1. Bukin tera ngkai te Kauring bon te bong ae rangi ni kakawaki n te ririki? (Ruka 22:19, 20)

 TE BONG ae rangi ni kakawaki n te ririki irouia ana aomata Iehova, boni Kauringaani Maten Iesu. Bon tii te botaki aei ae e tua Iesu nakoia taan rimwina bwa a na kakaraoia. (Wareka Ruka 22:19, 20.) A bati bukina ae ti ingainga iai nakon te Kauring. Ti na maroroakin tabeua.

2. Baikara bukina tabeua ngkai ti ingainga nakon te Kauring?

² Ti buokaki n te Kauring bwa ti na iaiangoa kakawakin te kaboomwi. Ti kauringaki iai aanga aika ti kona ni kaota iai ara kakaitau ibukin ana karea Iesu. (2Kor. 5:14, 15) E reke naba iai ara tai n “ikaungaunga” ma tarira ao mwaanera n te onimaki. (IRom 1:12) Ni katoa ririki, a mwaiti aika a a tia ni katoka aia beku aika a a manga kaea te Kauring. Iai naba tabeman aika kairaki bwa a na okira Iehova ibukina bwa a butimwaeaki ma te tangira. Ao a bati aomata aika kan ongora aika a kairaki bwa a nang toua te kawai nakon te maiu, mani baike a nori ao n ongoraei. Maroaka ae e rangi n okoro iai te Kauring iroura!

3. E kangaa te Kauring ni katiteuanaa ara botaki n itaritari ae katobibia te aonnaba? (Nora naba te taamnei.)

³ Iangoa naba aron te Kauring ni katiteuanaa ara botaki n itaritari ae katobibia te aonnaba. A ikotaki Ana Tia Kakoaua Iehova ngkana e a tabe ni bung taai n aia tabo ni katobibia te aonnaba. Ti bane n ongoraea te kabwarabwara ae katuruturua kakawakin te kaboomwi. Ti anenei kuuna n nebonebo aika uoua, ti kabuta te bwerena ao te wain, ao ti taekina “amen” ma nanora ni koaua n tataro aika aua. Tao i nanon 24 te aoa, ao a  na bane ni karaoa ae aron raoi anne ekaretia nako. Ko kona n iangoa kimwareirein Iehova ao Iesu ngkana a norira ni katiteuanaaki ni karineia n te aro aei?

4. Tera ae ti na maroroakinna n te kaongora aei?

⁴ N te kaongora aei, ti na maroroakin titiraki aikai: Ti na kangaa ni katauraoa nanora nakon te Kauring? Ti na kangaa ni buokiia tabemwaang bwa a na kakabwaiaaki mai iai? Ao ti na kangaa ni buokiia naake a a tia ni katoka aia beku? Ti na buokaki ni kaekaan titiraki aikai bwa ti na tauraoi imwain te botaki ae rangi ni kakawaki aei.

TI NA KANGAA NI KATAURAOA NANORA NAKON TE KAURING?

5. (a) Bukin tera bwa ti riai n iaiangoa kakawakin te kaboomwi? (Taian Areru 49:7, 8) (b) Tera reireiam man te taamnei ae Bukin Tera Ngke E Mate Iesu?

⁵ Te anga teuana ae te kabanea ni kakawaki ae ti kona iai ni katauraoa nanora nakon te Kauring, bon iaiangoani kakawakin ana karea ni kaboomwi Iesu Kristo. Ti bon aki kona ni kamaiuira i bon iroura man te bure ao te mate. (Wareka Taian Areru 49:7, 8; nora naba te taamnei ae Bukin Tera Ngke E Mate Iesu?) a Ngaia are e ngae ngke e rangi n rawawata iai Iehova ao bon Natina naba, ma e baireia Iehova bwa e na anga maiun Iesu ibukira. (IRom 6:23) Ngkana ti kabatiaa kananoan ara iango i aoni baike a a kariaia Iehova ao Iesu bwa a na rinanona ibukira, ti na rangi ni kakaitau riki ibukin te kaboomwi. Ti na nori bwaai tabeua aika karawawata ake a rinanona Iehova ao Iesu ibukin te kaboomwi. Ma tera moa ae e irekereke ma te kaboomwi?

6. Tera ae e irekereke ma te kaboomwi?

⁶ Te kaboomwi bon te boo ae kabwakaaki ibukini kabooani kaokan te bwai teuana. E kororaoi te moan aomata are Atam ngke e karikaki. Ngke e karaoa ae bure, e a kabuaa iai te kakabwaia ae te maiu n aki toki tiaki tii nakoina ma nakoia naba natina ni kabane. Ibukini kabooani kaokan te baere e kabuaa Atam, e a anga maiuna Iesu ae kororaoi bwa te karea. Ngke e maiu Iesu i aon te aba, ao “e aki karaoa ae bure, ao akea te mwamwanaa te aba i wina.” (1Bet. 2:22) E kororaoi Iesu ngke e mate, ngaia are e boni boo raoi iai mwin te maiu are e kabuaa Atam.—1Kor. 15:45; 1Tim. 2:6.

7. Baikara kataaki tabeua ake e kaaitarai Iesu ni menana i aon te aba?

⁷ E ongeaba n te aro ae kororaoi Iesu iroun Tamana are i karawa, n aki ongei kataaki aika bati ake e kaaitarai ni menana i aon te aba. Ngke te teei Iesu, ao e riai n aantaeka n aia kairiri ana karo ake a aki kororaoi e ngae ngke e bungiaki ni kororaoi. (Ruka 2:51) Ngke te roro n rikirake ngaia, ao e riai n rarawa nakoni kariri aika e bae ni kaaitarai are e na aki ongeaba iai ke n aki kakaonimaki. Ao ngke e a ikawai Iesu, e riai ni kaitaraa kaririana iroun Tatan te Riaboro, n ikotaki naba ma uruanakin ana kakaonimaki ni koaua nakon te Atua. (Mat. 4:1-11) E kamatoaa nanona Tatan bwa e na kariria Iesu nakoni karaoan ae bure, bwa e aonga n aki kona ni kabwakaa boon te kaboomwi.

8. Baikara kataaki riki tabeua ake e nanomwaaka i aana Iesu?

⁸ E nanomwaaka naba Iesu i aani kataaki riki tabeua n ana mwakuri ni minita i aon te aba. E kaaitara ma te bwainikirinaki ao e kataaki n tiringaki. (Ruka 4:28, 29; 13:31) E riai n nanomwaaka ma aki kororaoia taan rimwina. (Mareko 9:33, 34) E kammarakaki ao ni bwainingareaki ngke e boowiaki taekana bwa e na kamateaki. Imwina e kamateaki n te  aro ae rangi ni kammaraki ao ni kamaamaa. (Ebera 12:1-3) E riai n nanomwaaka i aani kabaneani kataakina i bon irouna, n akean ana kamanomano Iehova. b—Mat. 27:46.

9. Tera ara namakin ibukin ana angakarea Iesu? (1 Betero 1:8)

⁹ E oti raoi bwa e rinanon te rawawata ae bati Iesu ni katauraoan te kaboomwi. Tiaki bwa ti a rangi n tangira riki Iesu, ngkai ti iaiangoa arona n tauraoi n rinanoni baika bati ibukira?—Wareka 1 Betero 1:8.

10. Tera te rawawata are e rinanona Iehova ibukin te kaboomwi?

¹⁰ Tera aron Iehova? Tera ae e kariaia bwa e na rinanona bwa e aonga Iesu ni kona ni kabwakaa boon te kaboomwi? E rangi ni kaan ana reitaki Iehova ao Iesu, ae te reitaki i marenan te karo ma te nati. (TaeRab. 8:30) Iangoa aron rotakin Iehova ngke e tataraa Iesu n nanomwaaka i aani kataaki aika bati ni menana i aon te aba. Akea te nanououa bwa e rangi ni maraki Iehova n noran Natina ni karaoaki ae aki riai nakoina, n ribaaki, ao ni karawawataaki.

11. Taekina te katoto ae kaota korakoran rawawatan Iehova ngke e kamateaki Iesu.

¹¹ E ota raoi te karo ae e a tia ni mate natina, n te rawawata ae korakora ae reke mani buan te nati. E korakora ara onimaki ibukin te mangauti, ma tiaki nanon anne bwa ti aikoa maraki ni buan ae tangiraki iroura. Ti buokaki n te katoto aei bwa ti na ota n ana namakin Iehova ngke e tataraa Natina ae tangiraki irouna n rawawata ao ni mate n te bong ae 33 C.E. c—Mat. 3:17.

12. Tera ae ti kona ni karaoia mangkai ni karokoa te Kauring?

¹² Mangkai ni karokoa te Kauring, kataia ni karaoa am ukeuke n reirei i bon iroum ke am Taromauri n Utu i aon te kaboomwi. Kamanena te Research Guide for Jehovah’s Witnesses (ngkana e tauraoi n am taetae) ke bwaai n ibuobuoki riki tabeua ibukin te ukeuke n te Baibara, ni kananoa riki am ukeuke i aon te kaboomwi. d Irira naba te kaetieti n te wareware n te Baibara ibukin te Kauring ae katauraoaki ni Maiura ni Kristian ao Ara Mwakuri ni Minita—Te Boki n Reirei. Ao ni bongin te Kauring, tai mwaninga ni mataku n te taamnei ae okoro ibukin te Kibu n te Ingabong. Ngkana ti katauraoa nanora nakon te Kauring, ane ti na  kona riki ni buokiia tabemwaang bwa a na kakabwaiaaki naba mai iai.—Etira 7:10.

BUOKIIA TABEMWAANG BWA A NA KAKABWAIAAKI

13. Tera te moani mwaneka ni buokaia tabemwaang bwa a na kakabwaiaaki man te Kauring?

¹³ Ti na kangaa ni buokiia tabemwaang bwa a na kakabwaiaaki man te Kauring? Te moani mwaneka, ti na kaoia. Irarikini kaoaia naake ti kaitiboo ma ngaiia ni katoabong n te mwakuri ni minita, ti kona naba ni korei araia aomata ake ti na kaoia. E kona n nanonaki iai ara koraki, raora ni mwakuri, raora n reirei, ao tabeman riki aika ti kinaia. E ngae ngkana e aki tau katoton ara beeba ni kakao, ma ti kona n tibwaa te ringke man te tareboon. Ane ti na kubanako ni mwaitiia aika a butimwaea te kakao!—TeMin. 11:6.

14. Taekina te katoto ae kaota manenan am kakao nakon temanna.

¹⁴ Tai iangoia bwa akea manenan am kakao nakon temanna. N te bong teuana, ao e rangi ni mimi temanna te tari te aine irouni buuna ae tiaki te tia Kakoaua, ngke e a tuangnga bwa e na iria nakon te Kauring. Bukin tera ngke e mimi neiei? Ibukina bwa e a bati ana tai neiei n taai aika nako ni kakaungaa buuna bwa e na iria, ma e aki te roko n iri. Tera ae e bitaki n te tai aei? E taku teuaei, “I anganaki au beeba ni kakao,” ao e kabwarabwaraa ae e kaoaki iroun te unimwaane ae e kinaa n te ekaretia are n ana tabo. E kaea te kauring n te ririki anne te buu te mwaane aei ao n ririki naba ake imwina.

15. Tera ae ti riai n ururingnga ngkana ti kaoia aomata nakon te Kauring?

¹⁵ Ururingnga are e na bae n iai aia titiraki naake ti kaoia moarara riki ngkana a tuai kaakaei ara taromauri. Ti karaoa ae riai ngkana ti iaiangoia bwa e na tera aia titiraki ao n tauraoi ni kaekai. (IKoro. 4:6) N te katoto, a kona tabeman n iango ni kangai: ‘Tera ae e na karaoaki n te botaki?’ ‘E na maanra?’ ‘Tera tein te kunnikai?’ ‘Iai te kanrin iai?’ ‘E na rikoaki te karemwangko?’ Ngkana ti kaoa temanna nakon te Kauring, ti kona n titirakinna ni kangai,  “Iai am titiraki?” ao imwina kaekai ana titiraki. Ti kona naba ni kaotii taamnei aika Kauringa Maten Iesu ao Tera ae Riki n te Tabo n Taromauri? ni buoka te aomata bwa e na ota ni karaoan ara taromauri. Ao a bati reirei aika raraoi aika ti kona n tibwai man reirei 28 n te boki ae Ko Kona ni Kukurei n Aki Toki!

16. Baikara riki titiraki ake a kona n tabeki naake a kaea te Kauring?

¹⁶ Imwini kaean te Kauring, e na bae n iai riki aia titiraki naake a boou aika kan ongora. A bae n iangoia bwa bukin tera ngkai akea ke tii tabeman aika a kana te bwerena ao n nima te wain. A bae naba n iangoia bwa iraua ara tai ni kakaraoa te Kauring. Ao a na bae ni kan ataia bwa aei raoi aroni karaoan aia taromauri ni kabane Ana Tia Kakoaua Iehova, ke tiaki. E ngae ngke a bati mai buakoni baikai aika maroroakinaki n te kabwarabwara n tain te Kauring, ma a bae ni kainnanoa kabwarabwaraana riki aomata aika boou. Ti na buokaki ni kaekai aia titiraki tabeua n te kaongora ae n jw.org ae atuna “E Aera Ngkai E Kaokoro Aroia Ana Tia Kakoaua Iehova ni Karaoa Ana Katairiki te Uea ma Aaro Ake Tabeua?” Ti kani karaoa are ti konaa, imwain, ao n tain, ao imwin naba te Kauring, ni buokiia ake a “tauraoi nanoia” ni kakabwaiaaki man te botaki aei.—Mwa. 13:48.

BUOKIIA NAAKE A A KATOKA AIA BEKU

17. A na kangaa unimwaane ni buokiia naake a a katoka aia beku? (Etekiera 34:12, 16)

¹⁷ A na kangaa unimwaane ni buokiia naake a a katoka aia beku, n namwakainan te Kauring? Kaota tabeakinaia. (Wareka Etekiera 34:12, 16.) Imwain te Kauring, tareboonia naake a kona n reke. Kaota raoi tabeakinaia ao nanom ni kani buokiia n aanga ake ko kona. Kaoia bwa a na kaea te Kauring. Ngkana a kaea, butimwaeiia raoi. Imwin te Kauring, teimatoa ni kawariia taari mwaane ao aine aikai, ao buokiia ni kainnanoia n te onimaki bwa a aonga n okira Iehova.—1Bet. 2:25.

18. Ti na kangaa ni bane ni buokiia naake a a katoka aia beku? (I-Rom 12:10)

¹⁸ A kona kaain te ekaretia ni kabane ni  buokiia naake a a katoka aia beku ake a kaea te Kauring. N te aro raa? N arora ni kaotiota nakoia te tangira, te akoi, ao te karinerine. (Wareka I-Rom 12:10.) Uringnga are e bae ni kangaanga irouia tiibu aika tangiraki aikai manga kaean te taromauri. Tao a bae ni maaka are a na aki butimwaeaki raoi. e Ngaia are tai tabeki titiraki aika kabwainrang ke n taekini baika a kona ni maraki iai. (1Tet. 5:11) Taari mwaane ao aine aikai bon raora naba n te onimaki. Ti kukurei ni manga kaai n taromauri ma ngaiia!—TaiAre. 119:176; Mwa. 20:35.

19. Baikara kakabwaia aika reke mani kauringaani mateni Iesu?

¹⁹ Ti rangi ni kakaitau ngkai e tuangira Iesu bwa ti na kakauringa matena ni katoa ririki, ao ti ota bwa e aera ngkai e kakawaki aei. Ngkana ti kaea te Kauring, ti a kakabwaiaaki iai ao tabemwaang naba n aanga aika bati. (Ita. 48:17, 18) Ti karikirakea tangiran Iehova ao Iesu. Ti kaota ara kakaitau ae bati ni baike a karaoi ibukira. Ti kakorakoraa reitakira ma raora n te onimaki. Ao ti kona ni buokiia tabemwaang n reiakina aroia ni kona naba ni karekei kakabwaia aika reke man te kaboomwi. Ti bia kabanea ara konaa ngkanne ni katauraoira nakoni bongin te Kauring ae moan te kakawaki n te ririki aei!