1-2. N te aro raa ae titeboo iai te bae a rinanona aomata ma te teinimwaane are taekinaki ni barakirabe 1?

 IANGOA te teinimwaane ae ikawairake n te utu ae kaubwai. N te bong teuana ao e a riki te kabuanibwai, bwa a a mate ana karo n te kurati. E rangi n uruaki nanona n te rongorongo aei. Ma iai riki te rongorongo ae kakubanako nakon te teinimwaane aei. E a ataia ae ngaia a kabanea kaubwain aia utu ana karo ao a a koko n taarau. Ngaia are n oneani mwin are e nang bwaibwai ni kaubwaia ana karo, e a reke ngkai ana taarau ao a a tangiria taani kataarau bwa e na kabwaraaki n te tai ae waekoa. E riaon ana konaa te taarau anne ao e a aki kona ni kabwaraa.

² E kona naba n titeboo baika ti rinanoi ma te teinimwaane aei n aanga tabeua. A kororaoi ara moani karo ake Atam ma Ewa ao a maeka n te bwaretaiti ae tikauarerei. (KBwaai 1:27; 2:​7-9) A karekea te kantaninga ae te maiu ae kakukurei ae akea tokina. Ma imwina a a bitaki bwaai ni kabane. A kabuaa mwengaia ae te Bwaretaiti n ikotaki ma te kantaninga ibukin te maiu n aki toki. Tera tibwangaia natiia ae a angania? E taekinaki ae kangai n te Baibara: “Rokon te bure irouia kaain te aonnaba mairoun te mwaane ae tii temanna [Atam] ao rokon te mate n te bure, ao e a ituia aomata ni kabane te mate ibukina bwa a bane ni bure.” (IRom 5:12) E karekea nakoira te bure Atam ao mwina ae te mate. Rikiara ae te bure aei kaanga ai aron te taarau ae rangi ni bati, ae ti a aki kona ni kabwaraa.​—TaiAre. 49:8.

 3. Bukin tera ngkai e kona ni kabotauaki ara bure ma te taarau?

 ³ E kabotauaki te bure n te Baibara ma te taarau. (Mat. 6:12; Ruka 11:4) Ngkana ti bure, ai aron ae kaanga ti a taarau iroun Iehova. Ti riai ni kabwakaa tuuaara ibukin te bure. Ngkana e katukaki te taarau aei n aki kabwaraaki, ao e na tii kona ni kamaunaaki ngkana ti mate.​—IRom 6:​7, 23.

 4. (a) Tera ae e na riki nakoia taani bure ni kabane ngkana akea ae e buokiia? (Taian Areru 49:​7-9) (b) E kaineti nakon tera te taeka ae “te bure” n te Baibara? (Nora te bwaoki ae “ Te Bure.”)

⁴ Ti kona ni manga karekei bwaai ni kabane ake a kabuai Atam ao Ewa? Ti aki kona i bon iroura. (Wareka Taian Areru 49:​7-9.) E na bon akea kantaningaan te maiu n te tai ae imwaira ke te mangauti ngkana akea ae buokira. Ti na boni mate n aroia maan.​—TeMin. 3:19; 2Bet. 2:12.

 5. E kangaa Tamara ae tatangira ni buokira ma ara taarau ae te bure? (Nora te taamnei.)

⁵ Ngkana ti iangoa te teinimwaane are taekinaki mai moa, e na tera aron ana namakin ngkana e kukurei te mwaane ae kaubwai ni kabwarai ana taarau ni kabane? E na bon rangi ni kakaitau ao ni butimwaea te bwaintituaraoi anne. N aron anne, e a tia Tamara ae tatangira ae Iehova n anganira te bwaintituaraoi ae kabwaraaki iai ara taarau ae te bure are ti karekea mairoun Atam. E kabwarabwaraa Iesu ni kangai: “E rangi n tangiriia kaain te aonnaba te Atua, n te aro are e a anga Natina ae te rikitemanna, bwa e aonga n aki kamaunaaki ane e onimakinna, ma e na reke irouna te maiu are aki toki.” (Ioa. 3:16) Irarikina, e reke naba angara n te bwaintituaraoi anne ni karekea ara iraorao ae kaan ma Iehova.

 6. Baikara taeka man te Baibara aika ti na rinanoi n te kaongora aei, ao bukin tera?

⁶ Ti na kangaa ni kakabwaiaaki man te bwaintituaraoi ae tamaroa aei ao ni karekea kabwaraan ara bure ke ara taarau? E reke kaekaan te titiraki anne n taeka aika kamanenaaki n te Baibara n aron raoiakinaki, karekeani kabwaraani buure, te kan raoi, te kaboomwi, te manga kabooaki, ao atongakira bwa ti raoiroi. Ti na maroroakinna n te kaongora aei bwa tera nanon taeka aikai teuana imwin teuana. Ngkana ti kananoi ara iango i aoni kabwarabwaraaia, e na rikirake iai ara kakaitau ibukin te baere e karaoia Iehova ibukini kabwaraan ara bure.

TE TIA:RAOIAKINAKI

 7. (a) Tera riki are a kabuaa Atam ao Ewa? (b) Ngkai kanoan Atam ao Ewa ngaira, tera ae ti rangi ni kainnanoia? (I-Rom 5:​10, 11)

⁷ A aki tii kabuaa te kantaninga ae te maiu are aki toki Atam ao Ewa, ma a kabuaa naba  aia iraorao ae kaan ma Tamaia ae Iehova. N te moantai, a riki Atam ao Ewa bwa kaain ana utu te Atua. (Ruka 3:38) Ma ngke a aki ongeaba iroun Iehova, a a kabaneaki man ana utu imwain rikia natiia. (KBwaai 3:​23, 24; 4:1) Ngaia are ngkai kanoaia ngaira, ti kainnanoa raoiakinara ma Iehova. (Wareka I-Rom 5:​10, 11.) N taekana teuana, ti kainnanoa karikirakean ara iraorao ae kaan ma ngaia. E kaotaki n te boki teuana bwa te taeka ni Kuriiti ae kamanenaaki ikai ibukin “raoiakina,” e kona n nanona “karikan am kairiribai bwa raoraom.” E kamimi bwa bon Iehova ae biririmoa ni karekea te anga ae e na kona n riki iai aei. N te aro raa?

TE BABAIRE: KAREKEANI KABWARAANI BUURE

 8. Tera (a) karekeani kabwaraani buure? (b) te kan raoi?

⁸ Karekeani kabwaraani buure bon ana babaire Iehova ae karaoia ibukini manga kaokan te reitaki ae nakoraoi i marenana ma aomata aika aki kororaoi. E irekereke ma kaaibibitan te bwai teuana ma te bwai riki teuana ae titeboo raoi boona ma ngaia. Te anga aei, e kona ni manga kaokaki iai ke n oneaki mwin te baere bua ke n uruaki. N te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, ao e kabonganaaki te taeka ae te kan raoi, ae titeboo nanona ma “karekeani kabwaraani buure.” (IRom 3:25) Te kan raoi bon te mwakuri ae reke iai angan temanna n raoi ma te Atua ao ni karekea te reitaki ae nakoraoi ma ngaia.

 9. Tera te babaire ae e okioki karaoana are e karaoia Iehova ibukini kabwaraan aia bure tibun Iteraera?

⁹ Ibukini karekean aia iraorao ae kaan tibun Iteraera ma Iehova, e a karaoa te babaire Iehova ae e okioki karaoana ibukini kabwaraan aia bure. E kakaraoaki te Bong ni Kabwarabure i aon Iteraera ni katoa ririki. E na anga taiani karea aika maan te ibonga ae rietata ibukia aomata n te bong anne. E koaua ae e aki kona n reke kabwaraan raoi ana bure temanna mani karea aika taiani man, ibukina bwa a mangori riki maan nakoia aomata. Ma e kukurei Iehova ni kabwarai aia bure tibun Iteraera ake a rairi nanoia ngkana a anga aia karea ni kaineti ma are e tangiria. (Ebera 10:​1-4) Irarikina, a kauringaki tibun Iteraera n te babaire anne ao n aia katoatai n anga aia karea ni kabwarabure, ae bon taani bure ngaiia ao a rangi ni kainnanoa katokan raoi aia kangaanga anne.

10. Tera ana babaire Iehova ae e teimaan are e karaoia ibukini kabwaraani buure?

¹⁰ Iai ana babaire Iehova ae e teimaan ibukini kabwaraani buure. E baireia bwa e na “kareanaki . . . tii teuana te tai” Natina ae e rangi n tangiria, “bwa e na uouotii aia bure aomata aika bati.” (Ebera 9:28) E “anga maiuna [Iesu] bwa te kaboomwi ibukia aomata aika bati.” (Mat. 20:28) Tera te kaboomwi?

BOONA: TE KABOOMWI

11. (a) N aron ae kaotaki n te Baibara, tera te kaboomwi? (b) Tera ae kainnanoaki ibukini kabwakaan te kaboomwi aei?

¹¹ N aron ae kaotaki n te Baibara, te kaboomwi bon te boo ae kabwakaaki ibukini karekeani kabwaraani buure ao te raoiakinaki. a N ana iango Iehova, e reke iai manga kaokan te baere bua. N te aro raa? Uringnga are a kabuaa maiuia ae kororaoi Atam ao Ewa n ikotaki ma te kantaninga ae te maiu are aki toki. Ngaia are e riai te kaboomwi n titeboo raoi ma mwaitini boon te baere bua. (1Tim. 2:6) E tii kona ni kabwakaaki iroun te mwaane ae e a ikawai ae (1) e kororaoi, (2) e kona ni karekea te maiu n aki toki n te aonnaba, ao (3) e kukurei ni kakeaa ke n anga maiuna ibukira. E a tibwa kona ngkanne maiun te aomata anne, n  onea mwin ke ni karekea booni mwin te maiu are bua.

12. Bukin tera ngkai e kona Iesu ni katauraoa te kaboomwi are kainnanoaki?

¹² Iangoi bukina aika tenua ngkai e kona Iesu ni kabwakaa te kaboomwi anne. (1) E kororaoi bwa “e aki karaoa ae bure.” (1Bet. 2:22) (2) Ibukin anne, e kona ni maiu n aki toki n te aonnaba. (3) E kukurei ni mate ao n anga maiuna ibukira. (Ebera 10:​9, 10) Ngkai e kororaoi Iesu, titeboo raoi ngaia ma te moani mwaane are Atam imwaini karaoan ae bure. (1Kor. 15:45) Ngaia are ni maten Iesu, e a kona ni karekea kabwaraan te bure are mairoun Atam, ao ni manga kaoka te baere e kabuaa Atam. (IRom 5:19) E a riki iai Iesu bwa “Atam are te kabanea.” E a aikoa kainnanoaki te aomata riki temanna ae kororaoi bwa e na roko ao ni kabwakaa boon te baere e kabuaa Atam. E mate Iesu “tii te taina.”​—Ebera 7:27; 10:12.

13. Tera te kaokoro i marenan te babaire ae karekeani kabwaraani buure ao te kaboomwi?

¹³ Tera ngkanne te kaokoro i marenan te babaire ae karekeani kabwaraani buure ao te kaboomwi? Te babaire ae karekeani kabwaraani buure bon te bwai ae karaoia te Atua ibukini manga kaokan te reitaki ae nakoraoi i marenana ma aomata. Te kaboomwi bon te boo ae kabwakaaki ibukini karekeani kabwaraan aia bure aomata aika aki kororaoi. E reke te boo aei mani kawawaean raraan Iesu ae kakawaki ibukira.​—IEbe. 1:7; Ebera 9:14.

MWINA: TI A MANGA KABOOAKI AO N ATONGAKI BWA TI RAOIROI

14. Tera ae ti na rinanona ngkai, ao bukin tera?

¹⁴ Tera mwin te babaire ae karekeani kabwaraani buure? E kabonganaaki n te Baibara taeka tabeua aika kaotii kakabwaia mai iai. E ngae ngke a irekereke nanon taeka aikai, ma a katuruturuaki iai teuana iteran te babaire ae karekeani kabwaraani buure, are e a kona iai Iehova ni kabwarai ara bure. Ngkana ti neneri taeka aikai, ti na nora naba aron rotakira iai n tatabemanira nako.

15-16. (a) E kaineti ma tera te taeka ae “manga kabooaki,” n te Baibara? (b) Tera aron rotakira iai?

¹⁵ N te Baibara, e kaineti te manga kabooaki ma te kainaomataaki ke te kamaiuaki ae reke imwini kabwakaan te kaboomwi. E kabwarabwaraa ni kangai te abotoro Betero: “Kam ataia bwa kam aki kainaomataaki ni baika kai mauna n aron te koora ke te tirewa [Kuriiti, “kam kabooaki n te kaboomwi; kam a manga kabooaki”] man aroaroni maiumi ae aki manena ae reke mairouia ami bakatibu, ma kam kamaiuaki n te raraa ae rangi ni kakawaki ae ai aron raraan te tiibutetei ae akea baarekana ma buakakana, ae raraani Kristo.”​—1Bet. 1:​18, 19; kbn.

¹⁶ Ti a kona ni kainaomataaki man tautaekanakira n te bure ao te mate, ibukin te karea ni kaboomwi. (IRom 5:21) Ni koauana, ti bon riai n rangi ni kakaitau iroun Iehova ao Iesu ibukini manga kabooakira, rinanon raraan Iesu ae kakawaki ke maiuna.​—1Kor. 15:22.

17-18. (a) Baikara kakabwaia aika ti karekei man atongakira bwa ti raoiroi? (b) Tera aron rotakira iai?

¹⁷ Atongakira bwa ti raoiroi e nanonaki iai ae a a tia ni buutaki taeka ni bukibuki ibukira ma ni kamaunaaki, ao e a tia ni kaitiakaki taekara. Ma e aki urui ana kaetieti Iehova ibukin te kaetitaeka ae riai ni karaoan aei irouna. E aki atongira bwa ti raoiroi ibukin raoiroin aroarora, ao e aki naba butimwaeira e ngae ngkai ti kakaraoa ae bure. Ma e kukurei ni kamaunai ara bure Iehova ibukina bwa ti onimakina te babaire ae karekeani kabwaraani buure ao te kaboomwi are e a tia ni kabwakaaki.​—IRom 3:24; IKar. 2:16.

 ¹⁸ Tera kakabwaiaara n tatabemanira nako man aei? A atongaki bwa a raoiroi ao n riki bwa natin te Atua naake a rineaki bwa a na kairiri ma Iesu i karawa. (Tit. 3:7; 1Ioa. 3:1) A a tia ni kabwaraaki aia bure. Titeboo bwa ai akea mwin aia bure ake a a tia ni karaoi n te aro are a a tau ni kaaina te Tautaeka n Uea. (IRom 8:​1, 2, 30) A atongaki naba bwa a raoiroi te koraki ake a kantaningaa te maiu n te aonnaba, ao a a riki bwa raoraon te Atua ao ni kabwaraaki aia bure. (Iak. 2:​21-23) A karekea kantaningaan te aki manga mate te koraki ae uanao aika a na kamaiuaki man Aremaketon. (Ioa. 11:26) A na kautaki “akana raoiroi” ma “akana aki raoiroi” ake a a tia ni mate. (Mwa. 24:15; Ioa. 5:​28, 29) Teutana imwin teutana ao a nang “karekea te inaomata ae rianako arona ae reke irouia natin te Atua,” ana toro ni kabane Iehova aika ongeaba. (IRom 8:21) Ai tamaroara te kakabwaia ae reke man te babaire ae karekeani kabwaraani buure, ae karekea te raoiakinaki raoi ma Tamara ae Iehova!

19. E kangaa ni bitaki te bae ti rinanona nakon ae tamaroa riki? (Nora naba te bwaoki ae “ Kakabwaiaara Mai Iai.”)

¹⁹ Ni koauana bon titeboo te bae ti rinanona ma te baere riki nakon te teinimwaane are taekinaki mai moa, are a bua ana bwai ni kabane ao ni karekea ana taarau ae rangi ni bati ae e a riaon ana konaa ni kabwaraa. Ma e rabwa Iehova bwa e buokira. E a bitaki te bae ti rinanona man te babaire ae karekeani kabwaraani buure ao kabwakaan te kaboomwi. Onimakinan Iesu Kristo iroura e a reke iai angara ni manga kabooaki ke ni kainaomataaki, man te bure ao te mate. A a kona naba ni kakeaaki ara bure, ke ni kamaunaaki mwin ara bure. Ma ae kakawaki riki, e a kona n reke te reitaki ae nakoraoi i marenara ma Tamara are i karawa ae tatangira ae Iehova.

20. Tera ae ti na maroroakinna n te kaongora are imwina?

²⁰ Ngkana ti kananoa ara iango i aon te baere e a tia ni karaoia Iehova ao Iesu ibukira, e na onrake riki iai nanora n te kakaitau. (2Kor. 5:15) N akean aia ibuobuoki, e na bon akea te kantaninga ibukira! E na maroroakinaki n te kaongora are imwina taeka ni kaikonaki aika kaota arora ni kakabwaiaaki man te kaboomwi.