Jehova ‘od početka javlja kraj’
‘Ja od početka javljam kraj i iz daleka što još nije bilo’ (IZAIJA 46:10).
1, 2. Što je zanimljivo u vezi s padom Babilona, i što ta činjenica otkriva o Jehovi?
U GLUHO doba noći neprijateljski vojnici krišom prolaze koritom rijeke Eufrata i idu prema svom cilju — impozantnom Babilonu. Približavajući se ulazu u grad, ugledaju nevjerojatan prizor. Masivna dvokrilna vrata na babilonskim zidinama ostala su otvorena! Izlaze iz korita rijeke, ulaze u grad i začas ga osvajaju. Kir, vođa te vojske, odmah preuzima vlast nad osvojenom zemljom, a kasnije izdaje nalog da se oslobodi izraelske zarobljenike. Tisuće izgnanika vraćaju se u svoju domovinu kako bi u Jeruzalemu obnovili obožavanje Jehove (2. Dnevnika 36:22, 23; Ezra 1:1-4).
2 Istinitost svega toga što se odigravalo u razdoblju od 539. do 537. pr. n. e. uvelike potvrđuju i povjesničari. Zanimljivo je da se za te događaje znalo 200 godina prije nego što su se zbili. Jehova je nadahnuo svog proroka Izaiju da opiše pad Babilona mnogo godina unaprijed (Izaija 44:24–45:7). Bog nije otkrio samo pojedinosti vezane uz pad Babilona nego i ime osvajača tog grada. * Obraćajući se Izraelcima, koji su tada bili njegovi svjedoci, Jehova je rekao: “Pamtite što je bilo od starine; jer sam ja Bog, i nema drugoga Boga, i nitko nije kao ja, koji od početka javljam kraj i iz daleka što još nije bilo” (Izaija 46:9, 10a). Da, Jehova Bog može unaprijed znati što će se dogoditi u budućnosti.
3. Koja ćemo pitanja razmotriti u ovom članku?
3 Koliko toga o budućnosti Bog zna? Zna li unaprijed što će svatko od nas učiniti? Je li naša budućnost predodređena?
U ovom i sljedećem članku razmotrit ćemo biblijske odgovore na ta i slična pitanja.Jehova — Bog koji proriče budućnost
4. Tko je izvor biblijskih proročanstava?
4 Budući da može znati što donosi budućnost, Jehova je u biblijsko doba nadahnuo svoje sluge da zapišu mnoga proročanstva koja nam pomažu da znamo što on namjerava učiniti. “Evo, prijašnje dođe, i ja javljam novo”, kaže Jehova. “Prije nego nastane kazujem vam” (Izaija 42:9). Kakva li je čast ukazana Božjem narodu!
5. Koju je odgovornost imao onaj tko je saznao što Jehova namjerava učiniti?
5 Prorok Amos nam jamči: “Gospodin Jehova ne čini ništa ne otkrivši tajne svoje slugama svojim prorocima.” No to im je saznanje u vezi s budućnosti donijelo i određenu odgovornost. Zapazi snažnu usporedbu koju Amos u nastavku koristi: “Kad lav rikne, tko se neće bojati?” Kao što rika lava odmah izazove određenu reakciju i kod čovjeka i kod zvijeri koje se nalaze u blizini, tako su i proroci poput Amosa prenosili Jehovine objave čim bi ih dobili. “Kad Jehova reče, tko neće prorokovati?” (Amos 3:7, 8).
Jehovina se “riječ” ispunjava
6. Na koji se način Jehovina “namjera” ostvarila u slučaju pada Babilona?
6 Jehova je preko svog proroka Izaije rekao: “Namjera moja stoji i učiniću sve što mi je volja” (Izaija 46:10). Božja “namjera” u vezi s Babilonom bila je da Kir dođe iz Perzije, osvoji taj grad i uzrokuje njegovu propast. Jehova je to najavio puno prije nego što se 539. pr. n. e. taj njegov naum posve i ostvario.
7. Zašto možemo biti sigurni da će se Jehovina “riječ” ispuniti?
7 Gotovo 400 godina prije Kirovog osvajanja Babilona judejski kralj Jozafat suočio se s udruženim vojskama Amonaca i Moabaca. S pouzdanjem se pomolio: “Jehova Bože otaca naših! nisi li ti Bog na nebu i vladaš svim kraljevstvima narodnim? nije li u tvojoj ruci moć i sila da ti nitko ne može odoljeti?” (2. Dnevnika 20:6). I Izaija je na sličan način izrazio svoje pouzdanje u Jehovu kad je rekao: ‘Jehova nad vojskama je naumio, tko će razbiti? i njegovu ruku podignutu tko će odvratiti?’ (Izaija 14:27). Kasnije je i babilonski kralj Nabuhodonozor, nakon što se oporavio od ludila koje ga je u jednom razdoblju bilo obuzelo, ponizno priznao: “Nema nikoga da bi [Bogu] ruku ustavio i rekao mu: što radiš?” (Danijel 4:35). Osim toga, sam Jehova jamči svom narodu: ‘Riječ moja kad iziđe iz mojih usta neće se vratiti k meni prazna, nego će učiniti što mi je drago, i sretno će svršiti na što je pošaljem’ (Izaija 55:11). Možemo biti potpuno uvjereni da će se Jehovina “riječ” uvijek ispuniti. Božji naum uvijek se ostvari.
Božji ‘vječni naum’
8. Na što se odnosi izraz Božji ‘vječni naum’?
8 U svom pismu kršćanima u Efezu apostol Pavao je rekao da Bog ima ‘vječni naum’ (Efežanima 3:11). To ne znači da je Bog do u detalje unaprijed isplanirao sve što namjerava učiniti, već da je odlučio ostvariti svoju prvobitnu zamisao u vezi s ljudima i Zemljom (1. Mojsijeva 1:28). Da bismo bolje razumjeli zašto možemo biti sigurni da će se njegov naum ostvariti, osvrnimo se na prvo biblijsko proročanstvo.
9. Kako je 1. Mojsijeva 3:15 povezana s Božjim naumom?
9 Obećanje iz 1. Mojsijeve 3:15 pokazuje da je Jehova odmah nakon što su Adam i Eva sagriješili odlučio da će njegova simbolična žena roditi sjeme, odnosno sina. Jehova je također predvidio ishod neprijateljstva između njegove žene i Sotone te između njihovih protivničkih sjemena. Iako je Jehova dozvolio da Sjeme Božje žene bude ranjeno u petu, ono će, u vrijeme koje je on odredio, zdrobiti glavu zmije, Sotone Đavla. U međuvremenu Jehova je svoj naum postepeno ispunjavao tako što je izabirao ljude koji su bili Isusovi preci dok se na koncu on nije pojavio kao obećani Mesija (Luka 3:15, 23-38; Galaćanima 4:4).
Što sve Jehova predodređuje
10. Je li Jehova već na samom početku odredio da će Adam i Eva sagriješiti? Objasni.
10 Govoreći o Isusu i ulozi koju je odigrao u Božjem naumu, apostol Petar je napisao: “Za njega se unaprijed znalo prije osnutka svijeta, ali se očitovao na kraju vremenâ radi vas” (1. Petrova 1:20). Je li Jehova već na samom početku odredio da će Adam i Eva zgriješiti i da će Isus Krist osigurati potrebnu otkupnu žrtvu? Nije. Riječ ‘osnutak’ prijevod je grčkog izraza koji doslovno znači “sijanje sjemena; začeće”. Je li ijedno ljudsko biće bilo začeto prije nego što su Adam i Eva sagriješili? Nije. Adam i Eva dobili su djecu tek nakon što su pokazali neposlušnost (1. Mojsijeva 4:1). Dakle, Jehova je unaprijed odlučio da će se ‘sjeme’ pojaviti, no odlučio je to nakon pobune Adama i Eve, ali prije začeća njihovog potomstva. Isusovom smrću i uskrsnućem omogućena je otkupnina, dar pun ljubavi. Zahvaljujući njoj naslijeđeni grijeh bit će iskorijenjen, a sva Sotonina djela uništena (Matej 20:28; Hebrejima 2:14; 1. Ivanova 3:8).
11. Što je još Jehova unaprijed odredio kako bi ostvario svoj naum?
Efežanima 1:10, 11). Da, Jehova je unaprijed odredio da će ograničeni broj ljudi činiti sekundarni dio sjemena Božje žene i zajedno s Kristom omogućiti čovječanstvu da uživa u blagoslovima dobivenima putem otkupnine (Rimljanima 8:28-30). Apostol Petar tu grupu ljudi naziva “sveti narod” (1. Petrova 2:9). A apostol Ivan imao je jedinstvenu priliku saznati u viziji da broj Kristovih suvladara iznosi 144 000 (Otkrivenje 7:4-8; 14:1, 3). Ujedinjeni s Kristom kao Kraljem oni služe ‘na hvalu Božje slave’ (Efežanima 1:12-14).
11 Bog je još nešto unaprijed odredio kako bi ostvario svoj naum. To potvrđuju sljedeće riječi koje je Pavao napisao Efežanima: ‘Bog će sve ponovno sastaviti u Kristu, ono što je na nebesima i ono što je na zemlji.’ Pavao je potom u vezi s ‘onim što je na nebesima’, odnosno onima koji su izabrani za Kristove sunasljednike, objasnio: ‘Mi smo unaprijed određeni prema naumu onoga koji upravlja svime u skladu s odlukom svoje volje’ (12. Kako znamo da nije unaprijed određeno koji će pojedinci biti dio grupe od 144 000 osoba?
12 To što je Bog unaprijed odredio broj od 144 000 ne znači da su neki pojedinci bili predodređeni da mu zbog toga vjerno služe. Ustvari, u grčkom dijelu Biblije nalazimo savjete kojima se prvenstveno pomazanike usmjeravalo te poticalo da ostanu vjerni i dostojni svog nebeskog poziva (Filipljanima 2:12; 2. Solunjanima 1:5, 11; 2. Petrova 1:10, 11). Jehova zna da će 144 000 ispuniti svoju ulogu u njegovom naumu. Koji će pojedinci od onih koji su dobili takav poziv na koncu biti dio te grupe ovisi o tome kakav život svatko od njih vodi, a to je odluka koju donose oni sami (Matej 24:13).
Što Jehova unaprijed zna
13, 14. S čime je Jehovina sposobnost predviđanja budućnosti u skladu, i zašto?
13 Budući da Jehova Bog proriče budućnost i uvijek ispunjava svoj naum, kako on koristi svoju sposobnost predviđanja budućnosti? Prije svega, Biblija nam jamči da Bog uvijek postupa u skladu s istinom, pravedno i s puno ljubavi. Kad je pisao hebrejskim kršćanima u prvom stoljeću n. e., apostol Pavao je potvrdio da su Božja zakletva i obećanje “dvije nepromjenjive stvari u kojima je nemoguće da Bog laže” (Hebrejima 6:17, 18). Tu je misao ponovio i u svom pismu učeniku Titu kad je rekao da Bog “ne može lagati” (Titu 1:2).
14 Osim toga, iako Jehova ima neograničenu moć, on nikada ne postupa nepravedno. Mojsije je za Jehovu rekao: “Bog je vjeran, bez nepravde; pravedan je i istinit” (5. Mojsijeva 32:4). Sve što Jehova čini u skladu je s njegovom divnom osobnosti. Po njegovim se postupcima vidi da su njegova glavna svojstva — ljubav, mudrost, pravda i moć — u savršenoj ravnoteži.
15, 16. Koju je odluku Jehova stavio pred Adama u edenskom vrtu?
15 Pogledajmo kako se to očitovalo u edenskom vrtu. Kao Otac pun ljubavi, Jehova je ljudima dao sve što im je bilo potrebno. Adama je stvorio tako da može logično razmišljati i donositi zaključke. Za razliku od životinja, koje se prvenstveno vode instinktom, Adam je mogao donositi odluke. Nakon što je Bog pogledao s nebeskog prijestolja “sve što je stvorio”, vidio je da je sve ‘veoma dobro’ (1. Mojsijeva 1:26-31; 2. Petrova 2:12).
16 Kad je Jehova zapovjedio Adamu da ne jede “s drveta od znanja dobra i zla”, dao mu je dovoljno uputa na temelju kojih je mogao odlučiti kako treba postupiti. Rekao mu je da može jesti “sa svakoga drveta u vrtu” osim s jednoga i upozorio ga da će umrijeti ako okusi plod s tog zabranjenog stabla (1. Mojsijeva 2:16, 17). Dakle, ukazao mu je na posljedice njegove odluke. I što je Adam odlučio?
17. Zašto možemo reći da Jehova ne primjenjuje uvijek svoju sposobnost predviđanja?
17 Jehova je očito odlučio da neće upotrijebiti svoju moć predviđanja da bi saznao što će Adam i Eva učiniti iako on može unaprijed znati sve što će se dogoditi. Dakle, nije u pitanju da li Jehova može predvidjeti budućnost, nego da li on to želi. Osim toga, razumno je zaključiti da Jehova koji je Bog ljubavi ne bi namjerno i okrutno unaprijed isplanirao tu pobunu i sve njene bolne posljedice (Matej 7:11; 1. Ivanova 4:8). Dakle, Jehova svoju sposobnost predviđanja ne koristi uvijek, već samo u odabranim prilikama.
18. Zašto to što Jehova bira prilike kada će koristiti svoju sposobnost predviđanja ne znači da on nije savršen?
18 Da li to što Jehova bira prilike kada će upotrijebiti svoju sposobnost predviđanja znači da nije dovoljno moćan i da nije savršen? Ne znači. Mojsije je za Jehovu rekao: “Djelo je te stijene savršeno.” On nije odgovoran za posljedice ljudskog grijeha. Te strašne posljedice koje svi osjećamo rezultat su Adamove nepravednosti i neposlušnosti. Apostol Pavao jasno je rekao da je “preko jednog čovjeka grijeh ušao u svijet i preko grijeha smrt, i tako se smrt proširila na sve ljude jer su svi sagriješili” (5. Mojsijeva 32:4, 5; Rimljanima 5:12; Jeremija 10:23).
19. Na koja ćemo pitanja dobiti odgovore u sljedećem članku?
19 U ovom članku vidjeli smo da kod Jehove nema nepravde (Psalam 33:5). Umjesto toga, njegove su sposobnosti, svojstva i mjerila u skladu s njegovim naumom (Rimljanima 8:28). Kao Bog koji proriče budućnost, Jehova ‘od početka javlja kraj i iz daleka što još nije bilo’ (Izaija 46:9, 10). Također smo vidjeli da bira prilike kada će koristiti svoju sposobnost predviđanja. Kako to utječe na nas? Kako možemo biti sigurni da su naše odluke u skladu s Božjim naumom koji se temelji na ljubavi? Koje će nam blagoslove to donijeti? Sljedeći članak odgovorit će na ta pitanja.
^ odl. 2 Vidi 28. stranicu brošure Knjiga za sve ljude, koju su objavili Jehovini svjedoci.
[Slika na stranici 22]
Jozafat je imao povjerenja u Jehovu
[Slika na stranici 23]
Bog je prorekao Isusovu smrt i uskrsnuće
[Slika na stranici 24]
Je li Jehova unaprijed odredio kako će Adam i Eva postupiti?