Predviđa se drastičan porast učestalosti dijabetesa, srčanih i drugih bolesti kao rezultat “epidemije gojaznosti koja hara Evropom”, izvještava londonski The Independent. Predsjednik Međunarodne radne grupe za borbu protiv gojaznosti rekao je u svom govoru na sastanku medicinskih stručnjaka iz 26 zemalja, koji je održan u Milanu (Italija): “Ovo je globalni problem koji zahtijeva hitno poduzimanje koraka kako bi se spriječila ova potajna epidemija ozbiljnih bolesti i sve većih troškova u zdravstvu. Ako ne budemo reagirali, suočit ćemo se sa zdravstvenom katastrofom.” Uključene su sve evropske zemlje, a u nekim područjima taj problem pogađa između 40 i 50 posto stanovništva. Od 1980. u Engleskoj je broj gojaznih ljudi narastao s 8 na 20 posto kod žena, i sa 6 na 17 posto kod muškaraca. Među razloge odgovorne za to ubrajaju se sjedilački način života i masnija prehrana — a oboje je u vezi s većim životnim standardom. Najveći razlog za zabrinutost predstavlja broj debele djece. Prema mišljenju profesora Jaapa Seidella, predsjednika Evropskog udruženja za proučavanje gojaznosti, “postoje znakovi da će veći dio iduće generacije još u ranijoj dobi postati gojazan i imati višak kilograma”.

Globalizacija ekonomije stvara svjetsko tržište koje mnogima otvara više prilika, ali ujedno predstavlja i veći rizik, izvještavaju britanske novine The Guardian. Međusobna ovisnost država u postojećoj svjetskoj ekonomiji omogućuje da neki naizgled lokalni događaj — kao naprimjer devalvacija tajlandske valute bahta, koja se dogodila 1997. — izazove financijsku paniku širom svijeta. “Prije 30 godina”, primjećuje se u The Guardianu, “omjer imetka petine najbogatijih ljudi u svijetu i petine najsiromašnijih bio je 30 naprama 1. Ta se razlika 1990. popela na 60 naprama 1, a u današnje vrijeme iznosi 74 naprama 1. (...) Kriminalci, koji sada mogu eksploatirati svjetsko tržište prodajom droge i oružja te prostitucijom, spadaju među one koji od globalizacije imaju najviše koristi.”

Možda ne možete u potpunosti izbjeći prehlade, ali postoje mjere opreza koje možete poduzeti, stoji u The New York Timesu. Slijede neki od najvažnijih savjeta: Izbjegavajte gužve koliko je god to moguće i nastojte ne rukovati se s ljudima koji su očito prehlađeni. Osim toga, nemojte trljati oči i nos i često perite ruke. Takve mjere opreza pomažu, budući da se virus prehlade na osjetljivu sluznicu očiju i nosa obično prenese rukama. Virusi prehlade van tijela ili na rukama mogu ostati aktivni nekoliko sati, a prehlađena osoba može zaraziti druge neko vrijeme prije nego što se kod nje očituju znakovi bolesti i poslije toga. Daljnje mjere opreza uključuju uravnoteženu prehranu i poseban oprez kad ste u društvu djece. Zašto? Zato što se ona prehlade pet do osam puta godišnje!

“Procjenjuje se da 100 milijuna ljudi, od 600 milijuna koliko ih živi u supsaharskom području Afrike, pati od psihičkih poremećaja”, izvještava se u južnoafričkim novinama The Star. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, za ovako visok broj prvenstveno su odgovorni rat i siromaštvo. Sve manja podrška šire obitelji još je jedan faktor koji je povezan s tim. Prema mišljenju profesora Michaela Olatawure, iz Nigerije, ovu “tradicionalnu afričku sigurnosnu mrežu” izjedaju zapadne vrijednosti, zloupotreba droge i građansko nasilje. Pored toga, članovi obitelji putuju sve dalje kako bi pronašli zaposlenje. “Ekonomski problemi afričkih vlada uništavaju našu sposobnost da čuvamo zdravlje onako kako bismo trebali”, kaže profesor Olatawura.

U Afganistanu se strahote rata izražavaju jednom neobičnom granom umjetnosti, izvještava The News iz Ciudad de Mexica. Afganistanski obrtnici u proteklih 20 godina svoje poznate tepihe ukrašavaju prikazima oružja. Osim tradicionalnih motiva s pticama, džamijama i cvijećem, mogu se vidjeti prikazi pušaka, ručnih bombi i tenkova. Barry O’Connell, stručnjak za tepihe,  kaže da iako se ne može uvijek odmah prepoznati motive, mnogi su dizajni “tako precizni u svojoj ikonografiji” da je često moguće “prepoznati razliku između pušaka AK-47 i AK-74”. Većina osoba koje se bave tkanjem navodno su žene koje su žrtve rata. Tkanje ovih jedinstvenih tepiha za njih predstavlja tihi način izražavanja osjećaja.

Zbog visoke koncentracije otopljenih pesticida na nekim je područjima u Evropi kišnica postala neprikladna za piće, izvještava se u časopisu New Scientist. Švicarski kemičari otkrili su da je razina pesticida u uzorcima kiše koji se uzimaju tijekom prvih nekoliko minuta nekog pljuska obično viša nego što se smatra prihvatljivim u Evropskoj zajednici ili u Švicarskoj. Zaprašivanje usjeva odgovorno je za to, a najviša koncentracija takvih toksičnih kemijskih tvari vidljiva je u prvim kišama nakon dugog sušnog razdoblja. U isto vrijeme, švedski istraživači povezuju sve veću rasprostranjenost ne-Hodgkinovih limfoma, jednog oblika raka, s raširenim korištenjem nekoliko pesticida. Kemijske tvari koje sprečavaju rast biljaka na krovovima kuća ujedno zagađuju kišnicu koja se slijeva s krovova.

Na britanskim farmama u prosjeku pogine više od jedne osobe tjedno, što zemljoradnju čini jednim od najopasnijih zanimanja u zemlji, izvještava se u londonskom The Timesu. Najmlađa žrtva, koja je imala samo četiri godine, nastradala je 1998. pod kotačima traktora, a sedam drugih ljudi poginulo je kad im se traktor prevrnuo na padini. Zemljoradnike se upozorava da dvaput promisle prije nego što se upuste u neki riskantan pothvat i da prije nego što traktorom krenu uz brijeg provjere kakvi su uvjeti. David Mattey, glavni poljoprivredni inspektor Zavoda za zaštitu na radu, rekao je: “Većina ovih tragičnih događaja mogla se izbjeći da je osoba stala i kratko razmislila o poslu, a zatim to obavila na malo drugačiji način.”

• ▪ Na Ouvéi, jednom od otoka Nove Kaledonije, nema nafte, ali za proizvodnju električne energije koristi se kokosovo ulje, izvještava francuski časopis Sciences et avenir. Francuski inženjer Alain Liennard 18 je godina radio na usavršavanju motora koji se pokreće pomoću kokosovog ulja. Tim se motorom pokreće jedan generator, koji pak energijom napaja postrojenje za desalinizaciju vode iz kojeg pitku vodu dobiva 235 obitelji na otoku. Liennard kaže da se njegov sustav kapaciteta 165 kilovata može mjeriti s dizel-motorima u proizvodnji energije i potrošnji goriva.

• ▪ Istovremeno u jednom eksperimentu provedenom u selu Kalaliu u indijskoj državi Gujarat za proizvodnju električne energije koristi se snaga volova. Časopis Down to Earth iz New Delhia izvještava da su jedan znanstvenik i njegova nećakinja smislili način za dobivanje energije. Četiri vola okreću osovinu koja je povezana s mjenjačkom kutijom koja pokreće mali generator. Generator je spojen na baterije, koje energijom napajaju pumpu za vodu i mlin za žito. Troškovi po jedinici ovako proizvedene energije iznose otprilike 10 centi, za razliku od 1 dolara koji se potroši korištenjem vjetrenjača i 24 dolara po jedinici proizvedene energije uz upotrebu solarnih ploča, stoji u Down to Earthu. Međutim, budući da tri mjeseca u godini seljani koriste volove za obrađivanje zemlje, istraživači traže efikasan način skladištenja energije koja će se koristiti kad nema volova.

Djevojčice u razdoblju od 10. do 14. godine prosječno narastu 25 centimetara i dobiju 18 do 22 kilograma na težini, a dječaci od 12. do 16. godine narastu 30 centimetara, a na težini dobiju između 22 i 27 kilograma. Nije neobično da tinejdžeri nisu zadovoljni svojom težinom tijekom ovog razdoblja u kojem brzo rastu, stoga mnogi od njih vode računa o kontroliranju težine. “No dijeta i ograničavanje unosa hrane nisu zdravi i ne preporučuju se”, piše dijetetičarka Lynn Roblin za novine The Toronto Star. Ovakvim se postupanjem tijelo može lišiti hranjivih tvari, zapaža Roblinova. Isto tako, eksperimentiranje s dijetama “postavlja temelj za loše prehrambene navike i može dovesti do ozbiljnijih poremećaja u hranjenju”. Njeno je mišljenje da tinejdžeri trebaju imati realističnije gledište o svom izgledu i da odgovarajuću težinu trebaju postići “razumnom prehranom, aktivnim načinom života i time da budu zadovoljni sami sobom”.