RAVNICOM odjekuje topot milijuna kopita. Silno mnoštvo životinja u trku podiže veliki oblak crvene prašine. Na svojim tankim nogama galopiraju prostranim travnjacima, prelaze rijeke i potoke te ostavljaju za sobom doline i blage brežuljke. Putuju u velikim krdima, a za njima ostaju široki pojasi potpuno zgažene trave. To nepregledno mnoštvo životinja koje se užurbano kreću i tule jedan je od najspektakularnijih prizora u svijetu životinja. Riječ je o velikoj seobi gnua.

Serengeti je područje netaknute prirode. Taj ogromni, blago brežuljkasti travnjak prostire se na oko 30 000 četvornih kilometara teritorija Tanzanije i Kenije. Ovdje je zemljina kora prekrivena slojem plodnog vulkanskog tla, što omogućava idealne uvjete za rast bujne trave koja poput tepiha prekriva tlo. Na nekim mjestima rastu drva  akacije i grmovi gloga, čije lišće brste slonovi. Žirafe se graciozno kreću savanom dugim, odmjerenim koracima.

Ponegdje se iz ravnice uzdižu granitne stijene koje su postale glatke pod utjecajem vjetra i kiše. Lavovima i leopardima te su stijene idealno mjesto za izviđanje terena. Brze rijeke koje vijugaju ravnicom pune su vodenkonja i krokodila. Na otvorenim poljima pasu krda gnua, jelenskih antilopa, topija i mnogih drugih vrsta antilopa. Žedne zebre okupljaju se oko izvora, a kad ga potpuno okruže, izgleda kao da je ukrašen ogrlicom od bijelo-crnih perli. Gazele i impale s lakoćom skaču poljem u velikim lukovima. Ogromna krda afričkih bivola, prepoznatljivih po debelim zavinutim rogovima, krupnom tijelu i širokoj njušci, polako pasu, otkidajući zubima čitave busene trave.

Na Serengetiju žive i mnogi čopori lavova. Za vrijeme dnevne žege lavovi se odmaraju u hladovini drveća i grmlja, čekajući predvečerje, kad zrak postaje svježiji, da krenu u lov. Pjegavi leopardi gotovo su nevidljivi kad leže elegantno ispruženi na debelim granama drveća, kamuflirani šarenom svjetlošću koja prodire kroz krošnju. Gepardi vole prostrane travnjake jer na njima mogu trčati munjevitom brzinom. Obrisi njihovih mršavih tijela postaju nejasni dok jure ravnicom goneći plijen.

Serengeti je pravi raj za mnoge vrste životinja. Užitak je gledati ih u njihovom prirodnom okolišu. Posebno je zanimljivo promatrati velika krda gnua, jedan od najčudesnijih prizora u životinjskom svijetu.

Na Serengetiju živi otprilike milijun i po gnua. Gnu je životinja neobičnog izgleda. Ima izduženu glavu i sjajne, prilično razmaknute oči koje se nalaze pri samom vrhu glave. Njegovi rogovi nalik goveđim blago su zakrivljeni nadolje i prema van, dok su vrhovi izvinuti prema gore. Linija leđa spušta se prema stražnjem dijelu tijela koji izgleda kržljav i neproporcionalan u odnosu na jaka ramena i vrat. Njegovo teško tijelo nose tanke, duge noge. Zbog dugih bjelkastih dlaka na bradi, tamne grive i repa koji nalikuje konjskom, gnu izgleda kao križanac nekoliko vrsta životinja.

 Ponašanje gnua često je smiješno i zabavno. Kad se okupe u velikim krdima, čuje se njihovo prodorno glasanje koje zvuči kao kreketanje nekoliko tisuća žaba. Dok stoje nasred prostrane ravnice i promatraju svijet oko sebe, izgledaju pomalo zbunjeno i začuđeno.

Ponekad neki mužjak počne juriti ravnicom, skačući u stranu ili trčeći u krug. Komično zabacuje glavu, propinje se i rita, podižući oblake prašine. Neki kažu da time gnu želi zadiviti ženke ili se praviti važan pred drugim mužjacima. No izgleda da ponekad to čini naprosto zato što je razigran.

Kad dođe povoljno vrijeme, ženke gnua počinju se teliti. Zanimljivo je da se mnoge ženke kao po nekom dogovoru tele u isto vrijeme, tako da 80 do 90 posto mladih dođe na svijet u razdoblju od tri tjedna. Tada u krdima ima na tisuće meketavih malih gnua. Majke moraju brzo uspostaviti blisku vezu s mladima jer ako krdo odjednom počne bezglavo bježati, mlado bi moglo biti razdvojeno od majke, a tada ne bi imalo gotovo nikakve izglede za opstanak.

Mladi se od samog početka života suočavaju sa surovim svijetom u kojem ih neprestano vrebaju grabežljive zvijeri. Ženke se počinju teliti tek kad nestanu svi znakovi opasnosti. No nevjerojatno je da mogu prekinuti teljenje i pobjeći ako se odjednom pojavi neki grabežljivac. Mlado mogu donijeti na svijet kasnije, kad prođe opasnost.

Mladi gnu izgleda ima urođenu sposobnost da osjeti kad mu prijeti opasnost. U roku od nekoliko minuta nakon što dođe na svijet mlado stane na noge, a nakon tjedan dana galopira poljem brzinom od 50 kilometara na sat.

Gnui se sele po Serengetiju u velikim krdima. Kiša je glavni razlog njihove masovne seobe. Izmjena kišnih i sušnih razdoblja ovisi o izmjeni godišnjih doba. Obično tijekom cijele godine na nekom dijelu tog velikog travnjaka pada kiša.

Gnui se svaki dan trebaju napajati i uvijek moraju imati dovoljno trave za ispašu. Na svakom se području zadržavaju dok god imaju dovoljno hrane  i vode. No kad nastupi sušno razdoblje, trava polako vene, a izvori vode presušuju. Krda gnua ne mogu čekati da kiša dođe do njih. Moraju se preseliti u područja gdje pada kiša.

Tamo gdje pada kiša brzo se mijenja izgled suhih polja. Već za nekoliko dana iz tla će niknuti mlada trava. Tanke zelene vlati obiluju hranjivim tvarima i vlagom te su stoga prava poslastica za gnue.

Ta stvorenja mogu osjetiti kišu čak i s velike udaljenosti. Nitko ne može objasniti kako gnui znaju da na drugom kraju Serengetija pada kiša — da li tako što u daljini vide ogromne oblake koji se gomilaju visoko na nebu ili tako što u suhom zraku odjednom osjete vlagu. U svakom slučaju, ako žele preživjeti, moraju krenuti na put. Stoga seoba počinje!

Seoba počinje postupno. Gnui su druželjubiva stvorenja; kad jedan od njih nekamo krene, ostali koji se nalaze u njegovoj blizini prestanu pasti i krenu za njim. Zatim slijedi impresivan prizor — čitavo krdo gnua kreće na put. Sele se tjerani žeđu i glađu. Ponekad trče, a ponekad se polako kreću u dugim kolonama, ostavljajući za sobom duboki trag u prašini.

Putovanje je veoma opasno. Velika krda gnua obično prate grabežljivci, koji ih pažljivo motre ne bi li ugledali neku hromu ili bolesnu životinju koja zaostaje za krdom. U toku seobe gnui prelaze područja u kojima žive čopori lavova koji ih vrebaju iz zasjede. Te se velike mačke skrivaju u visokoj travi. Kad odjednom pojure prema krdu koje pase, životinje se od panike razbježe na sve strane. Ako neka od njih zaostane za krdom ili odluta, postat će plijen leoparda, geparda, divljih pasa i hijena. Zatim dolaze lešinari. Otimaju se za ostatke plijena od kojeg na kraju ostaje samo goli kostur. On će s vremenom pobijeliti na žarkom afričkom suncu.

Brze rijeke su opasna prepreka koju gnui moraju svladati. Prelazak rijeke zaista je veličanstveni prizor — tisuće životinja skaču u vodu s visoke obale. Većina uspije prijeći na drugu stranu. No neke odnese voda ili ih ščepaju krokodili koji vrebaju tik ispod površine. Gnui svake godine kreću na to opasno putovanje te znaju prevaliti i do 3 000 kilometara.

Seoba gnua odvija se već tisućama godina i čovjek je u prošlosti nije ometao. No danas upravo on najviše ometa taj veliki spektakl. U posljednjih nekoliko desetljeća vlade Tanzanije i Kenije nastoje što više zaštititi životinje koje žive na Serengetiju. Premda se gnui uglavnom kreću na području zaštićenih rezervata, krivolovci ipak uhvate i ubiju na tisuće životinja. Oni idu u lov oboružani žičanim omčama, otrovnim strijelama i puškama. Kasnije zainteresiranim kupcima prodaju meso divljači i lovačke trofeje. Premda mnoštvo čuvara patrolira zaštićenim područjima, Serengeti je toliko velik da je gotovo nemoguće nadgledati čitavo područje. Zbog porasta stanovništva ljudi su sve češće prisiljeni zauzimati tu plodnu zemlju na kojoj raste trava. Stalno se vode žestoke rasprave o tome je li u redu da tako veliko područje ima status rezervata divljih životinja.

U prošlosti su na visoravnima Sjeverne Amerike živjeli milijuni bizona. Danas ih više nema. Neki strahuju da će tako nestati i posljednja velika krda gnua u istočnoj Africi. Bilo bi zaista žalosno da te divne životinje jednog dana izumru. Željno očekujemo vrijeme kad će pod Božjom pravednom vladavinom ljudi i životinje živjeti u savršenom skladu (Izaija 11:6-9). Dotad ćemo se diviti spektakularnoj velikoj seobi gnua.