1-2. (a) Baikara bwaai aika titeboo iai baika ti rinanoi ma I-Iutaia ake a okira Ierutarem? (b) Kabwarabwarai kangaanga tabeua ake a kaaitarai I-Iutaia (Nora te bwaoki ae “ Aia Bong Akai, Tekaria, ao Etira.”)

 KO RARAOMAEAKINA kanoan taai aika imwaim n tabetai? Tao e bua am mwakuri ni kareketianti ao ko a raraomaeakinna bwa ai tera arom ni katauraoi baika a kainnanoi am utu. Ko bae n tabeaianga ibukini kamanoaia am utu, ibukini kangaanga aika riki n te tautaeka, te bwainikirinaki, ke te kakaaitara n te mwakuri n uarongorongo. Iai mai buakoni baikai ae ko kaaitara ma ngaia ngkai? Ngkana eng, ko na boni kakabwaiaaki man iaiangoan aron Iehova ni buokiia I-Iteraera rimoa, ngke a kaaitara ma kangaanga aika titeboo ma akanne.

² A kainnanoa te onimaki ae korakora I-Iutaia ake a maeka i Baburon bwa a na kitana maiuia ae kamwengaraoi, ao ni mwananga nakon te aba ae angiina mai buakoia, a aki rangi ni bati n ataa taekana. E aki maan imwin rokoia ikanne, ao a a rotaki ni kerikaakini kaubwain te aba ao kangaanga aika riki n te tautaeka n ikotaki ma te kakaitaraaki. E a kangaanga irouia tabeman bwa a na kaatuua aia iango i aoni manga katean ana tembora Iehova. Ngaia are tao n 520 B.C.E., e mwiokoiia uoman burabeti Iehova aika Akai ao Tekaria bwa a na manga kaoka ingaingaia aomata. (Akai 1:1; Tek. 1:1) N aron ae ti na noria, e bon uaana te kaungaunga are a anga burabeti aikai. Ma e kaan 50 te ririki imwina, ao a a manga bwara nanoia I-Iutaia ake a okira abaia. E mwananga mai Baburon Etira ae tia kaewewe ae mwaatai n te Tua nako Ierutarem, ni kaungaia ana aomata te Atua bwa a na moanibwaia te taromauri ae koaua.—Etira 7:1, 6.

3. Baikara titiraki aika ti na rinanoi? (Taeka N Rabakau 22:19)

 ³ N aroia burabeti aika Akai ao Tekaria ni buokiia ana aomata te Atua n taai ake rimoa bwa a na teimatoa n onimakina Iehova n tain te kakaaitara, a kona naba ni buokira ngkai bwa ti na teimatoa n onimakina ana ibuobuoki Iehova, n aki ongei rikini baika aki kantaningaaki ni maiura. (Wareka Taeka N Rabakau 22:19.) Ngkana ti rinanon ana rongorongo te Atua are a taekinna Akai ao Tekaria ao n nenera ana katoto Etira, ti na kaekai titiraki aikai: A kangaa n rotaki I-Iutaia ake a okira abaia ni kangaanga aika aki kantaningaaki ni maiuia? Bukin tera bwa ti riai ni kaatuua ara iango ni karaoan nanon te Atua n taai ni kangaanga aika aki kantaningaaki? Ao ti na kangaa ni karikirakea onimakinan Iehova n taai ni kangaanga?

4-5. Tera ae e karika buan ingaingaia I-Iutaia ibukini mwakurian te tembora?

⁴ E bati aia mwakuri ake a na karaoi I-Iutaia n rokoia i Ierutarem. A waekoa ni manga katea ana baonikarea Iehova ao ni kawenea aan te tembora. (Etira 3:1-3, 10) Ma e waekoa ni bua ingaingan nanoia are n te moantai. Bukin tera? A aki tii katea te tembora ma a riai naba ni katei oin aia auti, n ribanai aia tawaana, ao ni katauraoi kanaia aia utu. (Etira 2:68, 70) Irarikina, a rinanon naba te kakaitaraaki mairouia aiaia ake a bairea katokani manga katean te tembora.—Etira 4:1-5.

⁵ A rotaki naba te koraki ake a oki man te taenikai ni kerikaakini kaubwain te aba ao kangaanga aika riki n te tautaeka. E a riki ngkai abaia bwa ana bwai te Embwaea ni Botia. Imwini maten Ueani Botia are Tairati n 530 B.C.E., ao te tia onea mwina are Cambyses, e tangiria ni kani kataea ana kai Aikubita. Ni mwanangaia nako Aikubita, a bae ana tautia n tua anaakin te amwarake, te ran, ao te tabo ni katantan mairouia I-Iteraera, n te aro are e a karawawataaki riki maiuia iai. Ni moani waakin ana tautaeka te tia onea mwin Cambyses are Taraiati I, e korakora te karitei ao te kangaanga n te waaki n tautaeka. Ibukini baikai, e a karika raraomaia te koraki aika bati ake a oki man te taenikai, bwa e na tera aroia ni katauraoi baika kainnanoi aia utu. Ibukini baika aki kantaningaaki ake a kaaitarai, a a namakinna tabeman I-Iutaia bwa ai tiaki moa taini manga katean ana tembora Iehova.—Akai 1:2.

6. Ni kaineti ma Tekaria 4:6, 7, baikara riki kangaanga ake a kaaitarai I-Iutaia, ao tera te karaunano are e angania Tekaria?

⁶ Wareka Tekaria 4:6, 7. Irarikini kerikaakini kaubwain te aba ao kangaanga aika riki n te tautaeka, a riai naba I-Iutaia n nanomwaaka i aan te bwainikirinaki. N 522 B.C.E., ao a tokanikai aiaia ni katoka te mwakuri ibukini manga katean ana tembora Iehova. Ma e karaui nanoia I-Iutaia Tekaria bwa E na kabongana taamneina ae mwaaka Iehova ni kanakoi bwaai n tutuki. N 520 B.C.E., ao e a manga kauka mwakurian te tembora te Uea ae Taraiati, ao e katauraoa naba te mwane ma n tua nakoia kowana bwa a na boutokaiia I-Iutaia.—Etira 6:1, 6-10.

7. Baikara kakabwaia ake a karekei I-Iutaia ake a okira abaia ngke a moanibwaia karaoan nanon te Atua?

 ⁷ E berita Iehova nakoia ana aomata rinanon Akai ao Tekaria bwa e na boni buokiia ngkana a moanibwaia manga katean te tembora. (Akai 1:8, 13, 14; Tek. 1:3, 16) Imwini kaungaakia irouia burabeti, a a manga waakina mwakurian te tembora I-Iutaia n 520 B.C.E. ao e tabwanin karaoana n te maan ae kee i aan 5 te ririki. Ibukina bwa a moanibwaia karaoan nanon te Atua I-Iutaia n aki ongei kangaanga aika aki  kantaningaaki, a a karekea ana boutoka Iehova tiaki tii n te itera n rabwata ma n te onimaki naba. Ibukin anne, a a taromauria Iehova ma te kimwareirei.—Etira 6:14-16, 22.

8. Ti na kangaa ni buokaki n taeka aika n Akai 2:4 bwa ti na teimatoa ni kaatuua ara iango ni karaoan nanon te Atua? (Nora naba te kabwarabwara mai nano.)

⁸ Ngkai e a kaan roko te rawawata ae korakora, ti a ataa riki ngkai kakawakin te ongeaba n te tua ae ti na uataboa te mwakuri n uarongorongo. (Mareko 13:10) Ma e bae ni kangaanga kaatuuan ara iango n ara mwakuri ni minita ngkana ti rinanon te kangaanga ma te mwane, ke ti kakaitaraaki n te mwakuri n uarongorongo. Tera ae e kona ni buokira bwa ti na moanibwaia moa te Tautaeka n Uea? Ti riai n teimatoa n onimakinna bwa e boni mena n ara itera “Iehova ae Atuaia taanga ni buaka.” b E na boutokaira ngkana ti teimatoa ni moanibwaia moa te Tautaeka n te Uea nakon nanora. Ngaia are akea te bae ti riai ni maakua.—Wareka Akai 2:4.

9-10. A kangaa te taanga teuana n nora koauan ana taeka Iesu ake ni Mataio 6:33?

⁹ Iangoa aia katoto Oleg ao Irina, c aika taanga ni mare aika beku bwa bwaiania. Imwini mwaingia nakon te tabo teuana bwa a na buoka te ekaretia are iai, ao e a bua aia anga ni karekemwane ibukin te kangaanga ma kerikaakini kaubwain abaia. E ngae ngke akea aia mwakuri ni kareketianti i nanon teuana te ririki, ma a namakina n taai nako ana boutoka Iehova ao n tabetai e reke buokaia irouia taari n te onimaki. A kangaa n nanomwaaka n aia kangaanga aika aki kantaningai aikai? E korea ae kangai Oleg are e namakina te rawawatannano n te moantai, “Katabetabeau n te mwakuri ni minita, I buokaki iai bwa N na kaatuua au iango n te bwai ae rangi ni kakawaki ni maiuu.” E ngae ngke a teimatoa ni kakaaea aia  mwakuri ngaia ma buuna, ma a boni katabetabeia naba n aia mwakuri ni minita.

¹⁰ N te bong teuana ngke a okira mwengaia imwin aia mwakuri ni minita, ao a ataia ae e mwananga raoraoia ni kaan temanna n te raroa ae tao 160 te kiromita (100 te maire) bwa e na nikiri irouia baeki n amwarake aika uoua. E taku Oleg: “N te bong anne, ti a manga nora naba tabeakinara ae korakora iroun Iehova ao te ekaretia. Ti kakoauaa ae e bon aki mwaninga taekaia ana toro Iehova, e ngae ngkana a iangoia bwa e nang aki kona n reke buokaia.”—Mat. 6:33.

11. Tera ae ti kona ni kantaningaia ngkana ti teimatoa ni kaatuua ara iango ni karaoan nanon te Atua?

¹¹ E tangiria Iehova bwa ti na kaatuua ara iango n te mwakuri ni kakamaiu ae karekeaia taan rimwini Kristo. N aron ae taekinaki ni  barakirabe 7, e kaumakiia ana aomata Iehova Akai bwa a na waakina mwakurian te tembora. Ngkana a karaoia ao e berita Iehova bwa e na “karokoa te kakabwaia.” (Akai 2:18, 19) Ti kona naba ni kakoauaa bwa e na boni kakabwaiai ara kakorakora Iehova ngkana ti moanibwaia te mwakuri are e a tia ni mwiokoira iai bwa ti na karaoia.

12. Bukin tera ngke a kainnanoa te onimaki ae korakora Etira ao raona n taenikai?

¹² N 468 B.C.E., e mwananga Etira ma te kauoua ni koraki n I-Iutaia mai Baburon nako Ierutarem. A kainnanoa te onimaki ae korakora Etira ao taan okira abaia aikai ibukin te mwananga aei. A na mwananga ni kawai aika karuanikai ma uotaia te koora ao te tirewa ae rangi ni mwaiti aika bwaintangiraaki ibukin te tembora. A kona iai ni kaitaraaki irouia taani kamwarua. (Etira 7:12-16; 8:31) Irarikina, a a tibwa ataia naba ae a aki kona ni mano raoi i Ierutarem. E karako mwaitiia kaain te kaawa ao e kainnanoaki te onobwai i aon oona ma mataroan oona. Tera reireiara mairoun Etira ni kaineti ma karikirakean onimakinan Iehova iroura?

13. E kangaa Etira ni karikirakea onimakinan Iehova irouna? (Nora naba te kabwarabwara mai nano.)

¹³ E a tia Etira n nora aron Iehova ni buokiia Ana aomata n aia tai ni kataaki. N ririki ake mai mwaina n 484 B.C.E., ao e bae ni maeka Etira i Baburon ngke e anga te tua te Uea are Aatueruti ae a na kamaunaaki I-Iutaia ni kabane ni kabutaa te Embwaea ni Botia. (Etita 3:7, 13-15) E ruanikai maiun Etira! Ibukini kaekaan te taeka ni kakamaaku aei, a a ikotaki I-Iutaia “n aono nako” n aki mamatam, a nanokawaki, ao akea te nanououa bwa a butiia naba Iehova n te tataro ibukini kairaia. (Etita 4:3) Iangoa aia namakin Etira ao raona n I-Iutaia ngke a a manga tiringaki te koraki ake a bairea tiringakia I-Iutaia! (Etita 9:1, 2) E kataubobongaaki Etira nakoni kataaki aika imwaina n te baere e rinanona n taai ni kangaanga akanne, ao e bae ni korakora riki irouna onimakinan Iehova ni kamanoia Ana aomata. d

14. Te reireian te tari te aine temanna ae e karekea ngke e nora tabeakinana iroun Iehova n taai ni kangaanga aika aki kantaningaaki?

¹⁴ Ngkana ti tabeakinaki iroun Iehova n taai ni kangaanga aika aki kantaningaaki, e a rikirake riki iai ni korakora onimakinana iroura. Iangoa ana katoto Anastasia, ae maeka i Eurobe Mainiku. E kitana ana mwakuri ni kareketianti bwa e aonga ni kateimatoa teina i nuka. E taku neiei: “Ai tibwa te moantai aei ni maiuu ae ai bon akea iai au mwane.” E reitia n taku: “I katikui bwaai nakon Iehova ao I nora  aron tabeakinau raoi irouna. N na aki maaku ngkana e a manga bua naba au mwakuri. Ngkai e tabeakinai Tamau are i karawa n te bong aei, e na bon tabeakinai naba ningabong.”

15. Tera ae e buoka Etira bwa e na kateimatoa onimakinan Iehova irouna? (Etira 7:27, 28)

¹⁵ E nora ana ibuobuoki Iehova Etira ni maiuna. E buokaki Etira bwa e na kateimatoa onimakinan Iehova irouna man arona n ururingi taai ake e buokia iai Iehova. Nora te taeka ae “e memena i aou bain Iehova ae Atuau.” (Wareka Etira 7:27, 28.) E taekin naba Etira taeka aika ai aron akanne onoua te tai n te boki are ingoanaki n arana.—Etira 7:6, 9; 8:18, 22, 31.

16. N aanga raa aika ti kona riki iai n nora ana ibuobuoki te Atua ni maiura? (Nora naba te taamnei.)

¹⁶ E kona ni buokira Iehova ngkana ti kaaitara ma te kangaanga. N te katoto, ngkana ti bubutiia ara tia kammwakuri bwa ti na anaa ara motirawa bwa ti na kaea te bwabwaro ke ni bubutii bwa e na bitaki ara tai ni mwakuri bwa ti aonga ni kaakaei bobotaki ni kabane, ti a karekea te anga iai n nora ana ibuobuoki Iehova ni maiura. Ti na bae ni mimi n norani mwina ae nakoraoi. N tokina, e na rikirake ni korakora onimakinan Iehova iroura.

17. E kangaa Etira ni kaotiota te nanorinano n taai ni kangaanga? (Nora te taamnei ni moan te maekatin.)

¹⁷ E nanorinano Etira n tataro nakon Iehova ibukini buokana. Ni katoaa te tai are e namakinna iai Etira bwa e a taonakinako ni mwiokoana, e nanorinano n tataro nakon Iehova. (Etira 8:21-23; 9:3-5) A kairaki tabemwaang man aroaron Etira aei bwa a na boutokaia ao ni kakairi n ana onimaki. (Etira 10:1-4) Ngkana ti namakina ae ti a taonakinako n te raraoma ibukini baika ti kainnanoi ke ibukini kamanoaia ara utu, ti riai ni kawara Iehova n te tataro.

18. Tera ae e kona ni buokira bwa ti na karikirakea onimakinan Iehova?

¹⁸ Ngkana ti nanorinano n ukera ana ibuobuoki Iehova ao ni butimwaea aia boutoka raora n te onimaki, e na rikirake onimakinan te Atua iroura. E kateimatoa onimakinan Iehova Erika ae iai natina aika teniman, ngke e kaaitara ma te kangaanga ae kakaiaki. I nanon te tai ae uarereke, ao e mate natina ae tuai ni bungiaki ao buuna. Imwin rikini baikai ao e taku neiei: “Ko aki kona n ataa aron Iehova ae e na buokiko iai. E kona n reke te buoka n aanga aika ko aki kantaningai. I a tia n noria bwa a boni kaekaaki au tataro aika bati rinanon aia taeka ao aia mwakuri raoraou. Ngkana I kaotii  au kangaanga nakoia raoraou, e na bebete riki buokau irouia.”

19-20. Tera reireiara mairouia I-Iutaia ake a aki kona n okira Ierutarem?

¹⁹ Ti kona naba ni karekea reireiara ae kakawaki mairouia I-Iutaia ake a aki kona n okira Ierutarem. A aki kona n oki tabeman ibukina bwa a a kara, iai aorakia ae kakaiaki, ke iai tabeia ibukin aia utu. Ma e ngae n anne, a tauraoi naba ni boutokaiia naake a oki rikaaki n aroia n anga aia bwaintangira. (Etira 1:5, 6) N taraana ao tao 19 te ririki imwin rokoia i Ierutarem te moani koraki ake a okira abaia, ao a bon teimatoa naba naake a tiku i Baburon ni kakanakoi aia bwaintangira nako Ierutarem.—Tek. 6:10.

²⁰ E ngae ngkana ti namakinna bwa e a tiatianaki baika ti kona ni karaoi n ara beku iroun te Atua, a kona n rau nanora bwa e kakaitau Iehova n ara kakorakora ni kani kakukureia. Ti kangaa n ataia? N ana bong Tekaria, ao Iehova e tuanga ana burabeti bwa e na karaoa te baunuea man te koora ao te tirewa ake a roko mairouia taenikai ake i Baburon. (Tek. 6:11) E na riki “te baunuea ae moan te tamaroa” aei bwa te “kauring” ibukin aia bwaintangira ae nako mai nanoia. (Tek. 6:14, kbn.) Ti kona n onimakinna ae Iehova e na bon aki mwaninga ara mwakuri korakora ni beku irouna n taai ni kangaanga aika aki kantaningaaki.—Ebera 6:10.

21. Tera ae e na buokira ni kaaitarai kangaanga n taai aika imwaira?

²¹ Ti na bon teimatoa ni kaaitara ma kangaanga aika aki kantaningaaki ni kabaneani boong aikai, ao e na ririkirake ni buakaka riki bwaai n taai aika imwaira. (2Tim. 3:1, 13) Ma ti aki riai n taonakinako n te raraoma. Uringa ana taeka Iehova nakoia ana aomata n ana bong Akai: “I a memena iroumi . . . Tai maaku.” (Akai 2:4, 5) Ti kona naba ni kakoauaa ae e na boni memena Iehova iroura ngkana ti teimatoa ni kabanea ara konaa ni karaoa nanona. Ngkana ti maiuakin reirei aika ti karekei mairouia burabeti aika Akai ao Tekaria ao ana katoto Etira, ti na teimatoa iai n onimakina Iehova n aki ongei kangaanga aika aki kantaningaaki aika ti kona ni kaaitarai n taai aika imwaira.