1. E aera bwa e a rangi n okoro te tai ae ti a maeka iai ngkai?

TI A maeka ngkai n te tai ae rangi n okoro. N aron ae e a kaman taekinaki n te Baibara, e a ikotiia Iehova “te koraki ae uanao . . . mai buakoia natannaomata ma baronga ma botannaomata ma taian taetae.” A riki aomata akanne bwa “te natannaomata ae korakora” aika kukukurei ae raka mwaitiia i aoni wanua te mirion, ao “a beku [iroun te Atua] n ana tembora ni ngaina ao ni bong.” (TeKao. 7:9, 15; Ita. 60:22) A a bati riki ngkai aomata aika tangira te Atua ao raoia n aomata.

2. Te aeka n tangira raa ae a bwabwainna aomata aika ianena mairoun te Atua? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

² Ma e ngae n anne, e a kaman taekinaki n te Baibara bwa n ara bong aikai a na kaotiota te aeka n tangira teuana aomata aika ianena mairoun te Atua, ae te tangira ae bangaomata. E korea aei te abotoro Bauro: “Ni kabaneani boong . . . , ane a nang riki aomata bwa taan tangiriia i bon irouia, taani bakimwane, . . . taan tangira riki kakukurein te rabwata nakon tangiran te Atua.” (2Tim. 3:1-4) Te aeka n tangira aei boni kaitaraan te tangira ni Kristian. E rangi ni kaokoro ma ngaia. Uaiakinan tiia aika kaota te bangaomata  irouia aomata e aki karekea te kukurei nakoia n aron are a kantaningaia. Ni koauana, te aeka n tangira anne e karikirakea te bangaomata n te aonnaba ao e a “karuanikai” te maeka iai.

3. Tera ae ti na neneria n te kaongora aei, ao bukin tera?

³ E ataia Bauro ae a kona n ruanikai Kristian n taabangakin te tangira ae bangaomata. Ngaia are e anga te kauring bwa a na “tannako” mairouia naake a bwabwaina te aeka n tangira ae kairua aei. (2Tim. 3:5) Ma e ngae n anne, tiaki nanona bwa ti na aki kaitiboo ma aeka n aomata aikai. Ngaia are ti na kangaa n tannako man aroaroia kaain te aonnaba aika otabwaninira, ao ni kakukureia Iehova ae te Atua ae nibwan te tangira? Ti na nora kaokoron te tangira ae e kakukureia te Atua ma te tangira ae taekinaki n 2 Timoteo 3:2-4. E na buokira karaoan aei n nenera ao ni katamaroaa riki te tangira ae ti riai ni kaotiotia, ae te aeka n tangira ae karekea te raunnano ao te kimwareirei ni koaua.

4. E aera ngkai e aki bure kaotiotan tangirara i bon iroura n te aro ae riai?

⁴ “A nang riki aomata bwa taan tangiriia i bon irouia,” e korea aei te abotoro i aani kairana n te taamnei. E bure ae ti na tangirira i bon iroura? E aki, bon anne ae riiriki ao e riai naba. Anne aroni karikara iroun Iehova. E taku Iesu: “Ko riai n tangira raom n aomata n aron tangiram i bon iroum.” (Mareko 12:31) Ngkana ti aki tangirira i bon iroura, ti aki kona n tangiriia raora n aomata. Ti wareka naba aei n te Baibara: “A riai buumwaane n tangiriia buuia n aron tangiran oin rabwataia. Te mwaane ae tangira buuna ao e tangiria naba i bon irouna, bwa akea te mwaane ae ribaa oin rabwatana, ma e wantongaia ma n nabeia.” (IEbe. 5:28, 29) Ngaia are e bon riai n reke ae ti na tangirira i bon iroura n te aro ae riai.

5. Ko na kangaa ni kabwarabwaraia naake a tangiriia i bon irouia n te aro ae riao?

⁵ Aomata ake a tangiriia i bon irouia are n 2 Timoteo 3:2, e kaineti ma te tangira ae aki riai ke n raoiroi. E boni bangaomata. Aomata aika kabatiaa tangiraia i bon irouia, a iango ni kamoamoaia i bon irouia n ae riaon ae riai. (Wareka I-Rom 12:3.) A bon tii tabeakinia ao a aki tabeakinia tabemwaang. Ngkana iai baika aki nakoraoi, a bukinia iai tabemwaang ao a aki butimwaea bukinaia. A aki karekea te kukurei ni koaua aeka n aomata aikai.

6. Baikara kakabwaia man tangiran te Atua?

⁶ A taku taan rabakau i aon te Baibara bwa Bauro e moan taekinia taan tangiriia i bon irouia mai buakon aroaro aika aki raraoi ake a na taabangaki ni kabaneani boong, ibukina bwa aroaro ake imwina a bane n riki man te aroaro anne. Ni kaitaraan anne, a kaotiota te uaa ae rangi ni kaokoro naake a tangira te Atua. E kairekerekeaki n te Baibara te tangira ae e kukurei iai te Atua ma te kimwareirei, te rau, te taotaonakinnano, te akoi, te raoiroi, te onimaki, te nimamannei, ao te taubaang. (IKar. 5:22, 23) E korea aei te tia areru: “A a kukurei aomata ake Atuaia Iehova!” (TaiAre. 144:15) Iehova bon te Atua ae kukukurei, ao ai aroia naba ana aomata. Irarikin anne, a karekei kukureia ana toro Iehova n aroia n anga ngaiia ibukini kakabwaiaaia tabemwaang, ma tiaki anne aroia naake a tangiriia i bon irouia ake a tii kani kakaraoaki bwaai ibukia.—Mwa. 20:35.

7. Baikara titiraki aika kona ni buokira n tuoa tangiran te Atua iroura?

⁷ Ti na kangaa n ataia bwa e a moanna n taonakinako tangiran te Atua n tangirara i bon iroura? Iangoa te kaungaunga n I-Biribi 2:3, 4: “Tai karaoa te bwai teuana ma te kaiangatoa ke te kainikatonga, ma kam na  nanorinano n iangoia bwa a kakawaki riki tabemwaang nakoimi, ao kam na aki tii tabeakin oin aromi, ma kam na tabeakin naba aroia tabemwaang.” Ti kona n titirakinira ni kangai: ‘I maiuakina te reirei ni kairiri aei? I ukoukora karaoan nanon te Atua ma nanou ni koaua? I anga au ibuobuoki nakoia tabemwaang n te ekaretia ao n te mwakuri ni minita?’ E aki bebete n taai nako ae ti na anga boni ngaira. E kainnanoa te kakorakora ao kakeaara i bon iroura. Ma akea te bwai ae ti kona ni kukurei riki iai nakon ataakin ae e kukurei iroura te tia Tautaeka n te iuniweeti!

8. Tera ae kairiia tabeman bwa a na karaoia ibukin tangiran te Atua?

⁸ A a tia tabeman ni kitan aia mwakuri aika bubura booia iai ibukin tangiran te Atua, ao a kabatiaa riki aia tai ni beku ibukin Iehova. Bon te taokita Ericka, ae maeka n te United States. N oneani mwin are e na karekea kinaakina n nakoana aei, e a baireia neiei bwa e na riki bwa te bwaiania ae katoatai ao e beku ma buuna n aaba aika kakaokoro. E ururing rikaaki neiei ao e taku: “Baika bati ake ti rinanoi n ara tai n ibuobuoki n te aono ae kabonganaaki iai te taetae ae ianena, n ikotaki ma raoraora ake a reke, boni baika a kanakoraoi riki maiura. I teimatoa n riki bwa te taokita, ma e karekea kimwareireiu ao raun nanou kabanean riki au tai ao korakorau ni buokiia aomata n aia onimaki ao tabeakinani kainnanoia kaain te ekaretia.”

9. E aera bwa e aki karekea te kukurei tangiran te mwane?

⁹ E koreia Bauro bwa a na riki aomata bwa “taani bakimwane.” Tabeua te ririki n nako, e maroroakina taekan te Atua te bwaiania temanna i Ireland nakon te mwaane temanna. E buuta ana bwauti ni mwane teuaei, e kaotinakoa te mwane ae te beeba, ao e kamoaa n taku, “Aio atuau!” E ngae ngke a bati aika aki kona ni kaota nanoia n aron anne, ma a rangi ni bati aomata n te aonnaba aika tangira te mwane ma baike a kona n reke iai. Ma e kauring te Baibara ni kangai: “E aki kona n rauaki n te tirewa te aomata ae tangira te tirewa, ao e aki naba kona n rauaki n te mwane te aomata ae tangira te kaubwai.” (TeMin. 5:10) A na teimatoa aeka n aomata aikai n tangira te mwane ae bati riki, ao man aroia ni kakorakoraia ni karekea, a na bon rotaki iai ni “maraki aika bati.”—1Tim. 6:9, 10.

10. Tera are e koreia Akuura ibukin te maiu ni kaubwai ao n raarikin?

¹⁰ Ni koauana, ti bane ni kainnanoa te mwane. E kona ni kamanoira n aanga aika bati. (TeMin. 7:12) Ma e kona te aomata ni kukurei ni koaua ngkana iai ana mwane ae tau tii ibukini baike e boni kainnanoi? Eng! (Wareka Te Minita 5:12.) E korea aei Akuura ae natin Iake: “Tai anganai te maiu n raarikin ke te kaubwai. Tii kariaia bwa N na kana bwaunau n te amwarake.” Ti kona n ota bwa e aera ngkai e aki tangira te maiu n raarikin teuaei. E reitia ni kabwarabwaraa bwa e aki kani kaririaki bwa e na iraa bwa e aki kukurei iai te Atua. Ma e aera ngkai e tataro bwa e na aki anganaki te kaubwai? E korea aei: “Bwa I aonga n aki rauaki ao ni kakeako ma ni kangai, ‘Antai Iehova?’” (TaeRab. 30:8, 9) Ko bae ni kona n iangoiia aomata ake a onimakina riki kaubwaia nakon te Atua.

11. Tera ana reirei ni kairiri Iesu ibukin te mwane?

¹¹ A aki kona ni kakukureia te Atua naake a tangira te mwane. E taku Iesu: “Akea ae e kona n toro irouia tooka aika uoman, bwa ane e na ribaa temanna ao e na tangira are temanna, ke e na nimta temanna ao e na kakeaa bongan are temanna. Kam aki kona ni kaai n toro iroun te Atua ao te Kaubwai.” E taku imwain anne: “Katoka kaikoan ami bwai aika kakawaki i aon te aba, ike e kang bwaai iai te koa ma te raraa, ao a urubwai ma ni kimoa  iai taan iraa. Ma kaikoi baika kakawaki ibukimi i karawa, ike e aki kang bwaai iai te koa ma te raraa, ao a aki urubwai ma ni kimoa iai taan iraa.”—Mat. 6:19, 20, 24.

12. E na kangaa te maiu ae bebete ni kaangaraoa riki te beku ibukin te Atua? Aanga te katoto.

¹² A bati aika a kunea bwa kabebeteani maiuia e aki tii karekea nakoia te kukurei riki, ma e a bati riki iai aia tai ni beku ibukin Iehova. E kaboonakoa mwengana ae bubura ao ana bitineti Jack, are maeka n te United States, bwa e ataia ae karaoan anne e a kona iai ni bwaiania ma buuna. E taku teuaei: “E boni kangaanga kaboonakoani mwengau ae tamaroa ao abau. Ma i nanon ririki aika bati, N na bae n nibwaunun ngkana I okira mwengau ibukini kangaanga n au tabo ni mwakuri. Bon te bwaiania ae katoatai buu, ao e rangi ni kukukurei n taai nako. E aki toki ni kangai, ‘Bon te kabanea n tamaroa au mataniwi!’ Ma I a bwaiania ngkai ma buu ao ti a kaai ni mwakuri ibukin te Mataniwi ae tii temanna ae Iehova.”

13. Ti na kangaa n tuoi ara iango ni kaineti ma te mwane?

¹³ Ngkana ti na tuoi ara iango ni kaineti ma te mwane, ti riai n aki mwamwanaira n arora n iangoi ara kaeka nakon titiraki aikai: ‘I kakoauaa raoi ao ni kaboraoa maiuu ma te bae taekinaki n te Baibara ibukin te mwane? E moanibwai te karekemwane ni maiuu? E kakawaki riki irou te kaubwai nakon au iraorao ma Iehova ao aomata? I onimakina raoi Iehova bwa e na karekei baike I kainnanoi?’ Ti kona ni koaua raoi bwa e na bon tabeakinia naake a onimakinna.—Mat. 6:33.

14. Tera te iango ae riai ibukini kakukurein te rabwata?

¹⁴ N aron ae e a kaman taekinaki, a bati aomata ni boong aikai aika “taan tangira riki kakukurein te rabwata.” N aron ae akea buren iangoakim i bon iroum ao iangoan te mwane n te aro ae riai, akea naba buren iangoani kakukurein te rabwata n te aro ae riai. E aki tangiria Iehova bwa ti na aki kakukureira ke n rarawa ni karaoi mwakuri aika raraoi aika kaunga. A kaungaaki ana toro te Atua aika kakaonimaki n te Baibara, ni kangai: “Naako kana kanam ma te kimwareirei ao moi n am wain ma te nano ae kakatonga.”—TeMin. 9:7.

15. Kakukurein te rabwata raa ae nanonaki n 2 Timoteo 3:4?

 ¹⁵ E kaineti te Kauoua n Timoteo 3:4 nakon uaiakinani kakukurein te rabwata ae e a tinanikuaki iai te Atua. E korea aei te tia rabakau temanna: “E bon aki nanonaki [n te kibu aei] bwa iai tangiran te Atua teutana irouia. E nanonaki iai bwa bon akea tangiran te Atua teutana irouia.” Ai kakawakira te taeka ni kauring aei nakoia naake a karikirakea tangirani kakukurein te rabwata n te aro ae riao! Te kibuntaeka ae “taan tangira riki kakukurein te rabwata” bon taekaia naake a “taonakinako n te . . . kakukurei aika bwain te maiu aei.”—Ruka 8:14.

16, 17. Tera ana katoto Iesu ibukini kakukurein te rabwata?

¹⁶ E kaotiota te iango ae riai Iesu ibukini kakukurein te rabwata. E ira “te baka ni mare” ao te “baka n amwarake ae bubura.” (Ioa. 2:1-10; Ruka 5:29) N tain te baka ni mare, e bita te ran nakon te wain n te kakai, ni kaatiia riki. Ao n te taina ngke a kabuakakaa Iesu aomata ibukini moina ao amwarakena, e katereterea nakoia ae e aki eti aia iango.—Ruka 7:33-36.

¹⁷ E ngae n anne, e aki moanibwaia Iesu kakukurein te rabwata ni maiuna. E karimoaa Iehova ao e kabanea ana konaa ni buokiia tabemwaang. E kukurei n rinanon te mate ae kammaraki i aon te kai bwa a aonga ni maiu aika bati. E taku nakoia te koraki ake a na toua mwini mwanekana: “Kam a kukurei ngkana a kabwainrangingkami aomata, ma ni bwainikiriningkami ao n uaraoingkami ibukiu. Kam na kakatonga ao kam na rangi ni kimwareirei, bwa e rianako kaniwangami i karawa, bwa bon anne naba aroni bwainikirinaia burabeti ake rimoa.”—Mat. 5:11, 12.

18. Baikara titiraki ake a na buokira n tuoa korakoran tangirani kakukurein te rabwata iroura?

¹⁸ Ti na kangaa n tuoa korakoran tangirani kakukurein te rabwata iroura? Ti wanawana ngkana ti titirakinira ni kangai: ‘E moanibwai riki au kaakibotu nakoni bobotaki ao te mwakuri ni minita? I kukurei ni kakeai baike I tatangiri ibukina bwa I kani beku iroun te Atua? Ngkana I rinei au kaakibotu, I iaiangoa ana iango Iehova iai?’ Ngkana ti tangira raoi te Atua, ti na taraia bwa ti na aki tii rarawa nakoni baike ti atai bwa e aki kukurei iai, ma baike ti kanamakin naba bwa e kona n aki kukurei iai.—Wareka Mataio 22:37, 38.

19. Antai aika aki kona ni karekea te kukurei ni koaua?

¹⁹ Imwini karawawataan te botannaomata n te maan ae 6,000 tabun te ririki, e nang roko n tokina ana waaki Tatan. E a rangi ni bati n te aonnaba aomata ake e riao irouia tangiraia i bon irouia, tangiran te mwane, ao kakukurein te rabwata. Bon aomata aika ingainga ni kani karekea te baere a tangiria, ao a moanibwai baika a tatangiri ni maiuia. A aki kona ni karekea te kukurei ni koaua aomata akanne. Ni kaitaraan anne, e korea aei te tia areru: “E a kukurei ane e karika Atuan Iakoba bwa te tia buokia, ae e kantaningaa Iehova ae Atuana.”—TaiAre. 146:5.

20. E kangaa tangiran te Atua ni karekea kukureim?

²⁰ E ririkirake tangiran te Atua i buakoia ana aomata Iehova, ao e a birirake riki mwaitira ni katoa ririki. Aei boni kakoauaan ae e a kairiri Ana Tautaeka n Uea te Atua ao e na waekoa n uotii kakabwaia aika akea kabotauaia nakon te aonnaba. E reke te kukurei ni koaua ae teimatoa mani karaoan nanon te Atua, ao n ataakin ae ti kakukureia Teuare Moan te Rietata. Ao a na kukurei n aki toki te koraki ake a tangira Iehova! N te kaongora ae imwina, ti na rinanoi aroaro tabeua aika reke man te tangira ae bangaomata, ao n nori iai kaokoron aroaro aikai ma aroaroia ana toro Iehova.