U Njemačkoj i drugim zemljama ima sve više lječilišta koja nude rehabilitacijske tretmane za malu djecu, pišu novine Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung. Djeca koja imaju tek četiri godine idu na masaže toplim uljem i druge tretmane, a usto ih se na razne načine obasipa pažnjom. Neki stručnjaci smatraju da su oni koji nude takve tretmane više zainteresirani za novac nego za zdravlje djece. U nastojanju da što više zarade “prisiljavaju djecu da žive kao odrasli”, kaže Peter Wippermann, direktor hamburške agencije Trendbüro, koja se bavi praćenjem marketinških i društvenih trendova. Prema riječima dr. Christopha Kampmanna, direktora Pedijatrijskog zavoda Sveučilišta u Mainzu, problem je u tome što će ta “djeca postati izraziti individualci koji će se ponašati kao uobraženi bogataši i biti zaokupljeni sami sobom”. Umjesto da ih se šalje na oporavak u lječilište nakon što prebole neku od uobičajenih dječjih bolesti, “djeca trebaju boraviti u prirodi, penjati se po drveću i trčati”, piše u novinskom članku. “Tada sigurno neće imati problema s držanjem, regulirat će im se apetit i imat će miran san.”

“Australija ima manje oborina nego bilo koji drugi nastanjeni kontinent, no ovdje je potrošnja vode po glavi stanovnika veća nego bilo gdje drugdje u svijetu”, pišu novine Australian. U Australiji se u prosjeku dnevno potroši 900 litara vode po osobi, dok se u Sjevernoj Americi potroši 600 litara vode po osobi. “U Australiji se 75 posto vode troši za navodnjavanje poljoprivrednih površina”, kaže se u izvještaju. Da bi se dobilo kilogram pšenice, potrebno je preko 1 000 litara vode. Za litru kravljeg mlijeka potrebno je 600 litara vode. Slično tome, za proizvodnju jednog kilograma maslaca potrebno je preko 18 000 litara vode, dok je za kilogram bifteka od goveda koja su pasla na pašnjacima potrebno 50 000 litara vode. Proizvodnja tkanina također zahtijeva mnogo vode. Da bi se proizvelo kilogram pamuka, potroši se 5 300 litara vode, dok se za kilogram vune potroši čak 171 000 litara vode. Prema nekim procjenama, za jedno odijelo od čiste runske vune potroši se 685 000 litara vode.

“U Australiji su se jako namnožile razne vrste pauka, među kojima su i otrovni crvenoleđi pauci, a znanstvenici pretpostavljaju da je za takve poremećaje u razmnožavanju živih organizama krivo globalno zatopljenje”, pišu novine The Weekend Australian. Prema riječima dr. Roberta Ravena iz Državnog muzeja u Queenslandu, očekuje se da će pauci koji obično polažu jajašca jednom godišnje ove godine to učiniti tri do četiri puta. “Pauci koji bi u ovo doba godine još trebali biti mladi već su se potpuno razvili”, rekao je Raven. “Primijetili smo da neki pauci žive dvaput duže nego prije.” Istraživači smatraju da zatopljenje utječe i na ptičji svijet. Novine pišu: “Ptice kao što su šumski vodomari, koji se inače pare jednom godišnje, sada imaju mlade dvaput godišnje.” Osim toga, ptice “ranije polažu jaja i ranije se vraćaju iz europskih krajeva u kojima su provele zimu, što bi moglo značiti da se takve promjene dešavaju i u drugim dijelovima svijeta”.

Zahvaljujući primjeni napredne tehnologije u samo šest godina udvostručen je broj mjeseca koji su dosad otkriveni u Sunčevom sustavu, piše znanstveni časopis ¿Cómo ves?, koji izdaje Meksičko državno autonomno sveučilište. Do kraja 2003. otkriveno je 136 mjeseca koji kruže oko sedam planeta, a astronomi očekuju da će otkriti još neke. Izgleda da samo oko Merkura i Venere ne kruži nijedno takvo nebesko tijelo. Koliko je poznato, Jupiter ima najviše satelita (61), a zatim slijede Saturn (31), Uran (27), Neptun (13) i Mars (2). Pluton i Zemlja imaju svaki po jedan.

Prema rezultatima jednog istraživanja, “neuobičajeni umor i pospanost kod žena mogu biti prvi znakovi opasnosti od srčanog udara”, piše u međunarodnom izdanju lista The Miami Herald. U istraživanju je samo 30 posto ispitanica reklo da je prije srčanog udara neko vrijeme osjećalo bol u predjelu prsnog koša. S druge strane, 71 posto ispitanica reklo je da se više od mjesec dana prije srčanog udara osjećalo umornije nego inače. “Radi se o neobjašnjivom i neuobičajenom umoru”, kaže Jean McSweeney, profesorica s Medicinskog fakulteta u Arkansasu. “Neke su žene toliko umorne da nemaju snage spremiti krevet, pa usred posla moraju stati i odmoriti se”, kaže prof. McSweeney te dodaje: “Srčane bolesti glavni su uzrok smrti kod žena. (...) Ako pomognemo ženama da na vrijeme prepoznaju simptome, moći ćemo im pružiti medicinsku pomoć i tako spriječiti ili barem neko vrijeme otkloniti opasnost od srčanog udara.”

Venecija je sagrađena na oko 120 malih otoka i često se suočava s opasnošću od poplave. Nakon mnogih istraživanja i stručnih rasprava, talijanska vlada dala je odobrenje za izgradnju sustava pomičnih brana na tri ulaza u venecijansku lagunu. Brane će se sastojati od 79 čeličnih pregrada koje će biti visoke 30 metara, široke 20 metara, a debele 5 metara. U normalnim uvjetima pregrade će biti ispunjene vodom i ležat će na morskom dnu, pa neće ometati plovidbu brodova i strujanje morske vode za plime i oseke. No kad zaprijeti opasnost od poplave, pregrade će se ispuniti zrakom. Poput krakova pokretnog mosta pregrade će se podići s dna te će izviriti na površinu mora. Poredane jedna do druge, tvorit će tri dugačke brane koje će sprečavati nadiranje vode. Očekuje se da će brane biti gotove do 2011.

• “Istraživači su ustanovili da je u razdoblju od šest mjeseci, koliko je trajala zabrana pušenja u kafićima, restoranima te drugim ugostiteljskim i poslovnim objektima u gradu Heleni (Montana, SAD), došlo do gotovo 60-postotnog smanjenja broja osoba koje su zbog srčanog udara morale biti odvezene u bolnicu”, izvještava The Wall Street Journal. Nakon što je sudskom odlukom ukinuta zabrana pušenja, broj srčanih udara ponovno je porastao te se izjednačio s onim prije zabrane. “To je jasan dokaz da treba izbjegavati boravak u prostorijama u kojima se puši jer udisanje duhanskog dima šteti zdravlju”, rekao je kardiolog Sidney Smith.

• “Državne vlasti koje su prije bile najžešći protivnici duhanske industrije našle su se u neobičnoj situaciji: Da bi zaštitile svoje interese, pokušat će spasiti od propasti najveću duhansku kompaniju u zemlji”, piše The Wall Street Journal. Što je razlog tome? Kompanija je izgubila jedan sudski spor i sudac je presudio da mora položiti jamčevinu od 12 milijardi dolara da bi mogla pokrenuti žalbeni postupak. To bi kompaniju dovelo do bankrota, pa više ne bi mogla isplaćivati odštetu od nekoliko milijardi dolara koje duguje nekim saveznim državama temeljem nagodbe iz jedne ranije parnice. Države su “postale ovisne o tom novcu koji im pomaže da izbjegnu manjak u državnom proračunu”, objašnjava se u članku. Zbog toga su “države stale na stranu duhanske kompanije”. Dva tjedna kasnije sudac je poništio prvobitnu presudu i dozvolio kompaniji da položi manju jamčevinu.