1, 2. Antai Nibwani mataniwin nanora, ao e aera ngkai ti na kakaitau ngkai iai iroura?

E KARIKIIA aomata Iehova ma inaomataia n rinea ae a na karaoia, ae te kona n rinea te bwai teuana ma teuana. E anga te Atua te bwai ni kairiri ae kakawaki ae te mataniwi n nano ibukin ataan ae eti ao ae bure, nakon Atam ao Ewa ma natiia ake a na riki. Ngkana ti kabongana raoi, ti na buokaki iai ni karaoa ae raoiroi ao n rawa ni karaoa ae kairua. Boni kakoauaan ana tangira te Atua ibukira ao nanona ibukia aomata bwa a na karaoa ae raoiroi, ngkai e anganira mataniwin nanora.

² Ni boong aikai, iai inaomataia aomata n ira mataniwin nanoia. (Wareka I-Rom 2:14, 15.) E ngae ngke a bati ake a tia n aki iri nanon ana kaetieti te Baibara, ma ti noria bwa iai tabeman aika teimatoa ni karaoa ae raoiroi ao n ribaa ae buakaka. A totokoaki aomata aika bati ni mataniwin nanoia bwa a na aki karaoi mwakuri aika rangi ni buakaka. Iangoa rikirakeni buakakan te waaki aei, ngke arona bwa akea mataniwin nanon temanna ma temanna! Ti na bae ni kaman ongo rikiraken te buakaka nakon ae ti ongoraei ngkai. Ai kakaitaura ngaira ngkai e a tia te Atua ni karikiia aomata ma te mataniwi n nano!

3. Tera manenan te mataniwi n nano ae kataneiaaki nakon te ekaretia ni Kristian?

 ³ A aki tangiria angia aomata ni kataneiaa mataniwin nanoia, ma tiaki anne aroia ana toro Iehova. A tangira mataniwin nanoia bwa e na kauringia ae a inanoi ma kaetieti n ataan ae eti ao ae bure, ae raoiroi ao ae buakaka n aron ae kaotaki n Ana Taeka te Atua. E kona te mataniwi n nano ae kataneiaaki, n rangi n ibuobuoki ni boutokaa katiteuanaakin te ekaretia ni Kristian. Ma, tiaki tii kammwakuran te iango, kataneiaakin ao kabonganaani mataniwin nanora ni Kristian. E kairekerekeaki te mataniwi n nano ae raoiroi n te Baibara, ma te onimaki ao te tangira. E korea aei Bauro: “E karaoaki te babaire aei bwa ti aonga ni kaota te tangira ae nako man te nano ae itiaki, ao mani mataniwin te nano ae raoiroi, ao man te onimaki ae aki mwamwanaa te aba.” (1 Tim. 1:5) Ngkana ti kataneiaa mataniwin nanora ao n iria, e na rikirake tangiran Iehova iroura ao e na korakora ara onimaki. Ma, e oti korakoran ara onimaki, raoiroin nanora ao kani kakukureian Iehova n arora ni kabongana mataniwin nanora. Ni koauana, e kaotaki ni bwanaan nanora aei bwa aeka n aomata raa ngaira.

4. Ti na kangaa ni kataneiaa mataniwin nanora?

⁴ Ma ti na kangaa ni kataneiaa mataniwin nanora? Aanga ibukin anne bon te katoatai n reiakina te Baibara, kananoan te baere ti warekia ao maiuakinana. E teretere bwa e tangiraki ae bati riki nakon tii ataakini baika koaua ao reiakinan tuua. N reiakinan te Baibara iroura, ti na ririkirake iai ni kinaa Iehova, aroarona, anuana ao baike e tangiri ao n ribai. E kona mataniwin nanora ni waekoa n atai baikanne ibukin Iehova ae te Atua. Ikai are ti a kairaki iai bwa ti na rikirake riki n iango n ai arona.

5. Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

⁵ Ma ti na bae n titiraki ni kangai: E kangaa te mataniwi n nano ae kataneiaaki raoi ni buokira ni karaoan ara motinnano? Ti na kangaa ni karinei aia motinnano tarira n te onimaki? Ao e na kangaa mataniwin nanora ni kairira nakoni mwakuri aika raraoi? N iaiangoan titiraki akanne, ti na rinanoi aanga aika tenua ibukin irakini mataniwin nanora ni karaoan ae raoiroi: (1) tararuaani marurungira, (2) te kaokirii ao (3) te mwakuri ni minita.

6. Tera ae kona ni kauekei titiraki ao motinnano aika riai iangoaia?

⁶ Ti kaungaaki n te Baibara bwa ti na rarawa nakoni mwakuri aika karuanikai ao n taubaang n aaro nako, n aron te amwamwarake ao te momoi. (TaeRab. 23:20; 2 Kor. 7:1) Ti kamanoaki man te aoraki ae korakora, ngkana ti mutiakini booto n reirei man te Baibara, e ngae naba ngkana ti rotaki n te kara ao te aki konamaki. A tauraoi n aaba tabeua bwainnaoraki ake a taneiai ni kabonganaaki ao aika kakaokoro naba aekakia. A katoatai aobiti n tararua ni karerekei aia reta taari ibukin rinanoani bwainnaoraki aika kakaokoro ake a na kabonganai. A bati aika titiraki ni kangai: “E kona ana toro Iehova ni butimwaea te aeka ni bwainnaoraki anne?”

7. Ti na kangaa ni karaoi ara motinnano ibukini bwainnaoraki?

⁷ E aki riai te aobiti n tararua ke unimwaane n te ekaretia n am aono ni karaoi ana motinnano te Tia Kakoaua temanna ibukin tararuaani marurungina, e ngae naba ngkana e titiraki te bwai ae na karaoia. (IKar. 6:5) A kona ni maroroakin ana kaetieti Iehova ma ngaia, bwa e na karaoa oin ana motinnano iai. N te katoto, e riai te Kristian n uringa te tua man te Baibara ae ‘teimatoa n rawa nakon . . . te raraa.’ (Mwa. 15:29) A katereaki bwa iai bwainnaoraki aika irekereke ma karinan te raraa ni bwanin, ke teuana mai buakoni mwakorokorona aika aua. E kona te atatai  aei ni kairaraanga mataniwin nanon te Kristian ngkana e karaoa ana motinnano ibukini mwakorokoro n raraa aika uarereke, ake a anaaki mani mwakorokoro n raraa aika aua akanne. * Ma tera riki ana reirei ni kairiri te Baibara ae ti kona n iaiangoia ibukin ara bwainnaoraki?

8. Ti na kangaa ni buokaki n I-Biribi 4:5 ibukin tararuaani marurungira?

⁸ E taekinaki n Taeka N Rabakau 14:15 (BG) aei: “E kakoauai taeka ni kabane te aomata ae aki wanawana; ma e tarataraa raoi nakonakona te aomata ae nanowanawana.” A bae n akea katokan aoraki tabeua. Ngaia are, ti riai n iangoraoi ibukini bwainnaoraki ake a taekinaki bwa a kamarurung, mangaia bon akea koauaia. E korea aei Bauro ni kairana n te taamnei: “E na ataaki wanawanami irouia aomata nako.” (IBir. 4:5) E kona nanowanawanara n tukira ni kabanea te tai ae bati ibukini kawakinani marurungira, ike ti a aki kaatuua iaiangoani bwaai n taamnei. Ngkana ti kaatuua ao ni moanibwaia tararuaani marurungira, ti kona n ruanikai ibukin tabeakinan riki nanora. (IBir. 2:4) A kakawaki riki bwaai n taamnei ao ti riai n teimatoa ni bwaina te wanawana ibukini marurungira.—Wareka I-Biribi 1:10.

9. A kaanga n rotaki ara motinnano ibukin te marurung n I-Rom 14: 13, 19, ao e na kangaa n ruanikai iai katiteuanaakira?

⁹ E aki karin ana iango te Kristian ae wanawana irouia tabemwaang. N aban Eurobe teuana, a kakorakoraia te taanga teuana ni kaungaia tabeman bwa a na kabonganai bwatin ibukini kanakoraoan te amwarake ao ni kana te amwarake ae kamarurung. A kairoroia taari tabeman bwa a na kabonganai aeka ni bwatin ibukin amwarake aikai, ma a rawa tabeman ni kabonganai. A noraki mwina aika aki raoiroi tabeua te tai imwina ao a bati aika un iai. Iai inaomataia taanga n rineia ibukia bwa e riai ke e aki kabonganaaia. Ma e wanawana te aba ngkana e uruanaki katiteuanaakin te ekaretia ibukin tararuaan te marurung? N taai akekei, a kakaokoro aia iango Kristian rimoa ake i Rom, ibukini kanakin amwarake ma kawakinani boong tabeua. Tera te reirei ni kairiri are e angania Bauro? E taku ni kaineti ma baikanne: “E motikia temanna bwa e kakawaki riki te bong teuana nakon are teuana, ma e motikia are temanna bwa titeboo boongi nako. Ke a bane ni karekei raoi aia iango iai aomata n tatabemania nako.” E kakawaki bwa e na aki kaakaki te bwai ni kabwakabwaka i mataia tabemwaang.—Wareka I-Rom 14:5, 13, 15, 19, 20.

10. E aera bwa ti riai ni karinei aia motinnano tabeman? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

¹⁰ Ngkana ti aki ota n ana motinnano tarira n te onimaki temanna i aoni bwaai tabeua, ti riai n aki waekoa ni kabuakakaa ke ni kairoroa bwa e na bita ana iango. Tao e teimatoa ni “mamaara” mataniwin nanona ao e tangira riki kataneiaakina ke e kai rotaki n itera tabeua. (1 Kor. 8:11,12) N iterana are teuana,  tao ti kainnanoa naba tuoani mataniwin nanora, ae bae n tangira riki kataneiaakina bwa e aonga ni boraoi ma ana kaetieti te Atua. Ni kaineti ma bwaai n aron tararuaani marurungira, ti riai n tatabemanira nako ni karaoi oin ara motinnano ao ni kaaitarai mwia.

11, 12. Tera te reirei ni kairiri man te Baibara ae ti na ururingnga n rinean ara kaokirii?

¹¹ E karikia aomata Iehova bwa a na kona ni kukurei ao ni buokaki man te kaokirii. E koreia Toromon bwa iai “te tai ni ngare” ao “te tai ni maie.” (TeMin. 3:4, BK) Ma a aki bane kaokirii ni karekea te ibuobuoki, kamotirawaan te rabwata ke kaboouan te iango, ao e aki raoiroi naba karaoana n ae riao ke ni katoatai. E na kangaa mataniwin nanora ni buokira bwa ti na boutokaa kakukurein te kaokirii ao ni buokaki iai?

¹² Ti kauringaki n te Baibara bwa ti na rarawa nakon aroaro aika “ana mwakuri te rabwata.” A irekereke mwakuri aikai ma “te wene ni bure, te kamwara, te aroaro ae kammaira, taromauriani bouannanti, te tabunea, te kairiribai, te kiriwe, te bakantang, taian un, te ikakaiwi, te iraraure, te iraraure n te Aro, te nanonibwi, te koro ni manging, botaki aika akea te taubaang iai, ao aroaro riki n aron aikai.” E koreia Bauro bwa “a na aki rin te koraki ake a kakaraoi baikai n ana Tautaeka n Uea te Atua.” (IKar. 5:19-21) Ibukin anne, ti kona n titirakinira aei: ‘E kairai mataniwin nanou bwa N na irii takaakaro ake e korakora iai te iowawa, te kaiangatoa, te nano n aba, ke te tiritiri? E kauringai bwanaan nanou ngkana I kaririaki ni matakuakina te taamnei ae bwaitingako, ke teuana ae kaungaa te wene ni bure, te koro ni manging ke te tabunea?’

13. Ti na kangaa ni buokaki n te taeka n reirei ae n 1 Timoteo 4:8 ao Taekan N Rabakau 13:20 ibukin te kaokirii?

¹³ Ti anganaki naba booto n reirei man te Baibara ibukini buokara, ni kanakoraoa mataniwin nanora ibukin te kaokirii. Teuana boni ‘manenan teutana te kamarurung n te rabwata.’ (1 Tim. 4:8) A bati ake a taku bwa e totokoa te aoraki ao e kamarurunga te rabwata ao te iango, ngkana e katoatai karaoana. Ngkana ti kani karaoa te kamarurung n te kurubu, ti riai n ira buakona? Ti tuangaki ae kangai n Taeka N Rabakau 13:20 (BG): “Ko na nakonako ma aomata aika rabakau, ao ko na rabakau iai: ma e na maraki te aomata ngkana e raonia akana nanobaba.” E aki ngkanne nanonaki n aei bwa ti riai n ira mataniwin nanora ae kataneiaaki n te Baibara ibukin rinean ara kaokirii?

14. E kangaa temanna te roro n rikirake ni maiuakina I-Rom 14:2-4?

¹⁴ Bon iai natiia Christian ao Daniela aika uoman, aika kakatebwi tabun aia ririki. E ururing rikaaki Christian n taku: “Ti mamaroroakina te kaokirii n ara tai n Taromauri n Utu n te tairiki. Ti kakoauaa ae iai aanga tabeua aika kakukurei ao n raoiroi ao iai aika aki. Antai aika iangoaki bwa raao aika raraoi? E taekina aki kukureina natira te aine temanna bwa n te motirawa ae uarereke n ana tabo n reirei, iai tabeman taani Kakoaua aika rooro n rikirake, ake a a arona te aro ae e aki raoiroi n taraakina irouna. Ao e namakinna ae e a iraraang iai. Ti ataia bwa a bane n iai mataniwin nanora, ao ti wanawana ngkana ti kairaki iai n rinea ae ti na karaoia ao ma antai.”—Wareka I-Rom 14:2-4.

15. Ti na kangaa ni buokaki ibukini bairean ara kaokirii, n iaiangoani Mataio 6:33?

¹⁵ Ti riai naba n titirakinira bwa n ningai ae ti na kaokirii iai. Ko bairea am kaokirii n taai ake a baireaki iai mwakuri ibukin Iehova n aroni bobotaki n taromauri, te mwakuri ni minita ao am reirei n te Baibara i bon iroum? Ke ko kataia ni karinraei mwakuri akanne ma taai ni kaokirii? Baikara bwaai aika moanibwai iroum? E taku Iesu: “Mangaia are  teimatoa n ukoukora moa ana tautaeka n uea te Atua ma ana raoiroi, ao a na karekeaki baikai nakoimi.” (Mat. 6:33) E kauringko mataniwin nanom bwa ko na iangoi baika kakawaki, aika n ana taeka n reirei Iesu?

16. E na kangaa mataniwin nanora ni kaungaira nakon te uarongorongo?

¹⁶ E bati riki ae karaoia mataniwin nanora ae raoiroi, nakon tii kauringaara ibukin aki karaoan te bure. E kairira nakoni karaoani mwakuri aika raraoi. Ae kakawaki riki mai iai, bon uataboan te mwakuri ni minita man te auti teuana ma teuana, ao te uarongorongo n te tai ae aki baireaki. E kairaki mataniwin nanoni Bauro bwa e na karaoa anne. E korea aei: “Bwa I kabaeaki bwa N na karaoia. Bwa I kaawa ngkana I aki tataekina te rongorongo ae raoiroi!” (1 Kor. 9:16) Ngkana ti kakairi irouna, e na taetae mataniwin nanora ni kauringira bwa ti karaoa ae eti. Ao n arora n tataekina te rongorongo ae raoiroi, ti a kairii iai mataniwin nanoia naake ti maroro ma ngaiia nakon te raoiroi. E taku Bauro: “Ma ti kaotiota te koaua ao ti a riki bwa te katoto ae raoiroi nakoni mataniwin nanoia aomata nako, i matan te Atua.”—2 Kor. 4:2.

17. E kangaa te tari te aine ae te roro n rikirake n ira mataniwin nanona?

¹⁷ E reiakina te biology ae reiakinani baika maiu n te reirei Jacqueline ngke 16 ana ririki. E kabwarabwaraaki n aanga aika kakaokoro te reirei ae te ewarutin ae rikini bwaai i bon irouia. “E teimatoa n rarawa mataniwin nanou n ira buakoni baike a maroroakinaki n te reirei. I bon aki kona ni boutokaa te reirei anne. I kawara te tia reirei ao ni kabwarabwaraa bukina. I mimi bwa e aki un ao e anganai au tai bwa N na kabwarabwaraa te karikibwai nakoia raou n reirei.” E namakina te raunnano Jacqueline man irakin mataniwin nanona, are e a tia ni kataneiaaki n te Baibara. E kairiko naba mataniwin nanom ni karaoa ae eti?

18. E aera bwa ti tangira te mataniwi n nano ae raoiroi ao n onimakinaki?

¹⁸ Ai raoiroira ngkana tiara bon kaboraoani maiura ma ana kaetieti ao aroaron Iehova! Ngkana ti na karaoa anne, e kona mataniwin nanora n riki bwa te bwai ni mwakuri ae rangi n ibuobuoki. Ngkana ti katoatai n reiakina Ana Taeka te Atua, kananoani baike ti kunei n ara ukeuke ao te kakorakora ni maiuakinna, ti a kataneia iai mataniwin nanora. E na kakoauaaki ngkanne bwa bon te bwai ae rangi n onimakinaki iroun te Kristian!