IZMEĐU meksičkog kopna i poluotoka Baje Californije prostire se tirkiznoplavi Kalifornijski zaljev (prikazan na donjoj slici). Naziva se i Cortésovo more. Velik dio njegovog pustinjskog priobalja i krševitih otoka UNESCO je uvrstio na svoj Popis svjetske baštine. Po čemu je to područje tako posebno?

Kalifornijski zaljev dugačak je preko 1 000 kilometara, a širok je u prosjeku 150 kilometara. Zaljev i njegova okolica iznimno su lijepi i vrve životom. Razlike u razini mora između oseke i plime ovdje su velike kao malo gdje drugdje na Zemlji — na sjeveru zaljeva mogu iznositi čak devet metara. Zahvaljujući suncu i morskim strujama koje donose mnoštvo hranjivih tvari, more obiluje planktonom i može se pohvaliti neobično velikom biološkom raznolikošću. Zbog svega toga, kao i zbog činjenice da je u velikom dijelu zaljeva more neobično bistro, istraživač mora Jacques-Yves Cousteau nazvao je Kalifornijski zaljev “akvarijem svijeta”.

Budući da u njemu živi preko 890 vrsta riba, među kojima ima i oko 90 endemskih vrsta, zaljev je posebno zanimljiv znanstvenicima koji se bave istraživanjem života u moru. Nažalost, mnoge su vrste ugrožene. Među njima je rijedak kalifornijski dupin, koji se na španjolskom zove vaquita, odnosno “kravica”.

Kalifornijski dupin je najmanji pripadnik porodice dupina — dugačak je jedva metar i pol. Boja njegove kože varira od tamnosive do žutosmeđe, a oko očiju ima crne mrlje. To plaho maleno stvorenje može se naći samo u plitkim, mutnim vodama blizu ušća rijeke Colorado. Ljudi rijetko viđaju kalifornijske dupine i općenito malo znaju o njima. Ustvari, otkrili su ih tek 1958, kad su na jednoj plaži pronađene tri lubanje tih dupina.

Budući da ih je ostalo još svega nekoliko stotina, proglašeni su kritično ugroženom  vrstom. Unatoč tome, svake godine na desetke ih ugine u mrežama ovdašnjih ribara. U nastojanju da tu rijetku vrstu sisavaca spasi od izumiranja, Meksiko je osnovao rezervat koji obuhvaća dio njihovog prirodnog staništa. U vrste koje stalno žive u zaljevu ili ga samo povremeno posjećuju ubrajaju se kitovi, divovske raže (mante), sedmopruge usminjače, kalifornijski morski lavovi, iglani, sabljarke i ogromna jata tuna.

Na južnom dijelu zaljeva znanstvenici su duboko pod morem otkrili neobične životne oblike koje je malo tko od ljudi imao prilike vidjeti. Razlog je to što ti organizmi žive u jarku Guaymas, na dubini od gotovo 2 000 metara. U toj ogromnoj morskoj provaliji postoje termalna vrela oko kojih žive neobična stvorenja koja energiju ne dobivaju od Sunčeve svjetlosti, nego od sumporovodika. Jedno od tih stvorenja je crv cjevaš, koji nema ni usta ni crijeva, ali je zato okićen grimiznocrvenim perima. Crvi cjevaši žive u skupinama. Stoje uspravno, donjim krajem tijela pričvršćeni za morsko dno. Ljuljaju se amo-tamo, nošeni strujama koje nastaju miješanjem hladne morske vode i vruće vode iz termalnih vrela. Cjevaši žive u simbiozi s bakterijama koje se nalaze u njihovom tijelu. Grimiznocrvena pera zapravo su škrge na koje dišu.

Premda su neke vrste koje žive u Kalifornijskom zaljevu ozbiljno ugrožene, dugoročno gledano, zaljev čeka lijepa budućnost. Zašto to možemo reći? Zato što je našem Stvoritelju stalo do njega. Ustvari, njemu je toliko stalo do cijele Zemlje da će uskoro krenuti u akciju kako bi je zaštitio od daljnjeg uništavanja. Nakon toga pobrinut će se da Zemlja bude obnovljena kako bi izgledala onako kako je on prvobitno i naumio (1. Mojsijeva 1:26-28; Otkrivenje 11:18). Teško je zamisliti kako će Kalifornijski zaljev tada biti lijep. Doista, malo je reći da će biti prekrasan!