1. Zašto možemo reći da živimo u jedinstvenom razdoblju povijesti?

ŽIVIMO u doista jedinstvenom razdoblju ljudske povijesti. Kao što je Biblija prorekla, Jehova skuplja “veliko mnoštvo (...) iz svakoga naroda i plemena i puka i jezika”. Oni čine “silan narod” od preko osam milijuna ljudi, koji radosno “služe [Bogu] dan i noć” (Otkr. 7:9, 15; Iza. 60:22). Nikad prije nije bilo toliko onih koji vole Boga i svoje bližnje.

2. Kakva je vrsta ljubavi tipična za ljude koji su se otuđili od Boga? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

² Međutim, Biblija je ujedno prorekla da će u naše vrijeme ljudi koji su otuđeni od Boga pokazivati jednu posve drugačiju vrstu ljubavi — sebičnu ljubav. Apostol Pavao napisao je: “U posljednjim danima (...) ljudi će biti sebični, pohlepni za novcem, (...) više će voljeti užitke nego Boga” (2. Tim. 3:1-4). Ljubiti sebe, novac i užitke suprotno je kršćanskoj ljubavi. Ostvarivanje sebičnih ciljeva ne donosi ljudima sreću kojoj se nadaju. Zapravo, plod takve sebične ljubavi jest egocentrični svijet u kojem vladaju “naročito teška vremena”.

3. Što ćemo razmotriti u ovom članku i zašto?

 ³ Pavao je znao da će se kršćani naći u opasnosti kad budu okruženi ljudima koji pokazuju sebičnu ljubav. Zato je upozorio svoje suvjernike da ih se klone (2. Tim. 3:5). No nemoguće je izbjeći svaki kontakt s onima koji pokazuju takvu neispravnu vrstu ljubavi. Kako se onda možemo kloniti svjetovnih stavova kojima smo stalno izloženi te ugoditi Jehovi, Bogu ljubavi? U nastavku ćemo ljubav koju Bog želi da pokazujemo usporediti s ljubavlju koja je opisana u 2. Timoteju 3:2-4. To će nam pomoći da se preispitamo i da vidimo kako možemo pokazivati pravu ljubav, koja donosi istinsko zadovoljstvo i sreću.

4. Zašto nije neispravno voljeti sebe?

⁴ Apostol Pavao pod nadahnućem je napisao: “Ljudi će biti sebični.” Je li neispravno voljeti sebe? Nije. Voljeti sebe u razumnoj mjeri sasvim je prirodno, čak i neophodno. Jehova nas je tako stvorio. Isus je rekao: “Ljubi bližnjega svojeg kao samoga sebe!” (Mar. 12:31). Ako ne volimo sebe, ne možemo voljeti ni svoje bližnje. U Bibliji također stoji: “Muževi trebaju ljubiti svoje žene kao svoja tijela. Tko ljubi svoju ženu, samoga sebe ljubi. Jer nitko ne mrzi svoje tijelo, nego ga hrani i njeguje” (Efež. 5:28, 29). Dakle, sasvim je na mjestu da u određenoj mjeri volimo sebe.

5. Kako bi opisao one koji pretjerano vole sami sebe?

⁵ Sebični ljudi, ili “sebeljupci”, kako kaže Jeruzalemska Biblija, pretjerano vole sebe. Takva ljubav nije zdrava ni prirodna, nego iskrivljena. Sebične osobe “misl[e] o sebi više nego što treba misliti”. (Pročitaj Rimljanima 12:3.) Oni su sami sebi centar svijeta, a do drugih im nije previše stalo. Kad nešto krene po zlu, obično prebace krivnju na druge, umjesto da sami preuzmu odgovornost. U jednom biblijskom priručniku stoji da su sebični ljudi “poput ježa koji se smota u klupko, pa je njemu unutra meko i toplo, a prema svima drugima uperi bodlje”. Osobe koje misle samo na sebe nisu istinski sretne.

6. Kako ljubav prema Bogu utječe na nas?

⁶ Neki bibličari smatraju da je apostol Pavao najprije spomenuo sebičnost zato što je ona korijen drugih negativnih osobina koje je naveo u nastavku. No ljudi koji ljube Boga pokazuju posve drugačije osobine. U Bibliji je ljubav kojoj nas uči Bog povezana s radošću, mirom, dugotrpljivošću, dobrostivosti, dobrotom, vjerom, blagošću i samosvladavanjem (Gal. 5:22, 23). “Sretan je narod kojemu je Bog Jehova!” napisao je psalmist (Psal. 144:15). Jehova je sretan Bog, a sretni su i njegovi sluge. Osim toga, za razliku od sebičnih ljudi koji samo gledaju kako će nešto primiti, Jehovini sluge sretni su zato što daju i misle na dobrobit drugih (Djela 20:35).

7. Koja nam pitanja mogu pomoći da procijenimo koliko ljubimo Boga?

⁷ Kako svatko od nas može procijeniti je li njegova ljubav prema samom sebi postala snažnija od ljubavi prema Bogu? Osvrnimo se na mudar savjet zapisan u Filipljanima 2:3, 4. Ondje stoji: “Ništa ne činite iz častoljublja niti iz taštine, nego u poniznosti smatrajte druge većima od sebe i ne gledajte samo na vlastitu korist nego i na korist drugih.” Mogli bismo se pitati: “Primjenjujem li taj savjet u svom životu?  Da li se iskreno trudim vršiti Božju volju? Tražim li načine kako bih pomagao drugima i u skupštini i u službi propovijedanja?” Nije uvijek lako trošiti svoje vrijeme i snagu za druge. To zahtijeva trud i požrtvovnost. No može li nas išta toliko usrećiti kao spoznaja da radujemo Vrhovnog Vladara svega što postoji?

8. Na što je ljubav prema Bogu potaknula neke kršćane?

⁸ Ljubav prema Bogu potaknula je neke kršćane da se odreknu karijere koja im je mogla omogućiti dobru zaradu kako bi u većoj mjeri služili Jehovi. Ericka živi u Sjedinjenim Državama i po zanimanju je liječnica. No ona nije posvetila svoj život prestižnoj karijeri u medicini, nego je postala stalni pionir. Dosad je sa svojim mužem služila u nekoliko zemalja. Ona kaže: “Mnoga iskustva koja smo doživjeli služeći na stranom govornom području te mnoga prijateljstva koja smo stekli uistinu su nam obogatila život. Još uvijek radim kao liječnica. No većinu vremena i snage trošim kako bih pomagala ljudima u duhovnom pogledu i brinula se za potrebe braće i sestara u skupštini. To mi pruža veliku radost i unutarnje zadovoljstvo.”

9. Zašto ljubav prema novcu ne donosi sreću?

⁹ Pavao je napisao da će ljudi biti “pohlepni za novcem”. Prije nekoliko godina jedan pionir u Irskoj razgovarao je s jednim čovjekom o Bogu. Čovjek je iz novčanika izvadio nekoliko novčanica, podignuo ih i ponosno rekao: “Ovo je moj bog!” Većina ljudi ne bi to tako otvoreno priznala, ali činjenica je da u svijetu ima mnogo onih koji vole novac i ono što se njime može kupiti. No Biblija upozorava: “Tko ljubi srebro, nikad mu nije dosta srebra, i tko ljubi bogatstvo, nikad mu nije dosta dobitka” (Prop. 5:10). Takvi ljudi uvijek će željeti više novca i u nastojanju da ga steknu što više nanijet će sebi “mnoge patnje” (1. Tim. 6:9, 10).

10. Što Biblija kaže o bogatstvu i siromaštvu?

¹⁰ Naravno, novac nam je svima potreban. On nam u određenoj mjeri pruža zaštitu (Prop. 7:12). No može li čovjek biti istinski sretan ako ima dovoljno samo za osnovne potrebe? Itekako! (Pročitaj Propovjednika 5:12.) Agur, sin Jakeov, napisao je: “Ne daj mi ni siromaštva ni bogatstva. Hrani me kruhom koliko mi treba.” Nije teško razumjeti zašto Agur nije želio živjeti u krajnjem siromaštvu. Kao što je u nastavku objasnio, nije želio doći u iskušenje da krade jer bi time Bogu nanio sramotu. No zašto se molio da ne bude bogat? Napisao je: “Da se ne bih zasitio, pa te se odrekao i kazao: ‘Tko je Jehova?’” (Izr. 30:8, 9). Vjerojatno i ti poznaješ ljude koji se uzdaju u svoje bogatstvo, a ne u Boga.

11. Koji je savjet o novcu dao Isus?

¹¹ Oni koji ljube novac ne mogu ugoditi Bogu. Isus je rekao: “Nitko ne može robovati dvojici gospodara, jer ili će jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili će jednome biti privržen, a drugoga će prezirati. Ne možete robovati Bogu i bogatstvu.” A prije toga upozorio je svoje slušatelje: “Ne skupljajte više sebi blago na zemlji, gdje moljac i hrđa nagrizaju i gdje lopovi provaljuju i kradu. Nego skupljajte sebi blago na nebu, gdje ni moljac ni hrđa ne nagrizaju i gdje lopovi  ne provaljuju i ne kradu” (Mat. 6:19, 20, 24).

12. Kako nam jednostavan način života može olakšati službu Bogu? Komentiraj navedeni ili neki sličan primjer.

¹² Mnogi su uvidjeli da su sretniji kad vode jednostavan život. Osim toga, imaju više vremena za službu Jehovi. Jack, koji živi u Sjedinjenim Državama, prodao je veliku kuću i firmu kako bi mogao sa svojom ženom služiti kao pionir. On kaže: “Imali smo prekrasnu kuću i imanje na jako lijepom mjestu. Nije bilo lako odreći se svega toga. No godinama sam se vraćao kući frustriran zbog problema na poslu. Moja žena, koja je služila kao stalni pionir, uvijek je bila tako sretna. Znala je reći: ‘Imam najboljeg šefa na svijetu!’ Otkako sam i ja u pionirskoj službi, oboje imamo istog šefa, Jehovu.”

13. Kako možemo preispitati svoj stav prema novcu?

¹³ Da bismo utvrdili kako mi osobno gledamo na novac, mogli bismo iskreno odgovoriti na sljedeća pitanja: “Da li moj način života pokazuje da doista vjerujem u ono što Biblija kaže o novcu? Je li mi u životu najvažnije dobro zaraditi? Jesu li mi materijalne stvari vrednije od odnosa s Jehovom i drugim ljudima? Jesam li istinski uvjeren da će se Jehova brinuti za moje potrebe?” Možemo biti sigurni da on nikada neće razočarati one koji se uzdaju u njega (Mat. 6:33).

14. Kako bismo trebali gledati na užitke?

¹⁴ Biblija je prorekla da će u posljednjim danima mnogi “voljeti užitke”, što je danas i više nego očito. Kao što nema ništa loše u tome da u razumnoj mjeri volimo sebe te da razborito koristimo novac, tako nema ništa loše ni u tome da na uravnotežen način uživamo u životu. Jehova ne želi da se odreknemo svih užitaka niti da se prestanemo baviti aktivnostima koje su primjerene i koje nas raduju. Biblija potiče vjerne Božje sluge: “Hajde, s radošću jedi kruh svoj i vesela srca pij vino svoje” (Prop. 9:7).

15. U kojoj mjeri ljudi u posljednjim danima vole užitke?

 ¹⁵ Izraz koji je Pavao upotrijebio u 2. Timoteju 3:4 ukazuje na one koji toliko vole užitke da su zbog njih iz svog života isključili Boga. Izvorni tekst mogao bi se prevesti i kao “voljet će užitke, a ne Boga”. Jedan bibličar smatra da se tim izrazom ne želi reći da će oni u nekoj mjeri ipak voljeti Boga, nego da ga uopće neće voljeti. To je doista ozbiljno upozorenje onima koji su razvili neumjerenu ljubav prema užicima. Biblija za njih kaže da su “odvučeni (...) užicima ovog života” (Luka 8:14).

16, 17. Koji nam je primjer dao Isus kad je riječ o užicima?

¹⁶ Isus je imao savršeno uravnoteženo gledište o užicima. Biblija izvještava da je prisustvovao jednoj velikoj gozbi i da je bio na jednoj svadbi (Luka 5:29; Ivan 2:1-10). Na svadbi je ponestalo vina, pa je čudom pretvorio vodu u vino. A kad su ga jednom prilikom neki samodopadni pojedinci kritizirali zato što jede i pije, jasno im je dao do znanja da su njihovi stavovi pogrešni (Luka 7:33-36).

¹⁷ Međutim, Isusu se život nije okretao oko užitaka. Njemu je na prvom mjestu bio Jehova i neumorno je pomagao drugima. Čak je bio spreman umrijeti mučeničkom smrću kako bi spasio čovječanstvo. Onima koji su ga željeli slijediti rekao je: “Sretni ste kad vas zbog mene vrijeđaju i progone i lažno vam pripisuju kojekakva zla. Radujte se i kličite, jer je velika nagrada vaša na nebesima! Jer tako su progonili i proroke prije vas” (Mat. 5:11, 12).

18. Koja će nam pitanja pomoći da procijenimo koliko volimo užitke?

¹⁸ Kako možemo procijeniti koliko mi osobno volimo užitke? Bilo bi dobro da se pitamo: “Je li mi zabava važnija od sastanaka i službe propovijedanja? Jesam li spreman odreći se nečega što volim kako bih služio Bogu? Razmišljam li o tome kako će Jehova gledati na moj odabir zabave?” Ako uistinu volimo Boga, klonit ćemo se ne samo onoga za što znamo da mu nije po volji nego i onoga za što pretpostavljamo da mu se ne bi svidjelo. (Pročitaj Mateja 22:37, 38.)

19. Kakav način života ne vodi do istinske sreće?

¹⁹ Ljudi već nekih 6 000 godina doživljavaju nevolje u Sotoninom svijetu. No taj se svijet bliži svom kraju. Zemlja je prepuna ljudi koji neumjereno vole sebe, novac i užitke. Oni samo razmišljaju o tome kako dobiti ono što žele i u životu im je najvažnije ugoditi sebi. Takvi ljudi ne mogu biti istinski sretni. Psalmist je istaknuo što donosi pravu sreću kad je napisao: “Sretan je onaj kojemu je pomoćnik Bog Jakovljev, koji se uzda u Jehovu, Boga svojega” (Psal. 146:5).

20. Kako je ljubav prema Bogu usrećila tebe?

²⁰ S druge strane, Jehovini sluge, čiji broj svake godine sve više raste, stalno produbljuju svoju ljubav prema Bogu. To je dokaz da Božje Kraljevstvo vlada i da će uskoro na Zemlju donijeti blagoslove koje nam je danas teško i zamisliti. Istinsku i trajnu sreću donosi vršenje Božje volje i spoznaja da ga svojim postupcima radujemo. Oni koji vole Jehovu bit će sretni u svu vječnost! U sljedećem članku vidjet ćemo koje još loše osobine proizlaze iz sebične ljubavi te kako se one razlikuju od osobina koje krase Jehovine sluge.