Od drveta do boce — priča o plutu
Možete li zamisliti koru drveta koja se koristi u proizvodnji raznih motora, loptica za kriket i bejzbol, pa čak i pjenušca? Tu su koru još prije više tisuća godina koristili ne samo priprosti ribari nego i otmjene dame. Ona se upotrebljava i za izradu svemirskih letjelica. No što je najzanimljivije, drvo se ne mora posjeći da bi se dobila ta iznimno korisna sirovina!
O KAKVOM je materijalu riječ? O plutu — kori hrasta plutnjaka. Ona je po mnogočemu jedinstvena. Vrlo je lagana, savitljiva i ne može se lako zapaliti.
Ta se izvanredna kora neprestano obnavlja i tako iz godine u godinu postaje sve deblja. Ako se ne guli, može doseći debljinu od 25 centimetara. Takav debeo “ogrtač” štiti hrast od vrućine, hladnoće i šumskih požara. Kad se s drveta skine kora, počne rasti novi sloj. Kori obično treba desetak godina da se potpuno obnovi.
Otprilike 55 posto svjetske proizvodnje pluta otpada na Portugal, oko 30 posto na Španjolsku, a preostalih 15 posto na druge zemlje, među kojima su Alžir, Francuska, Italija, Maroko i Tunis. *
Kako se sve pluto koristi
Stari Grci i Rimljani otkrili su da je pluto izvrstan materijal od kojeg se mogu izrađivati plovci za ribarske mreže i udobni potplati za sandale. Od pluta su pravili i poklopce kojima su zatvarali ćupove. Budući da pluto ostaje elastično čak i kad se jako zagrije, idealno je za izrađivanje brtvi motora. Pluto se koristi i za izradu toplinskih štitova kod nekih svemirskih letjelica.
Mnogi ljudi vole pluto zbog toga što lijepo izgleda i služi kao odličan toplinski izolator, pa stoga njime oblažu zidove i podove svog doma. Pluto se koristi i u proizvodnji sportske opreme. Naprimjer, od njega se izrađuju jezgre bejzbolskih loptica i drške ribičkih štapova. No većina ljudi pri spomenu riječi “pluto” najprije pomisli na čepove za boce u kojima se drži vino ili pjenušac. (Vidi okvir “Najbolji čep”.)
Korisno i ljudima i životinjama
Dobro održavane šume hrasta plutnjaka dokaz su da čovjek može mudro i odgovorno gospodariti Zemljom — koristiti njena prirodna bogatstva, a da pritom ne ugrožava njen opstanak. Stoljetna stabla hrasta plutnjaka uljepšavaju krajolik, ublažuju ljetnu žegu i pružaju zaklon od sunca stoci koja pase pod njihovim krošnjama.
U krošnjama hrasta plutnjaka gnijezde se neke ugrožene vrste ptica, kao što su orao krstaš, sup starješina i crna roda. Šume hrasta plutnjaka posljednje su utočište iberskog risa, kojem također prijeti izumiranje. U izvještaju Svjetske zaklade za zaštitu prirode koji je objavljen prije nekoliko godina kaže se da opstanak te vrste ovisi o napretku proizvodnje pluta u Španjolskoj i Portugalu.
Stoga kad sljedeći put otvorite bocu vina, pogledajte pluteni čep koji ste upravo izvadili i sjetite se koliko je pluto vrijedno i korisno. Taj prirodni, biorazgradivi materijal dobiva se od kore drveta koja se sama obnavlja. Njegovom se upotrebom štite i neke ugrožene vrste životinja. Ne bismo li onda trebali cijeniti to lijepo i dragocjeno drvo?
^ odl. 5 Premda se hrast plutnjak može naći i u drugim dijelovima svijeta, pluto se najviše proizvodi u zemljama Sredozemlja, gdje to drvo raste kao samonikla vrsta.
