VOLITE li promatrati životinje u prirodi? Ako volite, onda biste sigurno uživali kad biste na jednom mjestu mogli vidjeti životinje iz Afrike, Australije, Azije, Europe te Sjeverne i Južne Amerike. Kako je to moguće? Tako da posjetite Rezervat prirode Askanija-Nova, koji se nalazi na jugu Ukrajine. Ovdašnjim ravnicama slobodno se kreću krda divljih životinja koje potječu sa šest kontinenata i žive zajedno u miru.

Povijest rezervata seže unatrag sve do 1883. Te je godine njemački doseljenik Friedrich Pfalz-Pfein izabrao jedan dio netaknute stepe na kojem je osnovao rezervat prirode. On je tamo već prije imao privatni zoološki vrt s preko 50 vrsta ptica i sisavaca. Godine 1887. rezervatu je dodan i botanički vrt. Danas Rezervat prirode Askanija-Nova obuhvaća botanički vrt, preko 11 000 hektara netaknute stepe i zoološki vrt.

Približavajući se rezervatu, najprije ugledamo botanički vrt. Znanstvenici su s vremenom donijeli ovamo mnogo vrsta drveća iz raznih dijelova svijeta. To drveće raste u raznim dijelovima parka, čija veličina iznosi oko 200 hektara. Budući da se rezervat nalazi u sušnom području, iskopani su arteški bunari i kanali za navodnjavanje kako bi drveće i grmlje uvijek imalo dovoljno vlage. Tadašnji izgled parka i sustav za navodnjavanje nagrađeni su zlatnom medaljom na Svjetskom sajmu koji je 1889. održan u Parizu.

Napuštamo hladovinu botaničkog vrta i krećemo prema sunčanoj stepi. Tamo se krda divljih životinja, kojih ima oko 50 vrsta, kreću na ograđenom prostoru veličine 2 500 hektara. Pogledajmo najprije neke afričke životinje.

Krupni afrički bivol jedna je od najpoznatijih i najopasnijih divljih životinja. Izgleda vrlo impresivno, i to ne samo zbog svoje veličine — u hrptu je visok 1,7 metara — nego i zbog krupnih rogova koji su dugački gotovo jedan metar. Budući da su mužjaci nepredvidljivi i da znaju napasti onog tko im se nađe u blizini, bolje je ne prilaziti im suviše blizu.

Jedna druga životinja koja nam privlači pažnju je antilopa oriks s jugoistoka Afrike. Budući da je u rezervatu lov zabranjen, oriksi u njemu mirno žive još od 1892, kad su dopremljeni na ovo područje. Te životinje pasu u blizini posjetitelja, kojih se nimalo ne plaše. Neke od tih antilopa čak su pripitomljene i mogu se musti poput krava. Njihovo hranjivo mlijeko koje sadrži puno mliječne masti koristi se u medicinske svrhe, primjerice za liječenje čira na želucu.

Emu je velika ptica trkačica koja potječe iz Australije. To je jedna od najvećih ptica na svijetu — ustvari, od nje je veći samo noj. Neki emui narastu do visine od 1,8 metara  i teški su gotovo 60 kilograma. Te su ptice odvojene žičanom ogradom od drugih životinja, no prostor na kojem žive dovoljno je velik tako da mogu slobodno trčati uokolo.

Kod emua je posebno zanimljivo to što ptići koji se još nisu izlegli reagiraju kad čuju glasanje odraslog mužjaka. Ako ptićima koji se uskoro trebaju izleći pustite snimku na kojoj se čuje glasanje mužjaka, oni se navodno počnu micati, tako da se jaja ljuljaju amo-tamo. No, ti isti ptići ne reagiraju kad čuju glasanje ženke. Zašto ne?

Nakon što ženka snese jaja, mužjak brižno sjedi na njima otprilike 50 dana, sve dok ne dođe vrijeme da se ptići izlegu. Nakon toga mužjak nastavlja voditi brigu o njima. Tako ptići čak i prije nego što se izlegu iz jaja znaju tko se brine o njima. Usput, emuova su jaja sve samo ne obična — tamnozelena su i vrlo velika, a svako je teško oko 700 grama!

U rezervatu Askanija-Nova žive i krda divljih konja Przewalskoga. Ti su konji 1899. dovedeni iz mongolskih prerija. Smatra se da su zbog lova i uništavanja njihovih pašnjaka u 1960-ima istrijebljeni u divljini.

Danas u zoološkim vrtovima i rezervatima živi oko 1 100 divljih konja Przewalskoga, uključujući i stotinjak konja koji žive u rezervatu Askanija-Nova. Stručnjaci nastoje vratiti te konje u njihova prirodna staništa. Tako je 1992. i 1993. 21 konj otpremljen natrag u Mongoliju.

Najbrojnija životinjska vrsta u ovom rezervatu je jelen sika koji inače živi u Kini i Japanu. To ljupko stvorenje ima na leđima pjege koje nalikuju sitnim cvjetovima. Nježne je građe i ima krasne rogove, koje ponosno nosi na svojoj maloj glavi.

Gajali su ogromna polupitoma indijska goveda koja možete vidjeti kako mirno pasu stepsku travu. U Indiji ta goveda preko dana sama lutaju šumom, a uvečer se vraćaju u selo. U rezervatu Askanija-Nova nema ni šume ni sela, no izgleda da su se gajali priviknuli na ovdašnju stepu i da im ne smeta što blizu njih pasu krda drugih životinja.

Američki bizon zadivljuje nas svojom snagom i veličinom. Prije otprilike 150 godina u prerijama Sjeverne Amerike živjeli su milijuni tih ogromnih divljih goveda, no s vremenom su zbog lova bili gotovo potpuno istrijebljeni. Krdo američkog bizona koje živi u ovom rezervatu jedino je takvo krdo  u Europi. U ovdašnjim stepskim predjelima bizoni se i ljeti i zimi osjećaju kao u svom prirodnom staništu.

Predstavnik Južne Amerike je nandu, velika ptica trkačica koja je slična australskom emuu. Nandu može narasti do visine od 1,5 metara, a težak je 50 kilograma. Kao i kod emua, na jajima sjede mužjaci. Značajna je razlika to što se mužjaci emua pare samo s jednom ženkom, dok se mužjaci nandua pare s više ženki. Tako tri do pet ženki nandua može snijeti jaja u istom gnijezdu.

Jeleni i srne dopremljeni su iz europskih zemalja. To su izdržljive životinje koje se hrane stepskom travom te dobro podnose hladnoću i vrućinu. Određeni broj jelena i srna šalje se u druge rezervate i lovišta u raznim dijelovima Europe kako bi se povećalo tamošnje populacije tih životinja. Godine 1960. u Askaniju-Novu dopremljeni su i šetlandski poniji iz sjeverne Europe. Otad se njihov broj u rezervatu znatno povećao.

U rezervatu Askanija-Nova žive i zebre, prugasti gnui (velike afričke antilope), azijski divlji magarci, sajge (azijske antilope) te mnogobrojne vrste ptica. Neke životinje tokom cijele godine ostaju u stepskim predjelima, a neke se odvodi na farme, gdje preko zime žive u zatvorenom prostoru.

U današnje vrijeme stručnjaci iz Ukrajinskog zavoda za znanstvena istraživanja dolaze  u Askaniju-Novu kako bi vršili razna istraživanja. Oni ulažu mnogo truda u očuvanje ovdašnje stepe i pomaganje životinjama da se priviknu na život u novoj okolini. Znanstvenici također nastoje obogatiti postojeću zbirku egzotičnih i rijetkih životinja.

Rezervati prirode postoje u raznim dijelovima svijeta. Možete ih naći u prerijama i pampama Sjeverne i Južne Amerike, u afričkim savanama, australskim travnatim ravnicama, te azijskim i europskim stepama. Svaki rezervat ima neka svoja obilježja te specifičan biljni i životinjski svijet. Način na koji je uređen rezervat Askanija-Nova pokazuje da se životinje iz raznih dijelova svijeta mogu prilagoditi novoj okolini te živjeti zajedno u miru.

Mnogi ljudi željno očekuju dolazak Božjeg Kraljevstva, koje je prorečeno u Bibliji i koje će omogućiti da na Zemlji zavlada mir ne samo među ljudima nego i među mnogim vrstama životinja (Izaija 11:6-9; Ozej 2:18; Djela apostolska 10:34, 35).