ČINI se da mnogi misle da ako se ne mogu učlaniti u neki fitnes-centar i utrošiti mnogo vremena na vježbanje, mogu zaboraviti na zdravstvene koristi koje proizlaze iz tjelesne aktivnosti. No to nije točno. Dr. Russell Pate sa Sveučilišta u Južnoj Karolini kaže: “Mislim da bismo trebali službeno dati na znanje da je ugodna, lagana šetnja nakon jela vrlo poželjna.”

No je li šetnja doista toliko korisna? Može li hodanje u znatnoj mjeri doprinijeti nečijem zdravlju?

Grčki liječnik Hipokrat hodanje je smatrao “najboljim lijekom za čovjeka”. Čak postoji jedna izreka koja kaže: “Imam dva liječnika, svoju lijevu i desnu nogu.” Je li hodanje uistinu toliko zdravo?

Neka istraživanja pokazuju da ljudi koji redovito idu u šetnju rjeđe obolijevaju od ljudi koji uglavnom sjede. Također pokazuju da hodanje smanjuje opasnost od srčanih bolesti i moždanog udara te sprečava pojavu dijabetesa budući da potiče tijelo na bolje iskorištavanje inzulina. Isto tako, hodanje jača kosti i sprečava osteoporozu, održava nas vitalnima, čini gipkijima i izdržljivijima te nam pomaže izgubiti suvišne kilograme i zadržati željenu težinu. Nadalje, ono povoljno utječe na spavanje, na naše intelektualne sposobnosti te čak pomaže u nadvladavanju depresije.

Prije nekoliko godina znanstvenici sa Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji navodno su ustanovili da 15-minutna šetnja može bolje ublažiti tjeskobu i napetost od nekog blažeg sredstva za smirenje! To je zbog toga što hodanje, kao i sve druge fizičke aktivnosti, potiče izlučivanje endorfina, kemijskih spojeva u mozgu koji ublažavaju bol te nas opuštaju, izazivajući osjećaj mira i zadovoljstva.

Prema pisanju kanadskog The Medical Posta, čak i lagana šetnja može koristiti zdravlju. Studija koja je objavljena u časopisu The New England Journal of Medicine pokazuje da osobe koje dnevno propješače samo kilometar žive duže. Nedavna istraživanja ukazuju na to kako desetminutno vježbanje tri puta na dan ima  gotovo isti učinak kao kada se vježba 30 minuta bez prekida. Stoga biste mogli razmisliti o tome da automobil parkirate malo dalje od odredišta, a ostatak puta propješačite ili da možda u toku dana odete u kratku šetnju.

Još veću korist imat ćete od brzog hodanja. Dr. Carl Caspersen iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u Atlanti (Georgia) rekao je: “Ako osobe koje stalno sjede promijene životne navike i nekoliko dana u tjednu odvoje pola sata za brzo hodanje, to kod njih može znatno smanjiti opasnost [od pojave bolesti].” Hodanje je posebice praktično zbog toga što hodati mogu praktički svi, bez obzira na životnu dob i zdravstvene tegobe, a ne iziskuje ni neke posebne pripreme ili atletske sposobnosti — samo prikladnu obuću.

Za šetnju odjenite nešto udobno i komotno. Neka to bude više slojeva odjeće koja se lako skida. Obujte laganu obuću s niskim petama koja ima savitljive potplate, mekane uloške i dovoljno prostora za prste. Obuća za hodanje treba biti nešto veća od one koju inače nosite. Ukoliko planirate hodati duže od pola sata, a nigdje usput nema vode, bilo bi dobro da ponesete i malo vode. Šetnju započnite petominutnim zagrijavanjem, hodajući laganim korakom. Tijelo držite uspravno, laktove i koljena lagano savijene, a šake skupljene, ali ne stisnute.

Nakon zagrijavanja ubrzajte korak hodajući prirodno, tako da tlo prvo dodirnete petom, a zatim pritisak postepeno prebacujete preko stopala na prste. Zbog toga vam je potrebna obuća sa savitljivim potplatom. Čini li vam se ovo previše kompliciranim da biste sve zapamtili? Ne opterećujte se — većina nas ionako tako hoda. Izaberite tempo koji vam omogućava da normalno razgovarate, a da pritom ne ostanete bez daha. Početnicima se preporučuje da postepeno povećavaju vrijeme koje odvajaju za hodanje, kao i udaljenost te brzinu hodanja. Pretkraj hodanja polako usporite. *

Ubrzani rad srca, ubrzano disanje i nešto pojačano znojenje normalni su pokazatelji fizičkog napora. Nekoliko prvih dana možda osjetite i bolove te napetost u mišićima. Pratite reakcije svog tijela. Ukoliko osjetite da se previše forsirate, usporite ili predahnite. Međutim, ako osjetite napetost ili bol u prsima, jako lupanje srca ili da vam ponestaje zraka, vrtoglavicu ili mučninu, odmah se zaustavite i potražite pomoć. *

Budući da je hodanje aktivnost u kojoj tijelo nije izloženo velikom naporu, ono može imati značajne prednosti u odnosu na neke druge aktivnosti, kao što su primjerice trčanje i aerobik, gdje postoji veća opasnost od ozljede zglobova i mišića. Stoga ne iznenađuje što stručnjaci za tjelesnu kondiciju hodanje preporučuju kao najpoželjniji oblik tjelesne aktivnosti. I zato, ako si želite dobro, otiđite u šetnju!