“Svaki četvrti tinejdžer dobivao je prijeteće poruke putem kompjutera ili mobitela”, piše londonski The Guardian. Izvještaj britanske dobrotvorne udruge National Children’s Home (NCH) pokazao je da je 16 posto mladih u dobi od 11 do 19 godina “primilo prijeteće poruke putem mobitela” te da je daljnjih 11 posto dobilo poruke takvog sadržaja putem pričaonica na Internetu ili e-maila. Djeca obično “nikome ne govore o tome te potajno pate ili se pak povjeravaju ljudima koji ne znaju kako izaći na kraj s tim problemom”, kaže se u izvještaju spomenute udruge. Mladima se savjetuje da ne trpe takvo zastrašivanje, nego da nekoj zreloj i pouzdanoj osobi kažu što im se događa, da jako paze kome daju svoj broj telefona i e-mail adresu te da ih promijene ukoliko je to potrebno. Iz udruge NCH poručuju: “Ako dobivate poruke koje vas uznemiravaju, zapišite datum i točno vrijeme kad ste ih primili te obavijestite o tome policiju”, piše The Guardian.

Istraživači s Instituta za primijenjenu fiziku Sveučilišta u Bonnu (Njemačka) izumili su mikrofon pomoću kojeg se može “slušati” biljke. Mikrofon prima zvučne valove koji nastaju tako da se čestice plina etilena, koji biljke ispuštaju kad su izložene nekom štetnom utjecaju, bombardira laserskim zrakama. Dr. Frank Kühnemann, znanstvenik sa Sveučilišta u Bonnu, kaže: “Što je biljka više izložena štetnom utjecaju, to su jači signali koje dobivamo putem mikrofona.” Jedan je krastavac izgledao potpuno zdrav, no instrumenti su zabilježili da je “gotovo vikao” od bola. “Pažljivijim pregledom ustanovljeno je da je biljku napala plijesan, ali još nije bilo vidljivih simptoma bolesti.” Ustvari, plijesan postaje vidljiva osam do devet dana nakon što bolest napadne biljku i poljoprivrednici tek tada mogu otkriti problem. “Očekuje se da će ‘prisluškivanje’ biljaka doprinijeti razvoju metode pomoću koje bi se već na samom početku moglo otkriti nametnike i bolesti. Osim toga, podaci o tome kako voće i povrće reagira na različite vanjske utjecaje mogli bi doprinijeti tome da ih se što manje oštećuje pri skladištenju i transportu”, piše londonski The Times.

Moguće je da su istraživači iz Francuske i Švedske otkrili zašto pušenje povećava opasnost od sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS), izvještava francuski dnevnik Le Figaro. Ispitivanja koja su provedena na životinjama pokazala su da nikotin može štetno utjecati na reflekse koji reguliraju disanje za vrijeme spavanja. “Nedostatak kisika (hipoksija) u snu, koji se može spontano javiti tijekom kratkotrajnog prestanka disanja (apneja), obično dovodi do jakog kardiorespiratornog podražaja i buđenja iz sna. No ako taj zaštitni mehanizam oslabi, apneja i hipoksija postaju izraženije i mogu dovesti do potpunog prestanka disanja”, kaže se u izvještaju. Istraživači kažu da kod ljudi taj zaštitni mehanizam može oslabiti uslijed stalne izloženosti nikotinu koji se u trudnoći krvlju prenosi s majke koja puši na čedo. Rezultat može biti “slabljenje refleksa disanja i buđenja kad dođe do apneje u snu, zbog čega se povećava opasnost od iznenadne smrti dojenčeta”. SIDS je “u Francuskoj i dalje glavni uzrok smrti djece u prvoj godini života”, piše Le Figaro.

Putem mode, reklama, masmedija i svijeta zabave “današnja pop-kultura bezobzirno iskorištava čovjekovu seksualnost”, piše poljski tjednik Polityka. Prema riječima modnih kreatora “moda nadahnjuje erotiku, a erotika nadahnjuje modu”. Osnovno načelo glasi: ‘Što se više razodjeneš, to ćeš prije biti primijećen.’ Seksualni naboj i erotika “čine reklamu upečatljivijom”, a time i poboljšavaju prodaju onog što se reklamira, kaže dr. Ewa Szczęsna sa Sveučilišta u Varšavi, koja je stručnjak za semiotiku (teoriju o značenju znakova i simbola) na području kulture. “Uvelike su se promijenila mjerila po kojima se određuje što spada u erotiku”, dodaje ona. Iskustva pokazuju da su oglašivači zbog zarade spremni prijeći sve granice, piše Polityka.

Prema rezultatima ankete koju je provelo indijsko Državno udruženje za istraživanje navika čitanja, u Indiji je u roku od tri godine, od 1999. do 2002, broj ljudi koji čitaju novine porastao sa 131 milijun na 155 milijuna. Kad se zbroji koliko ljudi čita novine, časopise i ostalu periodiku, dobiva se podatak da ukupno 180 milijuna stanovnika te zemlje čita takve publikacije. Međutim, budući da je preko 65 posto od ukupno više od milijardu stanovnika Indije pismeno, s vremenom bi čitalačka publika mogla postati još brojnija. Televiziju gleda 383,6 milijuna ljudi, a radio sluša 680,6 milijuna. Danas je broj ljudi koji imaju pristup Internetu veći od 6 milijuna, dok je 1999. iznosio 1,4 milijuna. Otprilike 50 posto svih kućanstava koja imaju televiziju sada plaća pretplatu na kablovsku i satelitsku televiziju, što je 31 posto više nego prije tri godine.

“Prije petnaest godina otmice su [u Meksiku] bile prava rijetkost”, piše list The News iz Ciudad de Mexica. “A onda je u 1980-ima kriminal počeo uzimati maha, što je kulminiralo u vrijeme privrednog sloma 1994-95, koji je, po svemu sudeći, iz temelja promijenio situaciju u Meksiku i doveo do ogromnog porasta broja otmica — i kriminala općenito.” Izgleda da se nitko ne može stopostotno zaštititi od otmice. “Za otete služavke traži se otkupnina od 500 dolara. Jednu 12-godišnju djevojčicu iz Tijuane oteli su (...) studenti kako bi pribavili novac za školovanje, a neki su ljudi čak odglumili da su oteti kako bi iznudili novac od svoje obitelji ili firme”, piše The News. “[Otmice su] postale sastavni dio života. U Meksiku je postalo uobičajeno da se otmičarima brzo isplati otkupninu i o tome se rijetko obavijesti policiju.” Ako je suditi po izjavama otetih osoba i zaštitara, pa čak i sudskim izvještajima, “u otmice su često upleteni i policajci, koji zbog nedjelotvornosti i korumpiranosti pravosuđa često ne snose nikakve posljedice”.

“Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da od posljedica zagađenosti zraka godišnje umre 3 milijuna ljudi. To je triput više u odnosu na milijun ljudi, koliko ih godišnje pogine u prometnim nesrećama”, kaže se u izvještaju koji je objavila organizacija Earth Policy Institute. U mnogim se državama ulažu veliki napori kako bi se smanjilo broj pogibija u prometu, no “puno se manje obraća pažnju na smrtne slučajeve uzrokovane samim tim što ljudi voze automobile”. Smrtni slučajevi uzrokovani srčanim bolestima ili bolestima dišnih puteva koje su posljedica udisanja zagađenog zraka možda neće privući toliko pažnje kao pogibije u prometnim nesrećama, koje su popraćene blještavim signalnim svjetlima i sirenama, no ti slučajevi nisu ništa manje stvarni”, kaže se u izvještaju. “Zrak zagađuju tvari kao što su ugljični monoksid, ozon, sumporni dioksid, dušični oksidi i sićušne čestice prljavštine” — a sve one nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva kao što su ugljen i benzin.

“Otprilike 20 posto učenika osnovne i srednje škole rijetko kad čita knjige iz zabave, a otprilike 80 posto nastavnika koji predaju u višim razredima osnovne škole te u srednjoj školi smatra da učenici sve slabije poznaju japanski jezik”, piše japanski dnevnik The Yomiuri Shimbun. Predstavnici Državnog zavoda za istraživanje razvoja školstva anketirali su “2 120 učenika u dobi od 10 do 17 godina te 259 nastavnika koji predaju u osnovnoj i srednjoj školi”, kaže se u izvještaju. Ustanovili su da su “lošije navike čitanja [kod učenika] dovele do slabijeg razumijevanja pročitanog teksta, osiromašenja vokabulara i nazadovanja u vještini pismenog izražavanja”. Mnogi prosvjetni radnici koji su sudjelovali u anketi smatraju da je sve to posljedica lošijih navika čitanja kod odraslih, među ostalim i kod prosvjetnih radnika, s kojima učenici dolaze u kontakt. Pored toga, “ukazali su na štetan utjecaj videoigara”.