IZ RIZNICE PROŠLOSTI
Alhazen
VJEROJATNO ne znate tko je Abu Ali al-Hasan ibn al-Hajtam. No znate li možda tko je Alhazen, kako u latiniziranom obliku glasi ime tog čovjeka? Svejedno jeste li čuli za njega ili niste, od njegovog rada imate itekako mnogo koristi. Za njega se kaže da je “jedna od najvažnijih i najutjecajnijih osoba u povijesti znanosti”.
Alhazen se rodio oko 965. u Basri, u današnjem Iraku. Bavio se astronomijom, kemijom, matematikom, medicinom, glazbom, optikom, fizikom, ali i pjesništvom. Na čemu naročito možemo biti zahvalni tom istraživaču?
BRANA NA NILU
O Alhazenu postoji jedna zanimljiva priča. Gotovo tisuću godina prije nego što je 1902. izgrađena prva Asuanska brana Alhazen je napravio plan o regulaciji toka Nila.
Imao je ambiciozne planove koji su u Egiptu trebali ublažiti posljedice poplava i suše. Kalif Hakim, vladar Kaira, čuo je za njega, pa ga je pozvao u Egipat da svoju ideju provede u djelo. Međutim, kad je Alhazen vidio Nil, shvatio je da je izgradnja brane za njega prevelik zalogaj. U strahu da bi mu taj ćudljivi vladar mogao oduzeti život, pretvarao se da je lud, sve do 1021, kad je kalif Hakim umro. Tijekom 11 godina koje je zbog svog navodnog ludila proveo u zatočeništvu imao je mnogo slobodnog vremena, pa se posvetio svemu što ga je zanimalo.
KNJIGA O OPTICI
Za to je vrijeme dovršio velik dio sedmosveščane Knjige o optici, koja se smatra “jednom od najvažnijih knjiga u povijesti fizike”. U njoj je opisao svoje pokuse te objašnjenja o refleksiji svjetlosti, spektru boja i lomu pri prijelazu iz jednog sredstva u drugo. Osim toga, izučavao je vid te anatomiju i funkciju oka.
Do 13. stoljeća njegovo je djelo prevedeno s arapskog na latinski, a europski znanstvenici još su se stotinama godina nakon toga pozivali na njega jer su ga smatrali mjerodavnim. Alhazenovi zapisi o svojstvima leća jako su koristili europskim optičarima, koji su stavili dvije leće jednu ispred druge te tako došli do izuma kao što su teleskop i mikroskop.
TAMNA KOMORA
Može se reći da je Alhazen napravio preteču tamne komore i tako utro put suvremenoj fotografiji. Kroz mali okrugli otvor ulazilo je svjetlo te se na zidu prostorije stvarala obrnuta slika vanjskog svijeta.
U 19. stoljeću tamnoj su komori dodane fotografske ploče kako bi slike ostale trajno sačuvane. Do čega je to dovelo? Do nastanka fotografskog aparata. Svi suvremeni aparati, pa i samo ljudsko oko, rade na istim fizikalnim načelima kao i tamna komora. *
ZAČETNIK ZNANSTVENE METODE
Alhazenov rad naročito se ističe po detaljnom i sustavnom istraživanju prirodnih pojava. On je imao jedinstven pristup znanstvenom radu. Bio je jedan od prvih znanstvenika koji je teoriju ispitivao izvođenjem pokusa i nije se bojao osporiti općeprihvaćena mišljenja ako ih dokazi nisu podupirali.
Načelo suvremene znanosti može se sažeti riječima: “Dokaži ono što vjeruješ.” Neki smatraju da je Alhazen “začetnik suvremene znanstvene metode”. Ako tako gledamo, zaista mu imamo na čemu biti zahvalni.
^ odl. 13 U Europi su sličnosti između tamne komore i oka postale jasne tek u 17. stoljeću, kad ih je rastumačio njemački astronom Johannes Kepler.