ao butimwaean ana kairiri rinanon te taamnei ae raoiroi.

8. E kangaa Iesu n ataa te bwai ae e na karaoia ae e tangiria Iehova? Taekina te katoto.

⁸ Iangoa aron Iesu n ataa te bwai ae e tangiria Tamana bwa e na karaoia. N rongorongon Iesu aika uoua, e tataro moa ao imwina e kaamwarakeia aomata aika uanao n te aro ni kakai. (Mat. 14:17-20; 15:34-37) Ma ngke e baki ao e a kaririaki  iroun te Riaboro n te rereua bwa e na bitii atibu nakon taian amwarake, ao e rawa. (Wareka Mataio 4:2-4.) Ibukina bwa e taneiai Iesu ma ana iango Tamana, e ataia ae e aki riai ni bitii atibu nakon taian amwarake. Eng, e ataia Iesu ae tiaki nanon te Atua bwa e na kabongana te mwaaka anne i bon ibukina. E kaotia n rawana ni karaoa aei bwa e onimakina Iehova ibukini kairirana ao karekeani kanana.

9,​10. Tera ae e na buokira ni karaoan ara motinnano aika kaota te wanawana? Kabwarabwaraa.

⁹ Ngkana ti nang karaoi motinnano aika kaota te wanawana n aron Iesu, ti riai n onimakina Iehova ibukini kairara. Ti riai ni karaoa ae boraoi ma taeka aikai: “Onimakina Iehova ma nanom ni kabane, ao tai onimakina oin am ataibwai. Ko na mutiakinna i nanoni kawaim ni kabane, ao e na kanakoraoa maium. Tai kani wanawana n oini matam. Maaka Iehova ao tannako man te buakaka.” (TaeRab. 3:5-7) Karekean ataakin ana iango Iehova rinanon te ukeuke n reirei n te Baibara, ti a buokaki iai n ataa te bwai ae e tangiria te Atua bwa ti na karaoia ni kaineti ma te bwai teuana. Ngkana ti a taneiai riki ma ana iango Iehova, ti na kai butimwaea riki ana kairiri.—Etek. 11:19, te kabwarabwara mai nano.

¹⁰ Aio kabwarabwaraana: Iangoa te ainenumwa ae boobwai. E nora te kauniwae ae e tangiria, ma a rangi ni bobuaka. Ao e a titirakinna ni kangai: ‘Tera ana iango buu ngkana I kabanea te mwane ae bati iai?’ E bae ni kaman ataa kaekaana, e ngae ngke akea buuna i rarikina. Bukin tera bwa e ataa aei? Ibukina bwa i nanon te tai ae maan ao e a taneiai ma ana iango buuna ibukin tikotikonan aia mwane. Ibukin anne, e ataa ana iango buuna ni kaineti ma kabooan te kau. N aron anne, ngkai ti a rikirake riki n atai ana iango Iehova ma arona, ti a kai ataa riki te bwai ae e tangiria Tamara are i karawa bwa ti na karaoia ni baika kakaokoro.

11. Baikara titiraki aika ti kona n titirakinira iai ngkana ti wareware n te Baibara ke n ukeuke n reirei iai? (Nora te bwaoki ae “ Ngkana Ko Ukeuke n Reirei n Ana Taeka te Atua, Titirakiniko ni Kangai.”)

¹¹ Ngkana ti na ataa ana iango Iehova, e riai ni kakawaki ara ukeuke n reirei i bon iroura. Ngkana ti wareware ke n ukeuke n reirei n Ana Taeka te Atua, ti riai n titirakinira ni kangai: ‘Tera ae kaotaki n te kaongora aei ibukin Iehova, kawaina aika raraoi, ao ana iango?’ Ti riai ni katotonga aroaron te tia areru ae Tawita are anene ni kangai: “Kaotii kawaim nakoiu Iehova, ao reireinai kawaim. Kanakonakoai n am koaua ao reireinai, bwa bon Atuau ngkoe ae te tia kamaiuai. I kantaningaiko ni kabongnga.” (TaiAre. 25:4, 5) Ngkana ko iaiangoa te kibu teuana n te Baibara, ko kona n iangoi titiraki n aron aikai: ‘N na kangaa ni maiuakina te rongorongo aei n au utu? N na maiuakinna ia? Ni mwengau? N au tabo ni mwakuri? N au tabo n reirei? N au mwakuri ni minita?’ Ngkana ti ataia bwa ti na maiuakina ia te reirei anne, ti a kai ataia riki bwa ti na kangaa ni kabongana.

12. Ti na kangaa ni buokaki n ara boki ao ara bobotaki n ataa ana iango Iehova ni kaineti ma baika kakaokoro?

¹² Te anga naba ae ti na taneiai riki iai ma ana iango Iehova, boni mutiakinan raoi taiani kairiri man ana botaki aika boto man te Baibara. N te katoto, e katauraoaki te Watch Tower Publications Index ao te Research Guide for Jehovah’s Witnesses ibukini buokara n reiakina ana iango Iehova i aoni baika bati ake ti riai ni karaoi iai ara motinnano. A bati naba kakabwaiaara man te kakauongo raoi n  ara bobotaki ni Kristian ao n ara kaekaeka iai. Ngkana ti kananoi ara iango ni baike a taekinaki iai, ti a buokaki n ataa riki ana iango Iehova ao n rabakau n iaiango n arona. Ngkana ti taningamarau ni kabonganai amwarake n taamnei ake e katauraoi Iehova, ti na ririkirake n taneiai ma kawaina nako. Ao ngkanne, ti na rabakau riki ni karaoi ara motinnano ake e na kakabwaiai Atuara ae tatangira.

13. Taekina te katoto bwa ti na kangaa ni karaoa te motinnano ae kaota te wanawana ngkana ti ataa ana iango Iehova.

¹³ Iangoa te katoto ae kaotaki iai buokara ni karaoi motinnano aika kaota te wanawana man ataakin ana iango Iehova. Ngkai taan tataekina te Tautaeka n Uea ngaira, ti bae ni kan riki bwa urekura bwaiania aika kabwanina aia tai n te mwakuri ni minita. Ibukini karaoan aei, ti a moanna ni kabebetei maiura. N te tai naba anne, ti kona n raraoma bwa tao ti na boni kukurei ni koaua ni karakon ara bwai ke ti na aki. Bon akea ana tua te Baibara ibukira bwa ti na bwaiania, ti boni kona n teimatoa ni beku iroun Iehova bwa taan uarongorongo aika kakaonimaki. Ma e karaui nanora Iesu bwa a na bati kakabwaiaaia naake a kakeaia i bon irouia ibukin te Tautaeka n Uea. (Wareka Ruka 18:29, 30.) Irarikina, e kaotaki n te Baibara bwa e kukurei Iehova n ara “karea ni kan anga ni karaoiroi” nakoina, ao ni karaoan ae ti konaa ma te kukurei ibukini karikirakean te taromauri ae koaua. (TaiAre. 119:108; 2Kor. 9:7) Tiaki bwa ti kona n ataa ana iango Iehova mani baikai n ikotaki naba ma tataroakinan ana kairiri? Ngkana ti iaiangoi baikai, ti a kona ni buokaki ni karaoa te motinnano ae manena ao ae e na kakabwaiaaki iroun Tamara are i karawa.

14. Ko na kangaa n ataia bwa e kukurei Iehova n tein oneam?

¹⁴ Iangoa te katoto riki teuana: Iangoia bwa e anaaki nanom n tein te kunnikai teuana ae kona ni kamatauningaia tabemwaang n te ekaretia. Ma ko ataia ae akea te tua n te Baibara ae katerea iai bwa e tabuaki aei. Tera ana iango Iehova iai? E anga te abotoro Bauro te reirei ni kairiri ae kairaki koreana n te taamnei aei: “A riai aine ni katamaroaia ni kunnikai aika tau, n te aro ae riai ma te iangoraoi, ao tiaki ni birakin te irannatu n te aro ae raka, ke n te koora ke ni moomi ke n te kunnikai ae rangi ni bobuaka, ma a na katamaroaia ni mwakuri aika raraoi n te aro  ae boraoi ma aroia aine aika taku bwa a karinea te Atua.” (1Tim. 2:9, 10) Ni koauana, e kaineti naba te reirei ni kairiri aei nakoia mwaane aika Kristian. Ngkai ti kakaonimaki ni beku ibukin Iehova, ti aki tii iaiangoi riki baika ti tangiri ma bon aron naba rotakia tabemwaang n tein ara kunnikai ao katamaroaara. Ao ibukina bwa ti tangiriia tarira ma mwaanera, ti rarawa ni kaunia ke ni kamatauningaia. (1Kor. 10:23, 24; IBir. 3:17) Ti kona ni buokaki n ataa ana iango Iehova i aon aei ao ni kairaki bwa ti na karaoi ara motinnano aika kakukureia, ngkana ti iaiangoi baika a taekinaki n te Baibara.

15,​16. (a)​Tera ana iango Iehova ngkana ti teimatoa n iaiangoi baika kauekea te wene ni bure? (b) Ti na kangaa n ataa te bwai ae kukurei iai Iehova ngkana ti rinea ara kaakibotu? (c) A na kangaa ni karaoaki motinnano aika kakawaki?

¹⁵ E kaotaki n te Baibara ae e nanokawaki Iehova ngkana a uaiakin aroaro aika bubuaka aomata ao “aia iango tii te kani kakaraoa ae buakaka n taai nako.” (Wareka Karikani Bwaai 6:5, 6.) Ti kona n ataia man aei bwa e bure iaiangoan te wene ni bure bwa e kona ni kairiri nakon te bure ae kakaiaki ae katabuakaki n te Baibara, ao e aki boraoi ma ana iango Iehova. E korea ae kangai te tia rimwini Kristo ae Iakobo: “E itiaki moa te wanawana are mai karawa, ao imwina e rau, e aki imanono, e tauraoi n ongeaba, e on n te nanoanga ma uaa aika raraoi, e aki inanonano, ao e aki mwamwanaa te aba.” (Iak. 3:17) N ataakin aei, ti a riai ni kairaki bwa ti na rarawa nakon te kaakibotu ae kauekei iango aika bubuaka ao naano aika kammaira. A aki kainnanoa ae a na titiraki Kristian aika ataibwai bwa e raoiroi ke e aki te kaakibotu n te boki teuana, te taamnei, ke te takaakaro ae kanoana baike e ribai Iehova. E kamatataaki ana iango i aoni baikai n ana Taeka.

¹⁶ Ngkana ti na karaoa te motinnano teuana, n angiin te tai ti kona n rinei baika kakaokoro aika a na kakukureia Iehova. Ngaia are ni karaoani motinnano aika kakawaki, n tabetai e raoiroi ukeran aia reirei ni kairiri unimwaane n te ekaretia ke aia taeka n reirei Kristian aika ikawai n te onimaki. (Tit. 2:3-5; Iak. 5:13-15) Bon akea riaira n tuangia tabemwaang bwa a na karaoi motinnano ibukira. A riai Kristian ni kataneia aia atatai ao ni kabongana. (Ebera 5:14) Ti riai ni bane ni kakairi n ana taeka Bauro ae kairaki koreana n te taamnei aei: “A na uotii oin uotaia ae tabeia aomata n tatabemania nako.”​—IKar. 6:5, te kabwarabwara mai nano.

17. Baikara kakabwaiaara mani karaoan ara motinnano aika kakukureia Iehova?

¹⁷ Ngkana ti kabotoi ara motinnano i aon ana iango Iehova, ti a kaaniaki riki ma ngaia. (Iak. 4:8) Ti na kakukureia ao e na kakabwaiaira. Ibukin aei, e a kakorakoraaki iroura onimakinan Tamara are i karawa. Ti bia kairiraki n ana tua te Baibara ao ana boto n reirei bwa a kaotaki iai ana iango te Atua i aoni baika bati. A bati baika boou aika ti na reiakin ibukin Iehova. (Iobi 26:14) Ma ngkana ti taningamarau n reiakina taekana, ti na rikirake iai ni wanawana ao ti a kona ni karaoi motinnano aika raraoi. (TaeRab. 2:1-5) A bibitaki aia iango ao aia babaire aomata aika aki kororaoi, ma e tonu raoi ibukira ana kauring te tia areru aei: “A na teimatoa n aki toki ana moti Iehova, ao ana iango nanona man te roro teuana nakon teuana.” (TaiAre. 33:11) E mataata bwa ti kona ni karaoi ara motinnano aika moan raraoi ngkana a boraoi ara iango ao ara mwakuri ma ana iango Atuara ae moan te wanawana ae Iehova.