AUTOR Biblije, Jehova Bog, želi da se dobra vijest o njegovom Kraljevstvu objavljuje “svakoj naciji i plemenu i jeziku i narodu” (Otkrivenje 14:6). On želi da njegova pisana Riječ bude lako dostupna svim ljudima. Da bi se ostvarilo taj cilj, Biblija je prevedena na više jezika od bilo koje druge knjige na svijetu. Tisuće prevoditelja nije žalilo ni vremena ni truda da Božje misli prenese na druge jezike.

Ali Biblija nije samo knjiga koja se prevodi. Često se i nju samu koristi kao pomoć pri prevođenju nekih drugih tekstova. Mnogi su prevoditelji uspoređivali Biblije na različitim jezicima kako bi određene riječi mogli dobro prevesti. Biblija se zbog svojih jezičnih kvaliteta sada koristi i prilikom prevođenja koje obavljaju računala.

Prevođenje je za računala jako težak zadatak. Neki su stručnjaci čak smatrali da računala ne mogu prevoditi. Zašto? Pa, jezik se ne sastoji samo od riječi. Svaki jezik ima vlastite kombinacije riječi, pravila i njihove iznimke te idiome i aluzije. Nastojanja da se računalo “nauči” svemu tome postigla su vrlo slab uspjeh. Većina takvih prijevoda jedva je razumljiva.

Međutim, informatički stručnjaci sada istražuju nove mogućnosti. “Naša metoda sastoji se od statističkih modela koji omogućuju pronalaženje najvjerojatnijeg prijevoda”, kaže Franz Josef Och, jedan od vodećih stručnjaka za računalno prevođenje. Pretpostavimo da se nešto želi prevesti s hindskog na engleski. Prvo treba pronaći neki tekst koji je dostupan na oba jezika. Tekst na jednom i drugom jeziku treba unijeti u računalo. Računalo će zatim usporediti ta dva teksta. Naprimjer, kada jednu hindsku riječ računalo pronađe na nekoliko mjesta te u odgovarajućim engleskim izrazima svaki put pronađe riječ “house” (“kuća”), ono zaključuje da ta hindska riječ mora značiti “kuća”. Ono također pretpostavi da su susjedne riječi  pridjevi, kao naprimjer “velika”, “mala”, “stara” ili “nova”. Tako računalo sebi stvara popis odgovarajućih izraza i kombinacija riječi. Nakon takvog “učenja” koje traje samo nekoliko dana ili tjedana, računalo je spremno “naučeno” primijeniti na novom tekstu. Iako takav prijevod može biti gramatički i stilski loš, obično je dovoljno razumljiv te prenosi pravi smisao i važne pojedinosti.

Kvaliteta takvog prijevoda u velikoj mjeri ovisi o količini i kvaliteti teksta koji je na početku unesen u računalo. Upravo se tu Biblija pokazala izuzetno dragocjenom. Ona je s puno pažnje prevedena na mnoštvo jezika, lako je dostupna i ima prilično mnogo teksta. Zato stručnjaci počinju prvo s Biblijom kada računalo “uče” novom jeziku.