POVIJEST ropstva dugačka je i uglavnom ružna. Još od vremena najstarijih civilizacija u Egiptu i Mezopotamiji moćni su narodi odvodili u ropstvo svoje slabije susjede. Tako je započela jedna od najtužnijih priča o ljudskoj nepravdi.

U drugom tisućljeću pr. n. e. Egipat je držao u ropstvu čitavi narod koji je možda brojio i nekoliko milijuna ljudi (2. Mojsijeva 1:13, 14; 12:37). U vrijeme kada je Grčka vladala Sredozemljem mnoge grčke obitelji imale su barem jednog roba — kao što je danas u nekim zemljama možda uobičajeno da svaka obitelj ima automobil. Grčki filozof Aristotel opravdavao je taj običaj, tvrdeći da čovječanstvo čine dvije grupe ljudi: gospodari i robovi te da ovi prvi imaju prirodno pravo zapovijedati, dok su ovi drugi rođeni zato da bi živjeli u pokornosti.

Rimljani su što se tiče ropstva otišli još dalje od Grka. Moguće je da su u vrijeme apostola Pavla polovicu žitelja grada Rima — što znači stotine tisuća ljudi — činili upravo robovi. No izgleda da je i pored toga Rimskom Carstvu svake godine trebalo još pola milijuna robova koji bi radili na izgradnji spomenika, u rudnicima, obrađivali polja ili bili sluge u ogromnim vilama bogatih Rimljana. * Budući da  su Rimljani uglavnom ratne zarobljenike pretvarali u robove, mora da je ta neutaživa glad za robovima bila jedan od snažnih poticaja carstvu da ide u nove ratne pohode.

Premda nakon pada Rimskog Carstva ropstvo više nije bilo toliko rašireno, i dalje je bilo uobičajeno držati robove. Prema podacima koji su pronađeni u prvoj engleskoj zemljišnoj knjizi iz 1086. n. e., u srednjovjekovnoj Engleskoj robovi su sačinjavali 10 posto radne snage. A do robova se i dalje dolazilo osvajanjem.

Međutim, od vremena Krista pa dalje nijedan kontinent nije u tolikoj mjeri osjetio strašne posljedice trgovine robljem kao što je to osjetila Afrika. Još i prije Isusovog vremena drevni su Egipćani trgovali robovima iz Etiopije. Pretpostavlja se da je u periodu od nekih 1 250 godina u Evropu i na područje Bliskog istoka zbog ogromne potražnje za robovima dovedeno 18 milijuna Afrikanaca. Kolonizacijom Amerike, koja je započela u 16. stoljeću, otvoreno je novo tržište robljem, pa je trgovina robljem preko Atlantika ubrzo postala jedan od najunosnijih poslova u čitavom svijetu. Povjesničari su procijenili da je u razdoblju između 1650. i 1850. iz Afrike odvedeno u ropstvo preko  12 milijuna ljudi. * Mnogi od njih prodani su na tržnicama roblja.

Tijekom stoljeća uvijek je bilo pojedinaca, pa i čitavih naroda, koji su se borbom željeli oslobodili okova ropstva. Tako je u prvom stoljeću prije Krista Spartak poveo vojsku od 70 000 rimskih robova u borbu za slobodu koja se pokazala bezuspješnom. Međutim, ustanak koji su pred nekih 200 godina podignuli robovi na Haitiju bio je uspješniji te je 1804. godine doveo do uspostave nezavisne vlasti na otoku.

U Sjedinjenim Državama ropstvo se održalo daleko duže. U toj je zemlji bilo robova koji su se svim silama borili kako bi sebe i svoje voljene oslobodili ropstva. No bilo je i slobodnih ljudi koji su se iskreno borili protiv ropstva, bilo tako što su zagovarali njegovo ukidanje bilo tako što su pomagali odbjeglim robovima. Usprkos tome, ropstvo u cijeloj toj zemlji zakonom je zabranjeno tek krajem 19. stoljeća. No kakva je situacija danas?

“Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili podčinjenosti; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim njihovim oblicima”, navodi se u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima. Svrha ove deklaracije koja je s oduševljenjem objavljena 1948. nesumnjivo je plemenita. Mnogi iskreni ljudi ulažu vrijeme, energiju i materijalna sredstva kako bi se ta svrha konačno i ispunila. Međutim, to ne ide tako lako.

Kao što prethodni članak pokazuje, milijuni ljudi još uvijek mukotrpno rade u užasnim uvjetima bez ikakve naknade, a mnogi od njih kupljeni su ili prodani protiv svoje volje. Usprkos dobronamjernim naporima da se ukine ropstvo — i mnogobrojnim potpisima na međunarodnim konvencijama o zabrani ropstva — prava sloboda za sve i dalje ostaje nedostižan cilj. Globalna ekonomija dodatno je pripomogla tome da ilegalna trgovina robljem postane još unosniji posao. Čini se da ropstvo, usprkos svim nadama, još jače steže svoj obruč oko nekih dijelova čovječanstva. Je li situacija beznadna? Da vidimo.