1, 2. Bukin tera bwa a bati ake a ongora iroun Iesu aika a kabwaka n ota n ana taeka?

E KONA te aomata n ongora bwanaan temanna ae e taetae nakoina. E kona naba ni kinaa te bwanaa. Ma tera manenan anne nakoina ngkana e aki ota n te bwai ae taekinaki? (1 I-Korinto 14:9) N aron naba anne, nga ma nga aomata aika a a tia n ongoraea te bwai are e taekinna Iesu. E bon taetae naba nakoia n te taetae ae a ota iai. Ma e ngae n anne, tii tabeman ake a ota n ana taeka. Ibukin aei, e a tuangia taan ongora Iesu ni kangai: “Ongora irou ngkami ni kabane, ao karekea ae nanonaki iai.”—Mareko 7:14.

² Bukin tera bwa a bati aika a aki ota n ana taeka Iesu? Iai tabeman aika a imanonoa aia iango ao aroaroia aika bure. E taekina ae kangai Iesu ibukia nakanne: “Ai rabakaura ngkami ni kakeaa ana tua te Atua, bwa kam aonga n taui ami katei.” (Mareko 7:9) A bon aki kataia aomata aikai ni karekea ataakin nanon ana taeka. A bon aki kani bitii aroia ao aia iango. Tao a uki taningaia ma a boni matoatoa nanoia! (Wareka Mataio 13:13-15.) Ma ti na kangaa n taraia raoi bwa a na teimatoa n uki nanora bwa ti aonga ni kakabwaiaaki man ana angareirei Iesu?

3. Bukin tera bwa a kona n ota taan rimwin Iesu n ana taeka?

³ Ti riai ni kakairi n aia katoto taan rimwin Iesu ake a nanorinano. E taekina ae kangai ibukia: “A kukurei matami bwa a noraaba, ao taningami bwa a ongo.” (Mataio 13:16) Bukin tera bwa a kona n ota iai ao ake tabeman riki a aki? Te moan, a tauraoi n titiraki ao n ukeri raoi nanon ana taeka Iesu. (Mataio 13:36; Mareko 7:17) Te kauoua, a tauraoi ni kabotoi aia iango i aoni baike a a kamani butimwaei i nanoia. (Wareka Mataio 13:11, 12.) Te katenua, a tauraoi ni kamanenai baike a ongoraei ao n ota iai, tiaki tii ibukini maiuia ma ibukin naba aia kakorakora ni buokiia aomata riki tabeman.—Mataio 13:51, 52.

4. Baikara mwaneka aika tenua aika a irekereke ma otara n ana kaikonaki Iesu?

⁴ Ngkana ti kan ota n ana kaikonaki Iesu, ti riai ni kakairi n aia katoto taan rimwina ake a kakaonimaki. E irekereke naba aei ma mwaneka aika tenua. Te moan, ti riai n tauraoi ni karekei ara tai n ukeuke n reirei ao ni kananoi ara iango i aoni baike e taekin Iesu, ti na karaoi ara kakaae aika kainnanoaki ao n tabeki titiraki aika riai. E boni kairiri aei nakon te atatai. (Taeka N Rabakau 2:4, 5) Imwina, ti riai n ataa irekereken te atatai anne ma baike ti a kaman ota iai ao n atai naba kakabwaiaara mai iai. Ao man anne e a reke iai te ataibwai. (Taeka N Rabakau 2:2, 3) Ni kabaneana, ti riai ni kamanenai baika ti a tia n reiakin n arora ni maiuakini. E kaotaki n aei bwa ti wanawana.—Taeka N Rabakau 2:6, 7.

5. Kabwarabwaraa kaokoron te atatai, te ataibwai ao te wanawana.

⁵ Tera kaokoron te atatai, te ataibwai ao te wanawana? E kona ni kabwarabwaraaki n aron aei: Iangoia bwa aongkoa ko teitei i nukan te kawai ao e a roko naba te bwati ni kainetiko. Te moan, ko ataia bwa te bwati, ao anne bon te atatai. Imwina, ko a ataia bwa ngkana ko teimatoa n tei, ko na okinakoaki n te bwati, ao anne bon te ataibwai. Ai ngaia are ko a kibanako mai mwain te bwati ao anne bon te wanawana! Ibukin anne, e a kamatataaki n te Baibara riaira ni ‘kawakina te rabakau ma te wanawana.’ E nanonaki iai kamaiuara!—Taeka N Rabakau 3:21, 22, BG; 1 Timoteo 4:16.

6. Taekin titiraki aika aua ake ti na tabeki i nanon ara tai n neneri ana kaikonaki Iesu aika itua. (Nora  te bwaoki ae raon te kaongora aei.)

⁶ Ti na neneri ana kaikonaki Iesu aika itua ake e kamanenai n te kaongora aei ao ae imwina. Ngkana ti rinanoi, ti na tabeki titiraki aikai: Tera nanon te kaikonaki? (E buokira aei ni karekea te atatai.) Bukin tera bwa e anganira te kaikonaki aei Iesu? (E kairira aei nakon te ataibwai.) Ti na kangaa ni kona ni kamanena te rongorongo aei ni buokira ma tabeman riki? (Bon aei te wanawana.) Te kabanea, tera reireiara n aei ibukin Iehova ma Iesu?

7. Tera nanon te kaikonaki ibukini koraan te matitati?

⁷ Wareka Mataio 13:31, 32. Tera nanon ana kaikonaki Iesu ibukini koraan te matitati? E tei te koraa ibukin rongorongon te Tautaeka n Uea, n ikotaki naba ma mwin tataekinan te rongorongo anne ao te ekaretia ni Kristian. N aroni koraan te matitati “ae rangi ni bingingi mai buakoni koraa nako,” e uarereke naba te ekaretia ni Kristian ngke e moani kateaki n 33 C.E. Ma imwin ririki aika bati, e a waekoa n rikirake. E a raababa nako n te aro ae aki kantaningaaki. (I-Korote 1:23) E karekei kakabwaia te rikirake aei, ibukina bwa e tuangira Iesu bwa a a kona “mannikiba” n ‘titiku ni maeka i aoni mwaangana.’ A tei maan ni kaikonaki aikai ibukia aomata nako aika raoiroi nanoia ake a karekei kanaia n taamnei, aia tabo ni katantan ao kamanoaia i nanon te ekaretia ni Kristian.—Kabotaua ma Etekiera 17:23.

8. Bukin tera bwa e kamanena Iesu te kaikonaki ibukini koraan te matitati?

 ⁸ Bukin tera bwa e kamanena te kaikonaki aei Iesu? E kamanena kamimin rikirakeni koraan te matitati, ni kaikonaka iai mwaakan te babaire man Ana Tautaeka n Uea te Atua ibukini karababaan, kamanoan ao tokanikaina i aoni bwaai n tutuki nako. Ai kamimira rikiraken ana botaki te Atua i aon te aba ni moa man 1914! (Itaia. 60:22) A a tia naake a bobotaki ma te botaki anne ni kamanoaki aia onimaki n te aro ae kamimi. (Taeka N Rabakau 2:7; Itaia 32:1, 2) Irarikin anne, e a tia n noraki bwa e aki kona ni katokaki rikirakeni karababaan nako te Tautaeka n Uea ao n totokanikai i aon aaro n totoko nako.—Itaia 54:17.

9. (a) Tera reireiara n te kaikonaki ibukini koraan te matitati? (b) Tera reireiara n aei ibukin Iehova ma Iesu?

⁹ Tera reireiara man te kaikonaki ibukini koraan te matitati? Ti boni bae ni maeka n taabo ake a karako iai taani Kakoaua, ke n taabo ake ti aki kona n nora uaan ara uarongorongo teutana n te tai ae waekoa. Ma ngkana ti ururinga ae e kona n tokanikai i aoni bwaai n tutuki nako te babaire n te Tautaeka n Uea, ti na boni kakorakoraaki iai n nanomwaaka. N te katoto, ngke e roko Brother Edwin Skinner i Inria n 1926 ao a boni karako mwaitiia taani Kakoaua n te aba anne. N te moantai, e karako naba te rikirake ao e taekinaki bwa e “rangi ni kangaanga” naba te mwakuri. Ma e bon teimatoa teuaei n uarongorongo ao e nora aron rongorongon te Tautaeka n Uea n tokanikai i aoni bwaai n tutuki aika korakora. E a raka ngkai i aon 37,000 mwaitiia taani Kakoaua aika katoatai n uarongorongo i Inria, ao e raka i aon 108,000 aika a kaea te Kauring n te ririki ae nako. Iangoa naba te katoto n aroni kamimin raababan nako te babaire n te Tautaeka n Uea. E a bon tibwa moanaki te mwakuri i Zambia n te ririki are e roko iai Brother Skinner i Inria. Ao a a raka ngkai i aon 170,000 mwaitiia taan uarongorongo ikanne, ao 763,915 ake a kaea te Kauring n 2013. Nanon aei bwa temanna mai buakoia aomata aika 18 i Zambia ae e roko ni kaea te Kauring. Ai boni kamimira te rikirake anne!

10. Tera nanon te kaikonaki ibukin te iiti?

¹⁰ Wareka Mataio 13:33. Tera nanon te kaikonaki ibukin te iiti? E kaineti naba te  kaikonaki aei ma rongorongon te Tautaeka n Uea ao aroni bitakini maiuia aomata iai. E tei ‘te bua ni burawa ae bubura’ ibukia natannaomata ni kabane, ao e tei rikirakena n te iiti ibukin raababan nako rongorongon te Tautaeka n Uea rinanon te mwakuri n uarongorongo. E kona n noraki raoi rikirakeni koraan te matitati, ma e aki noraki butanakon te iiti i nanon te burawa n te moantai. Ma tabeua te tai imwina, e a kona n noraki mwakurin te iiti.

11. Bukin tera bwa e kamanena Iesu te kaikonaki ibukin te iiti?

¹¹ Bukin tera bwa e kamanena Iesu te kaikonaki aei? E boni kaotia bwa iai mwaakan rongorongon te Tautaeka n Uea n raababanako riki ao ni kariki bitaki. E a tia n tataekinaki rongorongon te Tautaeka n Uea “nako tabon aonnaba.” (Mwakuri 1:8) Ma e ngae n anne, a aki kona n noraki n taai nako bitaki aika riki man te rongorongo anne, ao tao a aki kona naba n noraki uaana tabeua n te moantai. Ma bon iai te bitaki ae tiaki mwaitiia aomata ma boni bitaki n aroaroia naake a butimwaea te rongorongo ae rangi ni butanako aei.—I-Rom 12:2; I-Ebeto 4:22, 23.

12, 13. Taekini katoto ibukin aron rikiraken uarongorongoan te Tautaeka n Uea, n aron raoi ae kabwarabwaraaki n te kaikonaki ibukin te iiti.

¹² N angiin te tai, e kona n noraki uaan te uarongorongo imwin ririki aika bati man te tai are e moanaki iai te mwakuri. N te katoto, a uarongorongo n 1982 n te kaawa ae uarereke ae tionako, Franz ma Margit ao a a manga beku n te aobiti n tararua i Brazil. Iai i buakoia aomata ake a moanaki aia reirei n te Baibara irouia naakai te tina temanna ma natina aika aman. E rangi ni mamaamaa te ataeinimwaane are te kabanea n ikawai i buakoia mwaane are ai 12 ana ririki n te tai anne, ao n angiin te tai e kataia ni karabaa imwaini moanakin te reirei. Kioina ngke e a bitaki mwiokoaia te taanga aei, a aikoa kona n reitaanako te reirei ma naakai. Ma a a manga kawara te kaawa aei 25 te ririki imwina. Tera are a noria? Bon te ekaretia ae 69 taan uarongorongo iai, 13 regular bwaiania ao a bane ni bobotaki n te Tabo n Taromauri ae boou. Ao tera aron te ataeinimwaane are e mamaamaa? E a beku ngkai bwa te tia babaire n te rabwata n unimwaane! N aron raoi te iiti are n ana kaikonaki Iesu, e a tia n rikirake rongorongon te Tautaeka n Uea ao ni bitii maiuia aomata aika bati ao a rangi ni kimwareirei iai taanga aika roko aikai!

¹³ E a tia n teretere raoi mwaakan rongorongon te Tautaeka n Uea ni biiti aroia aomata n aaba ake e katabuaki iai, uarongorongoan te Tautaeka n Uea i aan te tua. E boni kangaanga ataakin raababan nako te rongorongo n aaba akanne, ao n angiin te tai ti boni kubanako n nori mwina. N te katoto, ti na iangoa Cuba. E roko iai rongorongon te Tautaeka n Uea n 1910, ao e kawara Cuba Brother Russell n 1913. E boni waeremwe te rikirake n te moantai. Tera ae ti ataia ngkai ibukin Cuba? E a raka i aon 96,000 mwaitiia taan tataekina te rongorongo ae raoiroi, ao 229,726 ake a kaea te Kauring n 2013 ae nanona bwa temanna te aomata mai buakoia kaain te aba aika 48. Ao n aaba ake e aki katabuaki iai te uarongorongo, e a bae n tia n roko rongorongon te Tautaeka n Uea n taabo ake a iangoia taani Kakoaua bwa e uarereke te mwakuri iai. *—Te Minita 8:7; 11:5.

14, 15. (a) Ti na kangaa ni kakabwaiaaki man te reirei ae boutokaa te kaikonaki ibukin te iiti? (b) Tera reireiara n aei ibukin Iehova ma Iesu?

¹⁴ Ti na kangaa ni kakabwaiaaki man te bwai are e reireinira Iesu n te kaikonaki ibukin te iiti? Ngkana ti kananoi ara iango n nanon ana kaikonaki Iesu, ti a ataia iai ae ti aki riai n rangi n tabeaianga ibukin aroni karokoan rongorongon te Tautaeka n Uea aei irouia mirion ma mirion ake a tuai n  ongoraeia. A bane ni mena bwaai ni kabane i aani mwaakan Iehova. Ma tera ara mwakuri? E kaekaaki anne n Ana Taeka te Atua ni kangai: “Ko na kamae am uaa n ununiki n te ingabong, ao tai motika rawani baim n te tairiki: ba ko aki ata ae na materaoi, ba tao aei ke anne, ao tao a na uaia n raoiroi.” (Te Minita 11:6, BG) Ni koauana, ti riai n uringnga n taai nako ni butiia Iehova bwa e na kakabwaiaa te mwakuri n uarongorongo, ai moarara riki n aaba ake e katabuakaki iai te mwakuri.—I-Ebeto 6:18-20.

¹⁵ Irarikin anne, ti riai n aki kabwarai nanora ngkana ti aki nora uaan ara mwakuri n te moantai. Ti na bon aki kakeaa bongan te taeka ae “bongini baika moani waakinaki aika uarereke.” (Tekaria 4:10, NW) N tokina, a kona n noraki uaaia aika rangi ni bati ma ni kamimi riki nakon ae ti kantaningai!—Taian Areru 40:5; Tekaria 4:7.

16. Tera nanon te kaikonaki ibukin te tia iokinibwai ae mwamwananga ao te bwai ae kakawaki ae karabaaki?

¹⁶ Wareka Mataio 13:44-46. Tera nanon te kaikonaki ibukin te tia iokinibwai ae mwamwananga ao te bwai ae kakawaki ae karabaaki? N ana bong Iesu, a mwananga taan iokinibwai tabeman n rokoroko naba ni Marawan Inria, ibukini karekeani moomini bwaeao aika moan raraoi. E tei te tia iokinibwai n te kaikonaki aei ibukia aomata aika raoiroi nanoia, ake a kabanei korakoraia bwa a aonga n reke irouia baika a kainnanoi ibukin aia onimaki. E tei “moomin te bwaeao teuana ae rangi ni kakawaki” ibukin te koaua ae kakawaki ni kaineti ma te Tautaeka n Uea. Ngke e a ataa kakawakini moomin te bwaeao te tia iokinibwai aei, e a kukurei ni “waekoa” ni kaboonakoi ana bwai ni kabane bwa e aonga ni kona ni kabooa. E taekina naba Iesu te mwaane ae mwakuri n te tawaana, ao e kunea te bwai ae kakawaki ae “karabaaki.” E kaokoro te tia iokinibwai ma te mwaane aei bwa e aki ukoukora te bwai ae kakawaki. Ma titeboo ana iango ma te tia iokinibwai, ae e kukurei ni kaboonakoi “ana bwai ni kabane” bwa e aonga n reke irouna te bwai ae kakawaki aei.

17. Bukin tera ngke e taekina Iesu te kaikonaki ibukin te tia iokinibwai ae mwamwananga ao te bwai ae kakawaki ae karabaaki?

¹⁷ Bukin tera ngke e taekini kaikonaki aika uoua akanne Iesu? E boni kaotia iai bwa e kakaokoro aron reken te koaua. Tabeman a kabanei korakoraia n ukoukoria bwa e aonga n reke. Ao ake tabeman, a a tia ni karekea bwa e roko te aba irouia e ngae naba ngke a aki ukoukoria. E ngae ngke tera aron reken te koaua, ma a ataa kakawakin te bwai ae reke irouia aomata nako, ao e kukurei ni kakeai bwaai ke aroaro tabeua ake e taneiai iai ao e nimta te koaua.

18. (a) Ti na kangaa ni kakabwaiaaki mani kaikonaki aika uoua aikai? (b) Tera reireiara iai ibukin Iehova ma Iesu?

¹⁸ Ti na kangaa ni kakabwaiaaki mani kaikonaki aika uoua aikai? (Mataio 6:19-21) Titirakiniko ni kangai: ‘Iai irou aroaroia mwaane aikai? E rangi ni kakawaki naba te koaua irou? I kukurei ni kakeai baika I taatangiri bwa I aonga n nimta te koaua, ke I kariaia bwaai riki tabeua n aron tabeu ni mwengau ni katoabong bwa a na tukai mai iai?’ (Mataio 6:22-24, 33; Ruka 5:27, 28; I-Biribi 3:8) Ngkana e rangi ni korakora kimwareireira n reken te koaua, e na matoa riki ara motinnano ae ti na teimatoa ni moanibwaia te koaua.

19. Tera ae ti na rinanona n te kaongora ae imwina?

¹⁹ Ti bia kaotiotira bwa ti a tia n ongora ao n ota raoi n nanoni kaikonaki aika n te Tautaeka n Uea. Uringnga bwa ti karaoa anne tiaki tii ibukin ataakin nanoia, ma bon ibukini maiuakinan reirei aika ti a tia n atai. Ti na manga rinanoi kaikonaki aika tenua riki ao n nori reireiara mai iai, n te kaongora ae imwina.