“Međunarodni timovi biologa koji se bave istraživanjem mora svaki tjedan otkriju preko 30 novih vrsta morskih organizama”, pišu njemačke novine Leipziger Volkszeitung. Ta je vijest objavljena u sklopu prvog izvještaja o napretku projekta nazvanog “Census of Marine Life”, čiji je cilj popisati sve vrste morskih organizama. U tom desetogodišnjem projektu koji je započeo 2000. sudjeluje tristotinjak znanstvenika iz 53 zemlje. Istraživači smatraju da “u oceanima vjerojatno postoji više od dva milijuna biljnih i životinjskih vrsta”, pišu novine. “Moguće je da preko 95 posto životinjskih vrsta koje žive u oceanima još uvijek nije otkriveno.”

U toku 2002. u Ured za izgubljene stvari policijske uprave u Tokiju doneseno je mnogo izgubljenog novca čija ukupna vrijednost iznosi preko 23 milijuna dolara, piše The New York Times. Sedamdeset i dva posto novca vraćeno je osobama koje su ga izgubile. U velikom skladištu Ureda za izgubljene stvari čuva se na stotine tisuća izgubljenih predmeta, kao što su mobiteli, ključevi, naočale, igračke, sportska oprema i kišobrani, kojih ima najviše. U toku 2002. doneseno je čak 330 000 izgubljenih kišobrana. “Djecu se od malih nogu uči da sve izgubljene stvari koje pronađu predaju policiji”, piše The Times. Svakog dana dvjesto do tristo ljudi dođe u ured po svoje stvari. Vrlo je neobično da među izgubljenim stvarima ima štaka i invalidskih kolica. “Pitam se što se dogodilo s njihovim vlasnicima”, kaže Hitoshi Shitara, koji već dugo godina radi u Uredu za izgubljene stvari.

U Ekvadoru je pokrenuta državna kampanja protiv kašnjenja. Prema pisanju časopisa Economist, procjenjuje se da kašnjenje, pored toga što uzrokuje probleme u svakodnevnom životu, godišnje nanosi privredi Ekvadora štetu od 742 milijuna dolara — 4,3 posto bruto nacionalnog dohotka. “Više od polovice svih javnih priredbi počinje kasnije nego što je planirano”, kaže se u izvještaju. No već se vide prvi rezultati kampanje protiv kašnjenja. “Onima koji zakasne na sastanak ne dopušta se da uđu u prostoriju u kojoj se on održava”, piše The Economist te dodaje da “novine svakodnevno objavljuju popis poznatih osoba iz javnog života koje su zakasnile na neke priredbe”.

Prema izvještaju američkog ministarstva obrazovanja, u SAD-u “otprilike 90 posto djece i mladih u dobi od 5 do 17 godina koristi kompjuter, a 59% njih koristi i Internet — u oba slučaja postotak je veći nego kod odraslih osoba”, piše The Wall Street Journal. Djeca se već od malih nogu služe kompjuterom. “Otprilike 75 posto djece počne koristiti kompjuter u dobi od pet godina, a većina njih do svoje devete godine počne koristiti i Internet”, kaže se u izvještaju. Preko 50 posto mladih koristi Internet za komuniciranje s prijateljima ili igranje raznih igara, no također je zanimljivo da “gotovo 75 posto njih koristi Internet kao pomoć u pisanju domaćih zadaća”, piše Journal. “Donedavno su djevojčice rjeđe koristile kompjuter i surfale po Internetu, no sada to čine gotovo jednako često kao i dječaci.”

“Znanstvenici sa Sveučilišta Harvard i Medicinskog fakulteta atenskog Sveučilišta gotovo su četiri godine istraživali način ishrane 22 043 Grka te su ustanovili da mediteranski način ishrane smanjuje opasnost od smrti uzrokovane rakom ili nekom srčanom bolesti za najmanje 25%”, piše Readers Digest. “Grci jedu puno orašastih plodova, voća, povrća, mahunarki, žitarica, maslinovog ulja i ribe, dok mliječne proizvode, alkohol i meso konzumiraju u umjerenim količinama.” Općenito je poznato da je tradicionalna mediteranska kuhinja vrlo zdrava.

U Poljskoj je više od milijun djece zbog siromaštva prisiljeno živjeti na ulici i baviti se kriminalom, piše časopis Wprost. Većina te djece ima od 8 do 15 godina, a “već su primorana izdržavati svoju obitelj”. Ona plaćaju stanarinu te hrane svoju gladnu braću i sestre, a neka od njih čak daju novac roditeljima koji su alkoholičari. U početku ta djeca možda pošteno zarađuju novac, no kasnije se većina njih počne baviti “krađom, prodajom droge i alkohola, iznuđivanjem novca od druge djece te prostitucijom”. Marek Liciński iz udruge Powiślańska, koja se bavi zaštitom socijalno ugroženih obitelji, kaže: “Ono što najviše pogađa tu djecu nije nasilje i kriminal, nego to što nikamo ne pripadaju i što se nemaju na koga osloniti.”

Neke vrste namirnica sve se više koriste za izradu kozmetičkih preparata i za razne ljekovite tretmane. Osim čokolade, koriste se i neke druge uobičajene namirnice, kao što je maslinovo ulje. Njemački list Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung piše kako neki smatraju da “relaksirajuća pjenušava kupka od kakaa uz svjetlost svijeća, nakon koje slijedi masaža kremom od vrućeg kakaa te stavljanje obloga od rastopljene čokolade po čitavom tijelu” usporava starenje kože. Je li to točno? “Premda je teoretski moguće da ekstrakt kakaa koji se može naći u nekim kremama usporava starenje kože, to još uvijek nije znanstveno dokazano”, kaže profesor Volker Steinkraus s Dermatološkog instituta u Hamburgu.

“Ne može se poreći da je posljednjih godina pornografija na Internetu postala vrlo privlačna milijunima žena, a tome su doprinijeli faktori kao što su jednostavan pristup Internetu, relativno niske cijene impulsa te činjenica da korisnici ne moraju otkriti svoj identitet”, pišu novine Plain Dealer iz Clevelanda (Ohio, SAD). “Na web stranicama s pornografskim sadržajem gotovo je svaki treći posjetitelj žena.” Jedna 42-godišnja samohrana majka počela je gledati pornografiju “kako bi vidjela što je to bilo tako privlačno njenom bivšem suprugu. Ubrzo joj je prešlo u naviku da 30 sati tjedno surfa Internetom, posjećujući stranice s pornografskim sadržajem.”

“Ljudi koji noću spavaju samo malo manje nego što bi trebali obično nisu svjesni da im se zbog toga smanjuju umne sposobnosti, a i ne osjećaju se jako umorno”, piše časopis Science News. Jedno dvotjedno istraživanje u kojem je sudjelovalo 48 osoba u dobi od 21 do 38 godina pokazalo je da je kod ispitanika koji su samo nekoliko dana spavali manje nego što bi trebali došlo do slabljenja umnih sposobnosti. Između ostalog, ispitanici su sporije razmišljali i sporije reagirali. Sve osobe koje su sudjelovale u istraživanju imale su naviku noću spavati sedam do osam sati. Na početku istraživanja ispitanici su bili podijeljeni u četiri grupe. Pripadnici prve tri grupe mogli su noću spavati osam, šest odnosno četiri sata. Pripadnici četvrte grupe tri dana uopće nisu smjeli spavati. Testiranja su pokazala da su ispitanici koji su spavali šest sati i oni koji su spavali četiri sata imali slabije psihofizičke sposobnosti. Oni koji su spavali osam sati nisu imali takvih problema.