ZAMISLITE da ste otputovali u neko mjesto u južnoj Aziji. Dok šećete ulicom, jedan vam se prolaznik srdačno nasmiješi. Odmah zapazite da su mu zubi crni, a usta puna krvavo crvene sline. U taj čas čovjek se okrene, pljune na pločnik i nastavi svojim putem. Iza njega ostane odvratan crveni ispljuvak. Taj čovjek žvače betelove orahe.

Od istočne Afrike, Indije i Pakistana, preko zemalja jugoistočne Azije, pa sve do Papue Nove Gvineje i Mikronezije betelove orahe žvaču stotine milijuna ljudi — otprilike 10 posto svjetskog stanovništva. Prodavači betelovih oraha imaju svoje štandove na tržnicama i ulicama. U prodaji im ponekad pomažu i njihova djeca. Neki na svoje štandove čak postavljaju neonske natpise, a djevojke koje prodaju njihovu robu oskudno su odjevene kako bi privukle kupce.

Godišnji prihod od prodaje betelovih oraha na svjetskoj razini broji se u milijardama dolara. No što je uopće betelov orah? Zašto toliko mnogo ljudi ima naviku žvakati taj plod? Kako to utječe na njihovo zdravlje? Je li s biblijskog gledišta ispravno žvakati betelove orahe? Kako se čovjek može osloboditi te navike?

Betelov orah zapravo je mesnati plod areke, tropske biljke iz porodice palmi koja raste u jugoistočnoj Aziji i na otocima Tihog oceana. Njezin je plod dobio pridjev “betelov” zato što ga ljudi prije žvakanja umotaju u list betelovog papra. Umotani plod imaju običaj uvaljati u vapno. Ono potiče otpuštanje alkaloida, tvari koje imaju stimulativan učinak. Neki ljudi betelovom orahu još dodaju začine, duhan ili zaslađivače kako bi mu poboljšali okus.

Mješavina tih sastojaka potiče lučenje sline, koja od njih poprima krvavo crvenu boju. Stoga ljudi koji žvaču betelove orahe često pljuju. Čak i usred vožnje znaju pljunuti kroz prozor, pri čemu ponekad nastradaju i slučajni prolaznici!

“Plodovi areke žvaču se od davnina te imaju važnu ulogu u društvenom, kulturnom, pa čak i vjerskom životu ljudi”, piše u kanadskom medicinskom časopisu Oral Health. “Oni koji ih žvaču uglavnom smatraju da u tome nema ništa loše. Kažu da im žvakanje tog ploda pruža osjećaj zadovoljstva i ugodne topline (...). No činjenice pokazuju da ta navika nije nimalo bezopasna.” Zašto se to može reći?

Razne ustanove i organizacije koje se bave suzbijanjem ovisnosti i zlouporabe opojnih droga smatraju da jedan od alkaloida u betelovom orahu može izazvati ovisnost. Neki ljudi sažvaču i po 50 betelovih oraha na dan! Onima koji ih žvaču zubi ubrzo potamne, a s vremenom im mogu i oboljeti desni. Časopis Oral Health izvještava da se kod ljudi koji redovito žvaču betelove orahe često pojave smećkasto-crvene mrlje na usnoj sluznici, koja obično postane i smežurana. Kod mnogih se javlja i oralna submukozna fibroza — kronična bolest koja postupno dovodi do zadebljanja i otvrdnuća sluznice usne šupljine.

Žvakanje betelovih oraha povezuje se i s rakom usne šupljine te rakom grla. U prilog tome  govori i činjenica da u jugoistočnoj Aziji velik broj odraslih obolijeva od raka usne šupljine. Na Tajvanu oko 85 posto oboljelih od te vrste raka redovito žvače betelove orahe. Zanimljiv je i podatak da se “stopa oboljelih od raka usne šupljine — jednog od 10 glavnih uzročnika smrti u toj zemlji — gotovo učetverostručila u posljednjih 40 godina”, piše list The China Post.

Situacija je vrlo slična i u drugim zemljama. U listu Papua New Guinea Post-Courier pisalo je: “Medicinsko društvo Papue Nove Gvineje izvještava da žvakanje betelovog oraha, koje je jako popularno među Papuancima, svake godine odnese najmanje 2 000 života te uzrokuje ljudima mnoge zdravstvene probleme.” Među njih se ubrajaju i bolesti srca i krvožilnog sustava. “Dugotrajno uživanje betelovih oraha jednako je štetno kao pušenje, ako ne i štetnije”, napisao je jedan poznati američki liječnik i autor nekoliko knjiga o zdravlju.

Biblija nije medicinski priručnik i u njoj se ne spominje žvakanje betelovih oraha. No ona sadrži mnoge savjete i načela koja nam mogu pomoći da budemo zdraviji i da živimo kvalitetnijim životom. Razmislite o dolje navedenim biblijskim recima i pitanjima koja su s njima povezana.

“Ljubljeni, očistimo se od svake prljavštine tijela i duha i usavršujmo se u svetosti u strahu Božjem” (2. Korinćanima 7:1). “Prikažite svoja tijela za žrtvu živu, svetu, Bogu milu” (Rimljanima 12:1, Jeruzalemska Biblija). Smatra li Bog svetim, odnosno čistim, onoga tko onečišćuje svoje tijelo žvačući betelove orahe?

“Po [Bogu] imamo život” (Djela apostolska 17:28). “Svaki dobar dar i svaki savršen poklon odozgo je” (Jakov 1:17). Život je dragocjen dar od Boga. Ako se netko odaje porocima i navikama koje mu mogu ugroziti zdravlje, pokazuje li time da cijeni taj dar?

“Nitko ne može robovati dvojici gospodara” (Matej 6:24). “Neću dopustiti da mnome išta ovlada” (1. Korinćanima 6:12). Ako netko želi ugoditi Bogu, može li sebi dopustiti da bude rob neke nečiste navike koja upravlja njegovim životom?

“Ljubi bližnjega svojeg kao samoga sebe!” (Marko 12:31). “Ljubav ne čini zlo bližnjemu” (Rimljanima 13:10). Bismo li mogli reći da iskreno volimo druge ako bismo imali nehigijensku naviku pljuvati po ulici i drugdje, ostavljajući za sobom ružne crvene ispljuvke?

Nema sumnje, “što čovjek sije, to će i požeti” (Galaćanima 6:7, 8). To je jedna od temeljnih životnih istina. Stoga, ako “sijemo” ono što je loše tako da se odajemo štetnim navikama, sigurno  ćemo “požeti” loše posljedice takvog postupanja. No ako živimo u skladu sa savjetima što ih je Bog dao ljudima i trudimo se steći dobre navike, požet ćemo ono što je dobro — bit ćemo boljeg zdravlja te ćemo iskusiti istinsku i trajnu sreću. Možda i vi imate naviku žvakati betelove orahe, a htjeli biste činiti ono što Bog smatra ispravnim te živjeti ljepšim i kvalitetnijim životom. Kako se možete odviknuti od žvakanja betelovih oraha? Zašto se ne biste pomolili Bogu i razmotrili sljedeća tri savjeta koja su već mnogima pomogla da pobijede tu lošu naviku?

1. Budite odlučni u svojoj nakani. Da biste se riješili neke loše navike, nije dovoljno da samo znate kako je ona opasna po zdravlje. Naime, mnogi ljudi žvaču betelove orahe, puše cigarete ili uzimaju drogu iako vrlo dobro znaju da to šteti zdravlju i može biti opasno po život. Želite li razviti snažnu želju da se jednom zauvijek oslobodite svoje loše navike? Zašto ne biste počeli proučavati Bibliju kako biste saznali nešto više o svom Stvoritelju i o tome koliko vas on ljubi? “Riječ je Božja živa i djelotvorna”, piše u Hebrejima 4:12.

2. Molite se Bogu za pomoć. “Molite, i dat će vam se!” rekao je Isus Krist. “Tražite, i naći ćete! Kucajte, i otvorit će vam se! Jer tko god moli, prima. Tko god traži, nalazi. I tko god kuca, otvorit će mu se” (Luka 11:9, 10). Kad pravi Bog, Jehova, vidi da ga iskreno molite da vam pomogne i dade vam snage, neće se oglušiti na vaše molbe. “Bog je ljubav”, stoji u 1. Ivanovoj 4:8. Mnogi su se ljudi osobno uvjerili u to da je Bog pun ljubavi. Jedan od njih bio je i apostol Pavao, koji je napisao: “Sve mogu uz pomoć onoga koji mi daje snagu” (Filipljanima 4:13).

3. Zamolite druge za pomoć. Ljudi s kojima se družite mogu snažno utjecati na vas, bilo pozitivno bilo negativno. “Tko se druži s mudrima, postat će mudar, a tko ima posla s bezumnima, loše će proći”, piše u Mudrim izrekama 13:20. Stoga mudro birajte s kim ćete se družiti! Među Jehovinim svjedocima ima mnogo onih koji su nekad žvakali betelove orahe. No proučavanje Biblije i druženje s osobama koje dijele njihova vjerska uvjerenja pomoglo im je da pobijede tu lošu naviku.