1, 2. Tera te botaki n 2018 ae korakora iai te katiteuanaaki, ao bukin tera? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

NGKANA e bung taai ni Maati 31, 2018, a na ikotaki ana aomata te Atua ma naake a kan ongora bwa a na kauringa Ana Katairiki te Uea are kakaraoaki ni katoa ririki. Imwini bungintaai, a na ikotaki mirion ma mirion aomata ni karaoa Kauringaani Mateni Kristo. Ni katoa ririki, e riki te kauring aei bwa te botaki ae moan te kamimi iai katiteuanaakia aomata n te aonnaba!

² Ti kona n iangoa kimwareirein Iehova ao Iesu n norakia mirion ma mirion kaain te aonnaba ake a kaea te botaki ae okoro aei ni katoa aoa, ni karokoa tokin te bong anne. E taetae ni burabetinaki n te Baibara “te koraki ae uanao, ae akea temanna ae kona ni warekiia. A nako mai buakoia natannaomata ma baronga ma botannaomata ma taian taetae.” A takarua ni kangai: “Ti bae iroun Atuara ibukini kamaiuara, are e tekateka i aon te kaintokanuea, ao iroun te Tiibutetei.” (TeKao. 7:9, 10) Ai tamaroara ngkai a kona ni karineaki Iehova ao Iesu n aron aei, ni karaoan te Kauring ni katoa ririki!

3. Baikara titiraki aika a na kaekaaki n te kaongora aei?

 ³ Iai titiraki tabeua aika a na kaekaaki n te kaongora aei. (1) Ti na kangaa ni katauraoira n tatabemanira nako imwaini kaean te Kauring ao ni karekea kakabwaiaara iai? (2) N aaro raa ae a katiteuanaaki iai ana aomata te Atua n te Kauring? (3) Ti na kangaa ni boutokaa te katiteuanaaki anne n tatabemanira nako? (4) Iai te tai ae e na karaoaki iai te kabanea ni Kauring? Ngkana iai ao n ningai?

4. E aera ngkai e kakawaki bwa ti na kabanei ara konaa n ira te Kauring?

⁴ Iaiangoa kakawakini kaean te Kauring. Uringnga are bon iteran ara taromauri bobotaki n te ekaretia. Akea te nanououa bwa Iehova ao Iesu a noriia naake a kabanei aia konaa n ira te botaki ae moan te kakawaki aei i nanon te ririki. Ti tangiria bwa a na ataia ae e kakawaki iroura kaean te Kauring, ma tii ngkana ti a bon aki konaa i aani bukina ae riai. Ngkana ti kaotia n ara mwakuri bwa a kakawaki iroura bobotaki ni Kristian, ti a angan iai Iehova bukina ae kakawaki ae e na karin iai arara n ana “boki ni kauring” ae “te boki ni kamaiu,” ae a koreaki iai araia naake a tau ni karekea te maiu n aki toki.—Maraki 3:16; TeKao. 20:15.

5. Ti na kangaa n ‘tuoira bwa ti mena n te onimaki ke ti aki’ ni boong ake imwain te Kauring?

⁵ Ni boong ake imwain te Kauring, ti kona ni kaokoroa ara tai n tataroakina ao n tuoa raoi ara iraorao ma Iehova. (Wareka 2 I-Korinto 13:5.) Ti na kangaa ni karaoa anne? N arora n ‘tuoira bwa ti mena n te onimaki ke ti aki.’ Ngkana ti na karaoa anne, ti riai n titirakinira ni kangai: ‘I kakoauaa raoi ae I kaaina te botaki ae tii teuana ae e kabongana Iehova ibukini kakororaoan nanona? I kabanea au konaa n tataekina te rongorongo ae raoiroi ae taekan te Tautaeka n Uea ao n angareirei iai? A oti n au mwakuri bwa I kakoauaa raoi ae ai kabaneani boong aikai ao e a kaan tokin ana tautaeka Tatan? I onimakina naba ngkai Iehova ao Iesu n aron are ngke I moani katabua maiuu nakon Iehova ae te Atua?’ (Mat. 24:14; 2Tim. 3:1; Ebera 3:14) Iaiangoani kaekaan titiraki akanne, e na buokira n tutuoira bwa tera arora.

6. (a) Tera te kawai ae tii teuana ae kairiri nakon te maiu? (b) E kangaa te unimwaane temanna ni katauraoi imwain te Kauring ni katoa ririki, ao ko na kangaa ni karaoa ae aron naba anne?

⁶ Wareware ao kananoa am iango ni kaongora aika aanaki n te Baibara ake a kabwarabwaraa kakawakin te Kauring. (Wareka Ioane 3:16; 17:3.) Tii teuana te kawai nakon te maiu ae aki toki, bwa ‘ataakin’ Iehova ao ‘onimakinan’ Iesu are Natina ae ana rikitemanna. Ibukini katauraoam imwain te Kauring, e aera bwa ko aki rinei reirei tabeua ake ko na ukeuke n reirei iai ake a na buokiko ni kaaniko riki ma Iehova ao Iesu? Iangoa te bwai ae e kakaraoia te tari ae e a maan n unimwaane n te ekaretia. I nanon ririki aika bati, e ikoikotii kaongora man te Taua-n-Tantani aika maroroakina taekan te Kauring ao ana tangira Iehova ma Iesu are a kaotia ibukira. Ni wiki ake imwain te Kauring, e a manga wareki kaongora aikai ao ni kananoa ana iango i aoni kakawakin te botaki aei. N tabetai, e a manga karina teuana ke uoua te kaongora ae boou. E noria te unimwaane aei bwa manga warekani kaongora aikai n ikotaki ma te wareware n te Baibara Ibukin te Kauring ao kananoan ana iango i aona, e a reiakin iai baika boou ni katoa ririki. Ma ae kakawaki riki, e namakina ae e a korakora riki tangiran Iehova ao Iesu irouna ni katoa ririki. Karaoan te ukeuke n reirei n aron anne e kona ni buokiko ni kakorakoraa riki tangiran Iehova ma Iesu iroum ao nanom ni kakaitau nakoia, ao ko na kona ni kakabwaiaaki riki iai man te Kauring.

7. (a) Tera are e tataro ibukina Iesu n te tairiki are e moani karaoaki iai Ana Katairiki te Uea? (b) E kangaa n oti bwa e kaekaa te tataro anne Iehova?

⁷ N te tairiki are e moani karaoaki iai Ana Katairiki te Uea, e tataro Iesu bwa a na bane ni katiteuanaaki taan rimwina n arona ni katiteuanaaki ma Tamana. (Wareka Ioane 17:20, 21.) E a tia Iehova ni kaekaa ana tataro Natina anne, ao mirion ma mirion ngkai aika a kakoauaa bwa Iehova e boni kanakomaia Natina ae e tangiria. E oti raoi katiteuanaakia Ana Tia Kakoaua Iehova n tain te Kauring nakon aia bobotaki ake tabeua. A botaki aomata n aaba aika bati aika kakaokoro kunia n taabo ni botaki ni katobibia te aonnaba. N taabo tabeua, e tuai man ongongo te aba ke n nonoraki ikotakia aomata aika kakaokoro aia reeti ni botakin aia Aaro, ao a iangoia tabeman bwa e aki riai. Ma ai tamaroara te katiteuanaaki anne i matan Iehova ao Iesu!

8. Tera te rongorongo are e anga Iehova nakon Etekiera ibukin te katiteuanaaki?

⁸ Ngkai ana aomata Iehova ngaira, ti aki mimi ngkai ti katiteuanaaki. E a boni kaman taetae ni burabetinna Iehova. Iangoa te rongorongo are e angan te burabeti ae Etekiera ni kaineti ma katenaani kaai ake uaai, teaina “ibukin Iuta” ao teaina “ibukin Ioteba.” (Wareka Etekiera 37:15-17.) N te kaongora ae “Titiraki Mairouia Taani Wareware” n Te Taua-n-Tantani ae bwain Turai 2016, e kabwarabwaraaki iai aei: “E anga Iehova nakon Etekiera te rongorongo ae taekan te kantaninga are e beritana iai katiteuanaakin te natannaomata ae Iteraera imwini kaokaia nakon te Aba ni Berita. E taetae ni burabetinaki naba n te rongorongo anne katiteuanaakia ana aomata te Atua are e moanaki ni kabaneani boong.”

9. E kangaa n noraki kakoroani bukin ana taetae ni burabeti Etekiera n te Kauring ni katoa ririki?

⁹ Ni moa man 1919 ao teutana imwin teutana e a moana Iehova manga ikotakia ao katiteuanaakia te koraki aika kabiraki, ake a kaikonakaki bwa ai aron te kai “ibukin Iuta.” Ma ngke a a ririkirake mwaitiia naake a kantaningaa te maiu i aon te aba, ake a kaikonakaki bwa ai aron te kai “ibukin Ioteba,” ake a raonia naake a kabiraki, a a riki naaka uakoraki aikai bwa “tii tenanaina.” (Ioa. 10:16; Tek. 8:23) E berita Iehova bwa e na katenai kaai aika uaai aikai ni karikia bwa tii teaina i nanoni baina. (Etek. 37:19) A uaia ni beku ngkai naaka uakoraki aikai i aan te Uea ae tii temanna ae Iesu Kristo ae mimitong, are e taetae ni burabetinaki bwa ‘Tawita are ana toro’ te Atua. (Etek. 37:24, 25) E oti raoi ni katoa ririki te katiteuanaaki ae tamaroa are kabwarabwaraaki n Etekiera, n ikotakia te koraki aika kabiraki ma “tiibu tabemwaang” ni karaoa Kauringaani mateni Kristo! Ma tera ae ti kona ni karaoia n tatabemanira nako ibukini kateimatoaan ao karekean te katiteuanaaki anne?

10. Ti na kangaa ni karekea te katiteuanaaki i buakoia ana aomata te Atua?

¹⁰ Te anga teuana ae ti kona iai ni karekea te katiteuanaaki i buakoia ana aomata te Atua, boni karikirakean te nanorinano. Ngke e mena Iesu i aon te aba, e kaumakiia taan rimwina bwa a na karinanoia. (Mat. 23:12) Ngkana ti nanorinano, ti na aki mwane n nanon aon te aba ae te kan rietata. Ma e na buokira te nanorinano n aantaeka irouia taani kairiri, ao e rangi ni kakawaki te nano ni kan ongeaba anne ibukini karekean te katiteuanaaki n te ekaretia. Ma ae kakawaki riki, e kukurei te Atua ngkana ti nanorinano, bwa e “kaaitaraia akana kainikatonga . . . ma e anga te akoi ae rianako nakoia akana nanorinano.”—1Bet. 5:5.

11. E na kangaa iaiangoan nanoni banna n te Kauring ni buokira ni karekea te katiteuanaaki?

¹¹ Te anga ae te kauoua ae ti kona iai ni karekea  te katiteuanaaki, bon iaiangoan nanoni banna ake a kamanenaaki n te Kauring. Imwain te tairiki ane okoro anne, ao moarara riki n te tairiki anne, iaiangoa raoi ae nanonaki n te bwerena ae aki karikaki ao te wain ae uraura. (1Kor. 11:23-25) E tei te bwerena ibukin rabwatan Iesu ae akea ana bure are e anga bwa te karea, ao e tei te wain ibukin raraana are kawawaeaki. Ma ti kainnanoa ae bati riki nakon tii ataakin nanoni banna aikai. Uringnga are e irekereke ana karea ni kaboomwi Kristo ma te tangira ae moan te rianako ae kaotaki irouia aomata aika uoman, ae ana tangira Iehova ngke e anga Natina ibukira, ao ana tangira Iesu ngke e kukurei n anga maiuna ibukira. Ngkana ti iaiangoa aia tangira, ti na kairaki iai bwa ti na manga tangiriia. Ao tangiran Iehova iroura ao irouia naba raora n te onimaki, ai aron te bwai ni kabaebae ae ti kabaeaki iai, ao e kakorakoraa katiteuanaakira.

12. N ana kaikonaki Iesu ae taekan te uea are kabwaraa te taarau, e kangaa ni katereterea iai ae e kantaningaira Iehova bwa ti na kabwarai buure?

¹² Te anga ae te katenua ae ti kona iai ni karekea te katiteuanaaki, boni man arora n tauraoi ni kabwarai buure. Ngkana ti kabwarai aia bure naake a kaunira, ti kaota iai ara kakaitau ni kabwaraakin ara bure rinanon ana karea ni kaboomwi Kristo. Iangoa ana kaikonaki teuana Iesu ni Mataio 18:23-34. Titirakiniko ni kangai: ‘I kairaki bwa N na maiuakina ana reirei Iesu? I kaotiota te taotaonakinnano ao te mwamwannano nakoia raou n te onimaki? I tauraoi ni kabwarai aia bure naake a bure nakoiu?’ Ni koauana, a kakaokoro rawawatani buure, ao iai tabeua ake e kangaanga kabwaraakia irouia aomata aika aki kororaoi. Ma ti reireinaki n te kaikonaki aei te bwai ae e kantaningaia Iehova mairoura. (Wareka Mataio 18:35.) E katereterea Iesu bwa e na aki kabwarai ara bure Iehova ngkana ti aki kabwarai aia bure tarira, ngkana iai bukina ae riai. Ai kakawakira te kauring anne! Ti kamanoa ao ni kateimatoa katiteuanaakira ae rangi ni kakawaki, ngkana ti kabwarai aia bure tabemwaang n aron are e reireinira Iesu.

13. E kangaa n reke te katiteuanaaki man arora ni kaotira bwa taani karekea te raoi?

¹³ Ngkana ti kabwarai aia bure tabemwaang, ti kaotia iai bwa taani karekea te raoi  ngaira. Uringa ana reirei ni kairiri te abotoro Bauro are ti riai “ni kaingaingai [nanora] ni maiuakina te aro ni katiteuanaaki rinanon te taamnei n te bwai ni kabaebae are te raoi.” (IEbe. 4:3) Ngaia are n namwakainan te Kauring, moarara riki n te tairiki are e na boo iai, kananoa am iango bwa tera arom nakoia tabemwaang. Titirakiniko ni kangai: ‘E oti raoi n arou bwa I aki kakaikoa uniu? I kinaaki bwa temanna ae I kakorakoraai ni karekea te raoi ao te katiteuanaaki?’ Aikai titiraki aika kakawaki aika ti riai n iaiangoi raoi.

14. Ti na kangaa ni kaotia bwa ti ‘taotaon nanora i marenara n te tangira’?

¹⁴ Te anga ae te kaaua ae ti karekea iai te katiteuanaaki, boni mani kaotiotan te tangira n aron Iehova ae te Atua ae nibwan te tangira. (1Ioa. 4:8) Ti aki riai n taekina aei ibukia raora n te onimaki, “I riai n tangiriia ibukina bwa tariu, ma I bon aki tatangiriia”! E kauntaba te iango anne ma ana reirei ni kairiri Bauro are ti riai n ‘taotaon nanora i marenara n te tangira.’ (IEbe. 4:2) Noria bwa e aki tii taekina ae ti riai n ‘taotaon nanora i marenara.’ E reitia n taku bwa ti riai ni karaoia “n te tangira.” Iai te kaokoro. Iai n ara ekaretia aomata n aekaia nako ake e katikiia Iehova nakoina. (Ioa. 6:44) Ngaia are ngkai e katikiia Iehova nakoina, e noria bwa a tau n tangiraki. Ma e aera ngkanne bwa ti na motika taekan raora n te onimaki n taekinna bwa ti aki tau n tangiria? Ti bon riai ni kaota te tangira are e tua Iehova bwa ti na kaotia!—1Ioa. 4:20, 21.

15. Ti kangaa n ataia bwa bon iai te kabanea ni Kauring?

¹⁵ N te tai teuana, ti nang karaoa te kabanea ni Kauring. Ti kangaa n ataa anne? N ana moan reta Bauro nakoia I-Korinto ae kairaki koreana n te taamnei, e koreia nakoia Kristian aika kabiraki bwa kauringaani maten Iesu ni katoa ririki, a “teimatoa ni kaotiota iai maten te Uea, ni karokoa rokona.” (1Kor. 11:26) Te taeka ae “rokona” ikai, titeboo ma te “roko” are e taekinna Iesu n ana taetae ni burabeti ibukin tain te toki. E taekina ae kangai ibukin te rawawata ae korakora ae imwaira: “E na kaoti kanikinaean Natin te aomata i karawa, ao a na bane baronga n te aonnaba n ororei bwanibwania ibukin nanokawakia, ao a na nora Natin te aomata n roko i aon nangini karawa ma te mwaaka ao te mimitong ae korakora. Ao [Iesu] e na kanakoia ana anera ma tangin te buu ae tangimwaaka, ao a na ikotiia naake a rineaki ake ana aomata mai meang ao maiaki, mainiku ao maeao, mai rabarabani karawa are teuana nakon rabarabana are teuana.” (Mat. 24:29-31) E kaineti ‘ikotakia naake a rineaki’ nakon te tai are a nang bane iai taani kabiraki aika i aon te aba, ni karekea kaniwangaia ae te nako karawa. E na riki anne imwini moanakin te rawawata ae korakora ma imwain te buaka ae Aremaketon. A nang bane ngkanne naake 144,000 ni buoka Iesu ni kataenikaiia ueea n te aonnaba. (TeKao. 17:12-14) Te kabanea ni Kauring ae e na karaoaki imwain ikotakia taani kabiraki nako karawa, ai bon te kabanea naba, bwa e a “roko” Iesu n te tai anne.

16. E aera ngkai ko kamatoaa nanom bwa ko na ira te Kauring n te ririki aei?

¹⁶ Ti bia kamatoai nanora bwa ti na karekei kakabwaiaara man irakin te Kauring ni Maati 31, 2018. Ao ti bia butiia Iehova bwa e na buokira n teimatoa ni boutokaa katiteuanaakia ana aomata! (Wareka Taian Areru 133:1.) Uringnga are n te tai teuana ao ti nang karaoa te kabanea ni Kauring. Ngaia are mangkai ni karokoa te tai anne, ti bia karaoa ara kabanea ni konaa ni kaea te Kauring, ao ni kaotia ae e rangi ni kakawaki iroura te katiteuanaaki ae raoiroi n tain te Kauring.