Oponašanje čudesnih konstrukcija iz živog svijeta
Bebe koje tek počinju hodati sruše se i udare se u glavicu. Veća djeca padaju sa stabala i bicikala. Sportaši se međusobno sudaraju na igralištu. Motoristi dožive nebrojene prometne nesreće. Pa ipak, unatoč svim tim padovima, udarcima i sudaranjima, često prođemo bez ozbiljne ozljede. Skloni smo izdržljivost i elastičnost svog tijela uzimati zdravo za gotovo. No kao što znanstvenici počinju otkrivati, mi smo, od kostiju do kože, produkt uistinu briljantnih kreacija.
KOMBINACIJA snage i izdržljivosti — uz relativno malu težinu — sastavni je dio prirode. Nježne mladice probijaju se kroz pukotine u betonu i stijeni te svom silinom šire otvore tih pukotina dok izrastaju u zdrava stabla. Zbog toga stabla mogu odoljeti vjetrovima koji ruše stupove dalekovoda i razaraju kuće. Djetlići kljucajući u drvo glavu izlažu pritisku koji bi obični mozak pretvorio u kašu. O kožu krokodila i aligatora odbijaju se koplja, strijele, pa čak i meci. (Usporedite Joba 41:1, 26.) Te su stvari ljudima tisućama godina djelovale zadivljujuće i zbunjujuće.
Zadnjih 40 godina veliki napreci u tehnologiji znanstvenicima su stavili na raspolaganje snažne nove uređaje koje mogu koristiti prilikom proučavanja tajni koje se kriju iza tih konstrukcija, od kojih je većina skrivena duboko unutar žive stanice. Kvaliteta tih konstrukcija mikroskopske veličine doista je očaravajuća i one su zapanjujuće složene. Međutim, cilj znanosti nije samo otkriti tajne koje se kriju iza izvrsnih materijala u prirodi već ih i oponašati — barem ugrubo. To je područje istraživanja toliko obećavajuće da je dovelo do stvaranja nove znanosti pod imenom biomimetika, čiji naziv potječe od grčke riječi bíos, što znači “život”, i mímesis, što znači “oponašanje”.
Biomimetika obećava bolji svijet
“Biomimetika se bavi proučavanjem bioloških struktura [i] njihovih funkcija”, objašnjava knjiga Biomimetics: Design and Processing of Materials. Ona dodaje da se to proučavanje vrši u svrhu ‘dobivanja novih ideja i razvijanja tih ideja u umjetne sustave koji bi nalikovali onima iz bioloških sustava’.
Znanstvenik Stephen Wainwright kaže da će “biomimetika zasjeniti molekularnu biologiju i zamijeniti je kao najizazovnija i najvažnija biološka znanost 21. stoljeća”. Profesor Mehmet Sarikaya tvrdi: “Na pragu smo revolucije materije koja će biti ravna željeznom dobu i industrijskoj revoluciji. Ulijećemo u novu eru materije. Mislim da će biomimetika u sljedećem stoljeću značajno promijeniti naš način života.”
Ustvari, kao što ćemo još vidjeti, ona je već počela mijenjati naš svijet. No prvo se nakratko osvrnimo na nekoliko trenutno nerazjašnjenih čuda koja znanstvenici marljivo proučavaju. Razmotrit ćemo i otrežnjavajuće zaključke koji se kriju iza riječi “stvaranje” i vidjeti kako oni objašnjavaju zadivljujući svijet oko nas.