Pogled u svijet
Predviđanje bračne sreće
Tim istraživača iz Seattlea (Washington, SAD) snimao je videokamerom bračne parove koji su razgovarali o osjetljivim pitanjima, kao što su novac i spolni odnosi. Potom su istraživači razradili sustav jednadžbi na temelju kojih su pokušali predvidjeti koliko će dugo supružnici biti sretni u braku. Pritom su obratili pažnju na to “kako supružnici općenito gledaju na život, jesu li spremni uvažavati tuđe mišljenje te u kojoj mjeri na njih utječu komplimenti ili zajedljive primjedbe” bračnog druga, piše Science News. Četiri godine kasnije predviđanja su se ostvarila kod 94 posto parova koji su sudjelovali u istraživanju. Koji su faktori utjecali na sreću u braku? “Kod parova koji imaju skladan brak tijekom razgovora je bilo zabilježeno pet puta više pozitivnih reakcija, primjerice smijeha i šala, nego onih negativnih”, kaže se u članku. “Najpouzdaniji znak da će brak završiti razvodom bio je prezir na licu jednog bračnog partnera dok je onaj drugi govorio.” Jedan je istraživač rekao: “Kao što sumporna kiselina nagriza metal, tako i prezir uništava ljubav.” Istraživači sada koriste rezultate tog istraživanja kako bi pomogli parovima koji imaju ozbiljnih bračnih problema. U otprilike dvije trećine slučajeva odnosi među supružnicima poboljšali su se već nakon što su nekoliko dana dobivali stručnu pomoć.
Pametne ptice
Najnovija istraživanja pokazala su da “ptice konkuriraju čimpanzama i delfinima u borbi za naslov najinteligentnijih životinja”, izvještava londonski The Sunday Times. Istraživači sa Sveučilišta Cambridge napravili su rupu na sredini jedne prozirne cijevi te su je u vodoravnom položaju postavili na drugu, okomito postavljenu cijev, tako da rupa vodoravne cijevi bude okrenuta prema dolje i poklapa se s otvorom na kraju okomite cijevi. Zatim su u vodoravnu cijev stavili hranu blizu rupe. Primati su gurali hranu prema drugom kraju cijevi, ali su je svaki put izgubili jer bi ona pala kroz rupu na cijevi. No zebama hrana nije pala kroz rupu jer su je pomoću štapića privukle k sebi. Ranije su istraživači sa Sveučilišta Oxford vidjeli kako je novokaledonijska čavka po imenu Betty napravila kuku od žice te prilagođavala oblik kuke svrsi za koju ju je htjela upotrijebiti — što primati, koliko je poznato, još nikad nisu učinili. Ta otkrića “opovrgavaju dugogodišnje mišljenje” da su samo primati sposobni izrađivati oruđe, komentira Times.
Televizija i umni razvoj male djece
Liječnici iz Japanskog pedijatrijskog udruženja kažu da kod djece koja puno gledaju televiziju postoji veća vjerojatnost da će imati problema u komunikaciji, piše Mainichi Daily News. Ta djeca, između ostalog, teže pamte riječi, ne mogu dugo gledati roditelje u oči dok s njima razgovaraju i teže sklapaju prijateljstva. “To što djeca provode premalo vremena u igri s roditeljima i rekreaciji izvan kuće moglo bi se štetno odraziti na razvoj njihovih umnih sposobnosti”, rekao je član udruženja Hiromi Utsumi. Udruženje savjetuje “roditeljima da isključe televizor za vrijeme jela i dok majka doji dijete te da u dječju sobu ne stavljaju televizor, videorekorder ni kompjuter”, pišu novine, dodajući kako je bilo manje problema u komunikaciji “nakon što su roditelji poslušali savjet liječnika da uskrate djeci gledanje televizije i videofilmova”.
Knjižnica u podzemnoj željeznici
U nastojanju da ljude potakne na čitanje, uprava podzemne željeznice u Ciudad de Mexicu pokrenula je akciju posudbe knjiga. Na stanicama podzemne željeznice putnik može posuditi knjigu tiskanu krupnim slovima koja sadrži birana djela meksičke književnosti. Može je čitati u toku vožnje i vratiti je kad dođe na stanicu na kojoj treba izaći. “Akcija je naišla na izvrstan odaziv”, rekao je voditelj akcije Aarón López Bravo. “Ona omogućava ljudima da za vrijeme vožnje, kad nemaju što raditi, nauče nešto novo i zabave se.” U prvih mjesec dana na štandovima koji su postavljeni na stanicama podzemne željeznice posuđeno je preko 130 000 knjiga, kaže se u međunarodnom izdanju lista The Miami Herald. Akcija posudbe knjiga započela je na samo jednoj liniji podzemne željeznice koja ima ukupno 21 stanicu, no organizatori se nadaju da će se proširiti na sve linije podzemne željeznice, kojom dnevno putuje gotovo pet milijuna ljudi.
Porođaji u Velikoj Britaniji
“U Velikoj Britaniji je broj poroda obavljenih uz medicinsku intervenciju prvi put premašio broj poroda obavljenih prirodnim putem, što je označilo prekretnicu u povijesti medicine”, izvještava londonski list The Independent. Podaci za 2001-2002, koje je objavilo britansko Ministarstvo zdravstva, pokazuju da je samo 45 posto majki rodilo dijete prirodnim putem, bez ikakve medicinske intervencije. Broj poroda carskim rezom porastao je s 9 posto, koliko ih je bilo 1980, na 22,3 posto u razdoblju 2001-2002. U jednom rodilištu bilo je čak 56 posto porođaja carskim rezom. “Sve više žena želi roditi carskim rezom”, kaže Peter Bowen Simpkins iz Britanskog udruženja ginekologa opstetričara. “Zaposlene žene (...) žele doći u bolnicu i roditi točno određenog datuma (...). Žene smatraju da je sigurnije roditi carskim rezom. No činjenice pokazuju da je kod carskog reza smrtnost daleko veća.” Istraživači također upozoravaju da žene koje prvo dijete rode carskim rezom teže ponovno zatrudne te imaju manje izgleda da će drugo dijete roditi prirodnim putem.
Dijeta i debljanje u tinejdžerskoj dobi
“Tinejdžeri koji drže dijetu zapravo bi mogli dobiti na težini i s vremenom čak postati gojazni”, piše časopis U.S.News & World Report. Trogodišnje istraživanje u kojem je sudjelovalo gotovo 15 000 djece u dobi od 9 do 14 godina pokazalo je da su “dječaci i djevojčice koji su držali dijetu dobili više kilograma nego oni koji nisu bili na dijeti te im se povećao indeks tjelesne mase, koji služi kao pokazatelj gojaznosti”. Istraživači smatraju da “držanje dijete može dovesti do prejedanja”, kaže se u izvještaju. Kod djevojčica koje su često držale dijetu “postojala je 12 puta veća vjerojatnost da će se povremeno prejedati”.
Manjak svećenika
“U Španjolskoj bi moglo doći do zatvaranja više od polovice sjemeništa” zbog toga što nema dovoljno muškaraca koji bi željeli postati katolički svećenici, izvještava španjolski list ABC. U toku prošle godine “14 sjemeništa nije imalo novih kandidata zainteresiranih za svećeničku službu, a 18 sjemeništa imalo je samo jednog novog kandidata”. Što je uzrok toga? Andrés García de la Cuerda, rektor jednog madridskog bogoslovnog fakulteta, rekao je da uzrok problema leži u “snažnoj i neprestanoj sekularizaciji” Europe, koja dovodi do “gubitka vjere i propadanja kršćanstva”. García de la Cuerda također je spomenuo da “u društvu vlada negativan stav prema [Katoličkoj] crkvi i svemu što ona predstavlja”.