DA BI ljudi mogli znati koja su vjerovanja istinita i po Božjoj volji, on im mora obznaniti svoje misli. On također tu objavu mora učiniti dostupnom svima. Kako bi čovječanstvo inače moglo znati koja vjerovanja, kakvo štovanje i ponašanje Bog odobrava? Je li nam Bog omogućio da to saznamo? Ako jest, kako je to učinio?

Može li ijedan čovjek čiji je životni vijek dug samo nekoliko desetljeća doprijeti do svih ljudi i služiti kao posrednik Božjih objava? Ne može. Međutim, u tu bi svrhu mogao poslužiti trajan zapis. Zar stoga ne bi bilo prikladno da Božja objava bude dostupna u obliku knjige? Jedna drevna knjiga koja tvrdi da je nadahnuta od Boga jest Biblija. “Sve je Pismo nadahnuto od Boga i korisno za poučavanje, za ukoravanje, za ispravno postavljanje stvari, za odgajanje u pravednosti”, napisao je jedan od njenih pisaca (2. Timoteju 3:16). Upoznajmo se pobliže s Biblijom da bismo utvrdili sadrži li ona istinu o Bogu.

Među glavnim vjerskim knjigama, Biblija je jedna od najstarijih. Njeni prvi dijelovi napisani su prije 3 500 godina. Dovršena je 98. n. e. * Iako ju je pisalo oko 40 ljudi u razdoblju od 1 600 godina, Biblija predstavlja skladnu cjelinu. To je zato jer je Bog njen pravi Autor.

Biblija je najraširenija i najprevođenija knjiga u povijesti. Svake se godine distribuira oko 60 milijuna primjeraka cijele Biblije ili nekog njenog dijela. Biblija je u cijelosti ili dijelom prevedena na više od 2 300 jezika i dijalekata. Preko 90 posto čovječanstva  može čitati Bibliju, ili barem jedan njen dio, na svom materinjem jeziku. Ta knjiga nadilazi državne granice, rasne podjele i nacionalne barijere.

Ako imaš Bibliju, zašto je ne bi otvorio i pogledao kako je organizirana? * Prvo pogledaj sadržaj. Kod većine Biblija sadržaj je na početku. U njemu ćeš naći nazive knjiga i brojeve stranica na kojima se one nalaze. Vidjet ćeš da je Biblija ustvari velika zbirka knjiga i da svaka knjiga ima svoj naziv. Na samom početku nalazi se Prva knjiga Mojsijeva, odnosno Postanak, a posljednja knjiga je Otkrivenje, ili Apokalipsa. Knjige su podijeljene na dva dijela. Prvih 39 knjiga bilo je pisano uglavnom na hebrejskom jeziku. Posljednjih 27 knjiga izvorno je napisano na grčkom jeziku. Većini ljudi ta dva dijela poznata su kao Stari zavjet i Novi zavjet.

Radi lakšeg snalaženja biblijske knjige podijeljene su na poglavlja i retke. Kada se u ovom časopisu navode biblijski reci, nakon imena biblijske knjige prvi broj koji slijedi označava poglavlje te knjige, a idući označava redak. Naprimjer, “2. Timoteju 3:16” ukazuje na Drugu poslanicu Timoteju, 3. poglavlje, 16. redak. Probaj taj redak pronaći u svojoj Bibliji.

Sigurno ćeš se složiti da je najbolji način za upoznavanje Biblije taj da je redovito čitaš. Neki prvo čitaju takozvani Novi zavjet, i to od Evanđelja po Mateju. Ako svakog dana pročitaš tri do pet poglavlja, za godinu dana pročitat ćeš cijelu Bibliju. No kako možeš biti siguran da je ono što u Bibliji piše zaista nadahnuto od Boga?

Zar knjiga koja je nadahnuta od Boga i napisana za sve ljude ne bi trebala sadržavati savjete za život koji su od neprolazne vrijednosti? Biblija daje jako dobar opis ljudske prirode koji vrijedi za svaki naraštaj ljudi, a njena su načela jednako praktična danas kao i onda kada su zapisana. To se lako može uočiti u čuvenom govoru Isusa Krista, osnivača kršćanstva. On je zapisan u 5. do 7. poglavlju Mateja. Taj govor, koji se naziva i Propovijed na gori, otkriva nam kako pronaći pravu sreću, ali i kako rješavati razmirice, kako se moliti, kako gledati na materijalne potrebe te još mnogo toga. U toj propovijedi i u čitavom svom preostalom dijelu Biblija jasno govori što trebamo činiti, a što izbjegavati kako bismo ugodili Bogu i poboljšali kvalitetu svog života.

Postoji još jedan razlog zašto se možeš pouzdati u Bibliju. Naime, ta je drevna knjiga točna kada govori o nečemu iz područja znanosti. Naprimjer, u vrijeme kada je većina ljudi vjerovala da je Zemlja plosnata, Biblija je govorila o ‘krugu zemaljskom’ * (Izaija 40:22). A više od 3 000 godina prije nego što je glasoviti znanstvenik Sir Isaac Newton objasnio kako planeti lebde u praznom prostoru zbog gravitacije, Biblija je poetskim jezikom opisala da je ‘zemlja obješena ni na čemu’ (Job 26:7). Uzmi za primjer i pjesnički opis kružnog toka vode, koji je zapisan prije otprilike 3 000 godina: “Sve rijeke teku u more, i more se ne prepunja; odakle teku rijeke, onamo se vraćaju da opet teku”  (Propovjednik 1:7). Da, Stvoritelj svemira je Autor Biblije.

Povijesna točnost Biblije u skladu je s činjenicom da je ona nadahnuta od Boga. Događaji o kojima se govori u Bibliji nisu legende. Oni su povezani s konkretnim datumima, ljudima i mjestima. Jedan primjer takve točnosti je citat iz Luke 3:1, gdje se ukazuje na ‘petnaestu godinu vladavine cara Tiberija, kad je Poncije Pilat bio upravitelj Judeje, i Herod oblasni vladar Galileje’.

Iako su kroničari iz drevnog doba gotovo uvijek izvještavali samo o uspjesima i vrlinama vladara, biblijski pisci bili su pošteni i otvoreno su priznali čak vlastite greške. Naprimjer, izraelski kralj David priznao je: “Sagriješih veoma što to uradih. (...) Veoma ludo radih.” Ta je izjava iskreno zabilježena u Bibliji (2. Samuelova 24:10). A biblijski pisac Mojsije sam je pisao o tome kako se jednom prilikom nije pouzdao u pravog Boga (4. Mojsijeva 20:12).

Još jedan dokaz da je Bog nadahnuo pisanje Biblije jesu ispunjena proročanstva — povijest pisana unaprijed. Neka proročanstva odnose se na Isusa Krista. Primjerice, više od 700 godina prije njegovog rođenja u hebrejskom dijelu Biblije točno je prorečeno da će se on, obećani Mesija, roditi “u Betlehemu u Judeji” (Matej 2:1-6; Mihej 5:2).

Razmotri jedan drugi primjer. U 2. Timoteju 3:1-5 Biblija kaže: “U posljednjim danima nastat će kritična vremena s kojima se teško izlazi na kraj. Jer ljudi će biti ljubitelji sebe, ljubitelji novca, umišljeni, oholi, hulnici, neposlušni roditeljima, nezahvalni, nelojalni, bez prirodne naklonosti, nepristupačni bilo kakvom dogovoru, klevetnici, bez samosvladavanja, brutalni, bez ljubavi prema dobroti, izdajnici, svojeglavi, napuhani od ponosa, ljubitelji užitaka umjesto ljubitelji Boga, imat će vanjski oblik odanosti Bogu, ali će se pokazati lažnima s obzirom na njenu snagu.” Zar nije istina da su danas ljudi općenito takvi? Te su riječi bile zapisane 65. n. e., prije više od 1 900 godina!

Dok budeš čitao Bibliju i upoznavao njenu poruku, sigurno ćeš uočiti da je Biblija izvor posebne mudrosti. Ona, između ostalog, jasno otkriva tko je Bog, postoji li Đavo, tko je Isus Krist, zašto postoje patnje i što se s nama događa kada umremo. Odgovori koje ćeš možda čuti od drugih različiti su koliko i njihova vjerovanja i običaji. No Biblija otkriva istinu o tim i mnogim drugim temama. Osim toga, biblijski savjeti o ponašanju i odnosu prema drugim ljudima i vlastima jednostavno su bez premca. *

Što Biblija otkriva o Božjem naumu sa Zemljom i ljudima? Ona obećava: “Još malo, pa neće biti bezbožnika (...). A smjerni će naslijediti zemlju, i naslađivaće se množinom mira” (Psalam 37:10, 11). “Sam Bog bit će s [ljudima]. I obrisat će svaku suzu s njihovih očiju, i smrti više neće biti, niti će više biti tuge ni vike ni boli. Prijašnje su stvari prošle” (Otkrivenje 21:3, 4). “Pravednici će naslijediti zemlju, i živjeće na njoj dovijeka” (Psalam 37:29).

Biblija također proriče da uskoro više neće biti ratova, kriminala, nasilja i zloće. Neće biti ni bolesti, starosti i smrti. Vječni život na rajskoj Zemlji postat će stvarnost. To je uistinu predivna budućnost! Sve to pokazuje da Bog zaista voli ljude.

Biblija je čudesan dar od Stvoritelja. Što bi trebao učiniti s tim darom? Jedan čovjek koji je rođen kao hindus smatrao je da objava od Boga može biti na korist cijelom  čovječanstvu samo ako potječe iz vremena nastanka civilizacije. Kada je saznao da su neki dijelovi Biblije stariji od najstarijih hinduističkih spisa, Veda, odlučio je pročitati Bibliju i istražiti što ona govori. * Sveučilišni profesor u Sjedinjenim Državama također je osjetio potrebu da pročita tu najrašireniju knjigu na svijetu prije nego što o njoj stvori mišljenje.

Budeš li čitao Bibliju i primjenjivao ono što ona naučava, bit ćeš bogato nagrađen. Biblija kaže: ‘Blago čovjeku kojemu je omilio zakon Jehovin i o zakonu njegovu misli dan i noć! On je kao drvo usađeno kraj potoka, koje rod svoj donosi u svoje vrijeme, i kojemu list ne vene: što god radi, u svemu napreduje’ * (Psalam 1:1-3). Kada proučavaš Bibliju i razmišljaš o njenim riječima, postaješ sretan zato što su tvoje duhovne potrebe zadovoljene (Matej 5:3). Iz Biblije ćeš naučiti kako možeš imati ispunjen život i kako prebroditi teškoće. Da, tko se drži Božjih zakona koji se nalaze u Bibliji “ima veliku plaću” (Psalam 19:11). Osim toga, budeš li se uzdao u Božja obećanja, već ćeš sada osjetiti blagoslove te ćeš imati prekrasnu nadu u budućnost.

Biblija nas potiče: “Kao novorođena djeca, razvijte čežnju za čistim mlijekom riječi” (1. Petrova 2:2). Dojenče ovisi o hrani koju dobiva i ono uporno traži da mu se ta potreba za hranom zadovoljava. Slično tome, i mi ovisimo o znanju koje nam Bog daje. Stoga ‘razvij čežnju’, ili snažnu želju, za upoznavanjem njegove Riječi. Biblija je knjiga koja sadrži istinita učenja od Boga. Postavi si cilj da je redovito proučavaš. Jehovini svjedoci u mjestu gdje živiš rado će ti pomoći u tvom proučavanju kako bi od njega imao što više koristi. Od srca te pozivamo da stupiš s njima u kontakt ili da pišeš izdavačima ovog časopisa.