“Teei n Nene n te Onimaki”
“Teei n nene n te onimaki, . . . kakorakoraingkami.”
ANENE: 60, 64
1. (a) Tera are e karaoia Betero n tain te angibuaka n Namani Kariraia? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.) (b) Bukin tera ngke e a moanna n iinako Betero?
E KABOKORAKORA te abotoro Betero ao tabeman taan rimwini Kristo, ni bwetuaa aia booti rinanoni Namani Kariraia n tain te angibuaka n te tairiki. A mimi ngke a tii nora naba Iesu n nakonako i aon te nama. E wewete Betero nakon Iesu, n tuangnga ngkana e kona n nakonako i aon te ran ni kawaria. Ngke e tuangnga Iesu bwa e na kawaria, e ruo Betero man te booti ao e mimi te aba ngke e nakonako riaon taari ae mareburebu nakoina. Ma imwin tabeua te tai, e a moanna n iinako Betero. Bukin tera? E roko irouna te maaku ngke e nora korakoran te angibuaka. E takaruaea Iesu, are e waekoa n taua bain teuaei man taku: “Ai karakora am onimaki, e aera ngkai ko nanououa?”—Mat. 14:24-32.
2. Tera ae ti nang rinanona?
2 Ti na iangoi tenua iterani maiuni Betero aika irekereke ma te onimaki. (1) aroni Betero ni moani kaota onimakinan ana ibuobuoki te Atua, (2) bukina irouni Betero ngke e a moanna ni bua ana onimaki, ao (3) te bwai ae buoka Betero ni manga kakorakoraa ana onimaki. Ti kona ni buokaki bwa ti na ‘tei n nene n te onimaki’ man neneran reirei aikai.—1 Kor. 16:13.
ONIMAKINA ANA IBUOBUOKI TE ATUA
3. E aera ngke e ruo man te booti Betero, ao ti na kangaa ni karaoa ae aron naba aei?
3 Ngke e ruo Betero man te booti ao n nakonako i aon te ran, e karaoa anne bwa e korakora ana onimaki. E boni weteaki Betero iroun Iesu ao e onimakina mwaakan te Atua, bwa e na buokia n aron are buoka naba Iesu. Ai arora naba, ngkana ti katabui maiura nakon Iehova ao ni bwabetito, ti karaoia ibukin ara onimaki. E weteira Iesu bwa ti na riki bwa taan rimwina ao n tou mwini mwanekana. Ti riai n onimakina Iesu ao te Atua, n aki nanokokoraki irouia bwa a na buokira n aanga aika kakaokoro.—Ioa. 14:1; wareka 1 Betero 2:21.
4, 5. E aera bwa e kakawaki ae e na iai ara onimaki?
4 E kakawaki bwa e na iai ara te onimaki. N aron ana onimaki Betero are e kona iai n nakonako i aon te ran, ti kona naba ni karaoi bwaai tabeua ngkana iai ara onimaki, ake aki kona aomata ni karaoi. (Mat. 21:21, 22) N te katoto, a bati i buakora aika a tia ni kakorakoraia ni bitii aroarora ao ara mwakuri, n te aro are ti a kuri n aki kinaaki irouia naake a kinaira ngkoa. E buoka ara kakorakora Iehova ibukina bwa ti karaoi bitaki aikai ibukin onimakinana. (Wareka I-Korote 3:5-10.) Ti kairaki n ara onimaki bwa ti na katabui maiura nakon Iehova ao n riki bwa raoraona, ae te bwai ae ti aki kona ni karaoia n oini korakorara.—IEbe. 2:8.
5 Ti teimatoa ni kakorakoraaki man ara onimaki. Ti kona iai n totokoi ana mwakuri nako ara kairiribai ae korakora, ae te Riaboro. (IEbe. 6:16) Irarikin anne, ti na buokaki ni kakerikaaka raraomara n taai ni kataaki, ngkana ti onimakina Iehova. E taekinna bwa ngkana ti kairaki n ara onimaki bwa ti na ukoukora moa te Tautaeka n Uea, e na karekei baika ti kainnanoi. (Mat. 6:30-34) Ma ae kakawaki riki ibukin ara onimaki, ti na karekea te bwaintituaraoi ae te maiu ae akea tokina, ae a aki kona ni karekea aomata n oini korakoraia.—Ioa. 3:16.
E MAMAARA TE ONIMAKI NGKANA E AKI KAATUUAKI IANGOANA
6, 7. (a) Tera ae ti kona ni kabotaua iai te angibuaka ao naao ake a otabwaninia Betero? (b) E aera bwa ti riai ni kakoauaa ae e kona ni mamaara ara onimaki?
6 E bae ni kabotauaki te ang ao naao ake a otabwaninia Betero ngke e nakonako i aon te ran, ma kataaki ao kariri nakoira ngkai ti katabui maiura nakon te Atua. E ngae naba ngkana a rangi ni kakaiaki, ma ti kona n tei n nene man ana ibuobuoki Iehova. Ko uringnga are e aki iinako Betero mani karen te ang ke te nao ae bubura. Ururingi baike a riki teuana imwin teuana: “E maaku ngke e nora korakoran te angibuaka.” (Mat. 14:30) E aki kaatuua ana iango iroun Iesu, ao e a kerikaaki ana onimaki. Ti kona ni moanna n iinako ngkana ti “nora . . . te angibuaka” ao ni kaatuua iangoani korakorana ao n nanokokoraki bwa e na buokira Iehova ke e na aki.
7 Ti riai ni kakoauaa ae e kona ni mamaara ara onimaki, bwa e taekinaki n te Baibara bwa kaanga aron ‘te bure ae e kai nimnimtira’ te onimaki ae tabe ni kekerikaaki ke ni mamaara. (Ebera 12:1) N aron are e karaoia Betero, e kona ara onimaki ni waekoa ni mamaara ngkana ti kaatuui iangoani baika bure. Ti na kangaa n ataia bwa ti ruanikai ke ti aki ibukin anne? Iangoi titiraki tabeua ibukin tuoakira.
8. E na kangaa n taraa n aki koaua nakoira ana berita te Atua nakon ake rimoa?
8 A a taraa n aki koaua ana berita te Atua irou ngkai nakon ake rimoa? N te katoto, e a tia ni beritanna te Atua bwa e na kamauna te waaki ae ngkai. Ma, ti kaririaki ni waaki ni kaokirii aika bati mani kakaokoro n te aonnaba, ike a a kamamaraa onimakinan ana berita te Atua iroura? Ti na bae ni moanna n nanououa Aba. 2:3) Aio te katoto riki teuana. E berita te Atua bwa e na kabwarai ara bure ngke e anga te karea ni kaboomwi. Ngkana ngaia bwa ti a moanna n ururingi ara bure ake rimoa, ti na tabe n nanououa bwa e ‘kamaunai’ raoi ara bure Iehova ke e aki. (Mwa. 3:19) Ibukin anne, ti a kona ni kabuaa iai kimwareireira n ara beku iroun te Atua, ao ni katoka te uarongorongo nakoia aomata.
ibukini kaanin rokon te toki. (9. Tera ae na riki ngkana ti kaatuui iangoani baike ti bon tangiri?
9 I teimatoa ni kakorakoraai n au beku iroun te Atua, n arou ngkoa? E kaotia te abotoro Bauro bwa e kairira ara mwakuri korakora ibukin Iehova bwa ti na karekea te “aki nanokokoraki teutana n te kantaninga, ni karokoa te toki.” Ma, tera ae na riki ngkana ti tabe ni kakorakoraira ni kaatuui iangoani baike ti bon tangiri, tao n aron butimwaean te mwakuri ae bubura te boo iai ma e angabuaka iai ara taromauri? E kona ni mamaara ara onimaki ao ti a kona n “taningaroti,” ike e a karako iai karaoan ara beku ibukin Iehova nakon are ti kona.—Ebera 6:10-12.
10. Ti na kangaa ni kaota onimakinan Iehova, ni kabwaraan aia bure tabemwaang iroura?
10 E kangaanga irou kabwaraani buure? Ngkana a kaunira ke ni kammarakira tabeman, ti kona n iaiangoa marakira iai ao imwina, ti kaririaki bwa ti na kakaonakoia ke ni katoka reitakira ma ngaiia. Ni kaitaraan anne, ti kaota onimakinan Iehova iroura ngkana ti kabwarai buure. Ni kangaa? A taarau iroura aika bure nakoira, n aron ae ti taarau iroun te Atua ngkana ti bure nakoina. (Ruka 11:4) Ti kakoauaa ae e kakawaki riki kabwaraan aia bure tabemwaang iroura ibukini karekean akoara iroun te Atua, nakon are a na kabwaraa aia taarau nakoira. A ataia taan rimwin Iesu ae e tangiraki te onimaki ibukini kabwaraan aia bure tabemwaang. Ngke e tuangia bwa a na okioki ni kabwarai naba aia bure naake a bure nakoia, a a bubutii ni kangai: “Kakorakoraa riki ara onimaki.”—Ruka 17:1-5.
11. E aera bwa ti kona n aki karekea kakabwaiaara n te reirei ni kairiri man te Baibara?
11 I un ngkana I anganaki te reirei ni kairiri man te Baibara? N oneani mwin are ti na kakaaea te anga ae ti na kakabwaiaaki iai man te reirei ni kairiri, ti bae ni kaatuui iangoani kabwaka tabeua ake iai ke te aomata are e reireinira. (TaeRab. 19:20) Ti a kona ngkanne n aki karekea iai reireiara ibukini kaboraoan ara iango ma te Atua.
12. Tera ae kaotaki iai iroun te aomata ae teimatoa n ngurengure, nakoia naake e mwiokoia Iehova bwa a na kairiia ana aomata?
12 I ngurengure ibukia taari mwaane ake a mwiokoaki n te ekaretia? A moanna n ngurengure nakoni Mote ao Aaron kaain Iteraera, ngke a kaatuua iangoan te ribooti ae e aki raoiroi ibukia tengaun tibwaai ake a karako aia onimaki. Ibukin anne, e tuangaki Mote iroun Iehova aei: “Ai ti maan ra n aki onimakinai?” (WarIte. 14:2-4, 11, BG) Ni koauana, a boni kaota aki onimakinan te Atua tibun Iteraera ake a ngurengure, n rineani Mote ao Aaron irouna. Ai arora naba, ngkana ti teimatoa n ngurengure ibukia naake e mwiokoia te Atua bwa a na kairiia ana aomata, tiaki bwa aei kanikinaean ae e mamaara onimakinan te Atua iroura?
13. E aera bwa ti na aki un ngkana ti atai kabwakara tabeua n ara onimaki?
13 E ngae n anne, tai un ngkana ko a ataia ae e a mamaara am onimaki. E rinanon naba anne te abotoro Betero, ngke e maaku ao n nanokokoraki. Ni koauana, iai taai ake e boaiia Iesu ana abotoro ake a ‘karako aia onimaki.’ (Mat. 16:8) Uringa reireiara ae kakawaki n te baere e karaoia Betero imwin nanokokorakina n ana onimaki, ao e a tabe n iinako i taari.
KAKORAKORAA AM ONIMAKI NI KAATUUA IANGOAN IESU
14, 15. (a) Tera ae karaoia Betero ngke e a moanna n iinako? (b) Ti aki kona n nora raoi Iesu, ngaia are ti na kaanga ni kona n ‘tataraia’?
14 E bae ni kani kataia Betero n okira te booti ngke e nora te angibuaka ao ni moanna n iinako. E bon rabakau n uaua, ngaia are e taraa n ae e iangoia bwa e kona n uaua n okira te booti. (Ioa. 21:7) N oneani mwin are e na onimakinna i bon irouna, e a manga kaatuua iaiangoan Iesu ao ni butimwaea ana ibuobuoki. Ngkana ti namakinna bwa e a tabe ni mamaara ara onimaki, ti riai ni kakairi iroun Betero. Ni kangaa?
15 N aroni Betero ni manga kaatuua iangoan Iesu, ti riai naba n “tataraa teuare te Mataniwi ae Rietata ao te tia Kakororaoa ara onimaki ae Iesu.” (Wareka Ebera 12:2, 3.) Ni koauana, ti aki kona n nora raoi Iesu n aron ae e noria Betero. Ma ti “tataraa” Iesu n arora n iaiangoi ana reirei ao ana mwakuri ao imwina, ti a kakairi raoi iai. Iangoi aanga tabeua n ana katoto Iesu ake ti kona ni kakairi iai. Ngkana ti maiuakini baikai, ti na karekea te ibuobuoki ae ti kainnanoia ibukin nenen ara onimaki.
16. E na kangaa ni kakorakoraaki ara onimaki man reiakinan te Baibara?
16 Kakorakoraa onimakinan te Baibara iroum. E kakoauaa Iesu te Baibara ae Ana Taeka te Atua, ao e anganira te kaetieti ae moan te tamaroa ibukin te maiu. (Ioa. 17:17) Ngkana ti na kakairi iroun Iesu, ti riai ni wareka te Baibara ni katoabong, n reiakinna ao ni kananoi ara iango iai. Irarikin te ukeuke n reirei n te Baibara, neneri reirei ake ko bae n aki mataata iai. N te katoto, e bae n rikirake kakoauaan ae e a rangi ni kaan tokin te waaki aei, man reiakinani baika koaua man te Baibara bwa ti a mena ni kabaneani boong. Kakorakoraa onimakinani berita man te Baibara ibukin taai aika na roko, mani ukeran taetae ni burabeti aika bati iai ake a a tia ni koro bukia. Karikirakea onimakinan ae e rangi ni kakawaki te Baibara, man iaiangoani katoto iai ake a tia ni kanakoraoa maiuia aomata. *—1 Tet. 2:13.
17. E aera bwa e teimatoa ni kakaonimaki Iesu n aki ongei kataaki aika kakaiaki, ao ti na kangaa ni kakairi irouna?
17 Kaatuui iangoan ana kakabwaia Iehova ake e beritan. N aron Iesu ni kaatuua tarataraan “te kimwareirei are kamenaaki imwaina,” e a kona iai n teimatoa ni kakaonimaki n aki ongei kataaki aika kakaiaki. (Ebera 12:2) E aki roko n te anaaki nanona n ana waaki nako te aonnaba. (Mat. 4:8-10) Ko kona naba ni kakairi iroun Iesu, ngkana ko iaiangoi ana berita Iehova aika kakukurei ibukim. Kataamneia bwa aongkoa ko korea taekan ke taamnein te bwai ae ko na karaoia n te waaki ae boou, n te tai are e waekoa iai te Atua ni kamauna te waaki ae buakaka aei. Korei araia naake ko ingainga ni kan noriia ngkana a kautaki man te mate, ao tera te bwai ae ko na taekinna nakoia. Ataia raoi bwa ana berita te Atua aikai bon tiaki tii ibukia te botannaomata ma bon ibukim naba.
18. E na kangaa te tataro n ibuobuoki ni kakorakoraa am onimaki?
18 Tataro ibukini kakorakoraan te onimaki. E reireinia Iesu taan rimwina bwa a na butiia Iehova taamneina ae raoiroi. (Ruka 11:9, 13) Ni karaoan aei, ko a tataroa iai kakorakoraan am onimaki, ae uaan naba te taamnei ae raoiroi. Taekina raoi te bwai ae ko tangiria, ni butiia te Atua ana ibuobuoki ibukin rotakim ni kataaki nako ake a kamamaraa am onimaki, tao n aroni kabwakam ni kabwarabure.
19. Tera te bwai ae ti na tarataraia n rinean raoraora?
19 Iraorao ma aomata aika korakora aia onimaki. E beerinoa rineaia raoraona Iesu, moarara riki naake a rangi ni kaan ma ngaia. Naakai bon raoraona ni kaan, aika abotoro ake a kaota korakoran aia onimaki ao kakaonimakia ni koaua n ongeabaia n ana tua. (Wareka Ioane 15:14, 15.) Ngaia are, n rineaia raoraom, tarataraia aika kaotiota aia onimaki n ongeabaia iroun Iesu. Ao uringnga ae kanikinaean te iraorao ae tamaroa bon te maroro n akea te imamaakin, e ngae naba ngkana ko anga te reirei ni kairiri ke ko butimwaeia.—TaeRab. 27:9.
20. Tera kakabwaiaara mani kakorakoraan aia onimaki tabemwaang?
20 Buoka kakorakoraan aia onimaki tabemwaang. E kakorakoraa aia onimaki taan rimwina Iesu n ana taeka ao n ana mwakuri. (Mareko 11:20-24) Ti riai ni kakairi irouna ibukina bwa ni kakorakoraan aia onimaki tabemwaang, ti na kakorakoraaki naba iai. (TaeRab. 11:25) N am tai n uarongorongo ao n angareirei, kamataata koauan ae bon iai te Atua, e tabeakinira ao boni ngaia ae kaira korean Ana Taeka ae te Baibara. Buokiia tarim n te onimaki ni kakorakoraa naba aia onimaki. Ngkana iai tabeua nanokokorakia, bwa tao a moanna ni ngurengure irouia taari mwaane ake a rineaki, tai waekoa ni katinanikuia. Ma, bwaina te iangoraoi ni buokiia ibukini manga kakorakoraan aia onimaki. (Iuta 22, 23) Ngkana e maroroakinaki te reirei ae rikini bwaai i bon irouia n am tabo n reirei, ninikoria ni kaota am koaua ibukin te karikibwai ao ane ko na mimi n aroia tabemwaang n te baere ko taekinna.
21. Tera ana berita Iehova ibukira n tatabemanira nako ibukin ara onimaki?
21 E tokanikai i aon te maaku Betero ao nanokokorakina man ana ibuobuoki te Atua rinanon Iesu, ike e a riki bwa bouan aia onimaki Kristian rimoa. N aron naba anne, e buokira Iehova bwa ti na tei n nene n te onimaki. (Wareka 1 Betero 5:9, 10.) E rangi ni uaana ara kekeiaki ibukini kakorakoraan ara onimaki, bwa a na reke mai iai kakabwaiaara aika akea kabotauaia.
^ bar. 16 N te katoto, nori reirei teuana imwin teuana n te atu ae “E Bitii Maiuia Aomata te Baibara” n Te Taua-n-Tantani ibukia aomata nako.