Igra slučaja ili čudo stvaranja?
Salo morskih sisavaca
● Znanstvenici desetljećima nisu mogli odgonetnuti kako dupini mogu plivati brzinom od četrdesetak kilometara na sat, pa čak i brže od toga. Naprimjer, Dallov mali dupin dostiže brzinu od gotovo 60 kilometara na sat. Smatralo se kako ti sisavci nemaju dovoljno snažne mišiće da bi mogli tako brzo plivati. U čemu je onda tajna njihove brzine? Između ostalog, u njihovom salu — masnom potkožnom tkivu koje imaju i kitovi te neki drugi morski sisavci.
Razmislite o sljedećem: “Salo je debeo, gust sloj vrlo složenog vezivnog tkiva koje obiluje masnim stanicama”, kaže New World Encyclopedia. Ono prekriva gotovo cijelo tijelo morskog sisavca te je “čvrsto povezano s mišićima i kostima pomoću lepezastih spletova tetiva i ligamenata”. Ti su spletovi načinjeni od elastičnih vlakana i kolagena, proteina koji se može naći i u koži i kostima. Stoga salo nipošto nije tek obična nakupina masti. Ono je iznimno složena kombinacija raznih vrsta živih tkiva.
No kako salo pomaže dupinima da tako brzo plivaju? Kao prvo, ono daje njihovom tijelu hidrodinamičan oblik. Kao drugo, salo koje se nalazi između repne i leđne peraje prošarano je iznimno gustim spletom elastičnih vlakana i kolagenskih niti, što repu daje gipkost i snagu. Zato kad mišići pomaknu rep u jednom smjeru, salo ga poput opruge vraća natrag. Zahvaljujući tome dupin se brže kreće i manje se umara.
Salo mu ujedno omogućava da pluta na vodi i štiti ga od hladnoće. U njemu je pohranjena i dragocjena energija koja ga održava na životu kad ne može naći dovoljno hrane. Stoga je razumljivo da to složeno i vrlo korisno tkivo privlači pažnju znanstvenika koji nastoje poboljšati plovnu sposobnost i pogonske sustave raznih plovila.
Što vi mislite? Je li izvanredno salo morskih sisavaca nastalo igrom slučaja ili je čudo stvaranja?