Pogled u svijet
Pijane životinje
Sudeći po izvještajima iz svih dijelova svijeta, osjećaj opijenosti alkoholom nije poznat samo ljudima. Nedavno se u indijskoj državi Assam krdo slonova napilo piva koje je pronašlo u jednom selu, te je počelo praviti nered i uništavati kuće. U Bosni se jedan medvjed naučio piti pivo koje je nalazio u bačenim limenkama, no uskoro je počeo tražiti još. Ljudima je dojadilo njegovo neobuzdano ponašanje, pa su mu odlučili dati bezalkoholno pivo. Trik je upalio. Medvjed još uvijek pije pivo, no više nije agresivan. Na sjeveru Kalifornije ptice su se opile jedući fermentirane bobice koje rastu na grmovima uz rub ceste, te su počele napadati automobile. Problem je riješen tako da je posječeno grmlje. Slično tome, pčele se ponekad opiju fermentiranim nektarom, pa se zalete u drvo ili jednostavno padnu na zemlju i ne znaju se vratiti u košnicu. Pijane pčele koje se uspiju vratiti u košnicu suočavaju se s još jednim problemom — ljutitim pčelama koje stražare na ulazu i pod svaku cijenu nastoje spriječiti da se čitava kolonija opije.
Ribe padaju s neba
U mjestu Koróna pronađeno je na stotine sitnih riba, vjerojatno iz Dojranskog jezera ili jezera Korónia, izvijestio je grčki list Eleftherotypia. “Mještani su posvuda nalazili ribice koje su pale s neba.” Prema riječima Christosa Balafoutisa, direktora meteorološkog zavoda u Solunu, takve pojave nisu rijetke. Olujni oblaci u poljima niskog tlaka stvaraju zračne vrtloge koji zajedno s vodom mogu usisati i ribe i žabe koje se nalaze na površini jezera. “Jak zračni vrtlog može ih podići visoko u zrak i odnijeti ih vrlo daleko”, kaže se u izvještaju. Nakon nekog vremena zračni vrtlog oslabi, a ribe padnu na zemlju.
Što uistinu muči tinejdžere
“Roditelji toliko strahuju da njihova djeca tinejdžerske dobi ne bi počela uzimati drogu da uopće ne primjećuju ozbiljne emocionalne i psihičke probleme koji muče njihovu djecu”, piše londonski The Times. Jedno istraživanje u kojem je sudjelovalo preko 500 roditelja i više od 500 tinejdžera pokazuje da 42 posto roditelja smatra kako je drogiranje najveći problem s kojim bi se njihova djeca mogla suočiti. No s tom se tvrdnjom slaže samo 19 posto tinejdžera. Trideset i jedan posto tinejdžera više je zabrinuto zbog odnosa s prijateljima i članovima obitelji, a 13 posto zbog zlostavljanja u školi. Justin Irwin, direktor udruženja Get Connected, koje pomaže građanima putem SOS telefona i na čiji je zahtjev provedeno istraživanje, rekao je da ga naročito zabrinjava to što su roditelji skloni previđati psihičke i emocionalne probleme svoje djece. On roditeljima savjetuje: “Prestanite pretpostavljati da znate što ih muči. Počnite realno razmišljati.”
Štetne posljedice neispavanosti
“Devet posto Poljaka spava noću manje od pet sati”, piše varšavski tjednik Wprost. “Svaki treći Amerikanac i Britanac spava noću svega 6,5 sati.” Prema riječima Michała Skalskog, iz jedne poljske klinike za liječenje poremećaja spavanja, “onaj tko premalo spava stalno je izložen stresu”. Istraživanja koja su provedena u Japanu pokazuju da je “opasnost od srčanog udara 50 posto veća kod ljudi koji dnevno spavaju pet sati ili još manje nego kod onih koji spavaju osam sati”, izvještava Wprost. Istraživanja provedena u Americi pokazuju da neispavanost može dovesti do dijabetesa i drugih zdravstvenih problema. Osim toga, neispavanost “uzrokuje promjene u metabolizmu glukoze”, a povezana je i s “povećanim rizikom od gojaznosti”, kaže se u izvještaju. “Kad ste umorni, vaše tijelo nastoji nadoknaditi izgubljenu energiju”, objašnjava časopis American Fitness. “Ljudi koji premalo spavaju skloni su više jesti i piti kako bi se razbudili. Stoga, ako ste smršavili koji kilogram i ne želite se ponovno udebljati, spavajte malo više nego inače.”
Tipičan radni dan
U anketi koju je proveo London Magazine 511 ispitanika bilo je zamoljeno da opiše svoj tipičan radni dan. Prema rezultatima ankete, otprilike 50 posto ispitanika tijekom radnog vremena pije alkohol, 48 posto krade, a gotovo trećina se drogira, izvijestio je londonski list The Daily Telegraph. Osim toga, 42 posto ispitanika “zamišljalo je da ubija svog šefa”, otprilike 30 posto “gledalo je pornografiju na Internetu”, “62 posto doživjelo je da im je netko s posla predložio spolni odnos, a gotovo 20 posto imalo je spolni odnos u uredu”. Trideset i šest posto ispitanika namjerno je dalo lažne podatke o sebi kad su se natjecali za radno mjesto, 13 posto reklo je da bi radi promaknuća pristalo i na spolni odnos sa svojim šefom, a 45 posto “zabilo bi nož u leđa” svom radnom kolegi samo da dobije bolji posao. Prema mišljenju psihoterapeuta Philipa Hodsona, takvo ponašanje uvelike je posljedica mržnje prema onima koji su na rukovodećim položajima. Hodson je rekao: “Mi ljudi spremni smo učiniti sve i svašta da bismo se probili do vrha. Puno nam znače titule te položaj u firmi i društvu općenito.”
Sportaši i iznenadna smrt
Kad su tri muškarca od pedesetak godina istog dana umrla od srčanog udara nakon što su u raznim dijelovima Japana otrčala utrke na duge pruge, sportski liječnici upozorili su javnost na neke opasnosti. Dr. Masatoshi Kaku, liječnik i predsjednik upravnog odbora Sportske akademije u Kobeu, napisao je u novinama Asahi Shimbun: “Oko 80 posto slučajeva iznenadne smrti povezano je s bolestima srca. (...) U preko 90 posto slučajeva preminulima je prethodno bilo rečeno da je s njihovim zdravljem sve u redu.” Dr. Kaku preporučuje da se EKG pretrage vrše i dok su pacijenti izloženi fizičkom naporu, a ne samo kad miruju. Osim toga, on savjetuje ljudima da se ne izlažu prevelikim fizičkim naporima te da odustanu od sportskih aktivnosti ako imaju makar i malo povišenu temperaturu ili osjećaju mučninu i vrtoglavicu. “Nije sramota napustiti teren usred utakmice ili utrke”, kaže dr. Kaku te dodaje: “Sportaši često pridaju preveliku važnost tome da izdrže do kraja, no ponekad se čovjek treba preispitati i procijeniti je li to uistinu toliko važno.”
Potreba za komunikacijom u obitelji
“Komunikacija u obitelji svela se na ‘obično mrmljanje’, što dovodi do toga da mala djeca ne znaju pravilno govoriti”, piše londonski The Times. Alan Wells, direktor državnog zavoda Basic Skills Agency, koji je odgovoran za održavanje obrazovnih standarda u Velikoj Britaniji, kaže da je uzrok problema to što djeca “sjede pred televizorom i kompjuterom te što članovi obitelji rijetko zajedno jedu”. Osim toga, kaže Wells, problem je i u tome što raste broj obitelji sa samohranim roditeljem u kojima se djeca nemaju prilike družiti s bakom i djedom, kao i to što u današnje vrijeme vrlo malo roditelja čita svojoj djeci. Wells smatra da ti faktori daju odgovor na pitanje zašto djeca predškolskog uzrasta “ne znaju tako razgovijetno govoriti i jasno se izražavati” kao djeca iz prijašnjih generacija. Wells preporučuje organiziranje programa putem kojih bi se roditelje poučilo kako komunicirati s djecom.
Mirniji život
Istraživanje koje je provela nezavisna istraživačka agencija Australia Institute pokazalo je da se “u proteklih deset godina 23 posto Australaca u dobi od 30 do 59 godina odreklo dobre plaće da bi živjelo mirnijim životom”, piše The Sydney Morning Herald. Taj trend, koji istraživači nazivaju “downshifting” (doslovno “prebaciti u manju brzinu”), sve više uzima maha među ljudima koji bi željeli živjeti sretnijim i zdravijim životom te provoditi više vremena sa svojom djecom. Ti zaposleni ljudi “traže manje zahtjevne, ali i slabije plaćene poslove, odlučuju se za skraćeno radno vrijeme ili pak potpuno prestaju raditi”, piše Herald. Dr. Clive Hamilton, direktor spomenute agencije, rekao je: “Tim je ljudima važnije kako žive nego koliko zarađuju. Oni sebe nipošto ne smatraju čudacima. To su sasvim obični ljudi koji naprosto ne žele potpasti pod utjecaj potrošačkog mentaliteta i svjesno se odriču dobre plaće da bi živjeli mirnijim životom.”